Šahovski turnir povodom 33. obljetnice Hrvatskog časničkog zbora Brodsko – posavske županije
Šahovski turnir povodom 33. obljetnice Hrvatskog časničkog zbora Brodsko – posavske županije Slavonski Brod 25.rujna 2024. U utorak, 24.rujna 2024.godine je u prostorijama Veterana 3 gardijske brigade Kune, uz tehničku podršku Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod, održan šahovski turnir povodom 33. godišnjice Hrvatskog Časničkog Zbora. Poslije intoniranja državne himne i pozdravnog govora dopredsjednika HČZ BPŽ Mate Opačka, počeo je turnir na kojem je nastupilo 14 igrača, po švicarskom sustavu a tempo za igru bio je 7 minuta po igraču plus 3 sekunde za svaki odigrani potez. Glavni sudac turnira bio je Mato Opačak, a pomoćni sudac bio je Antun Rakić. Nagrade za seniore prvo, drugo i treće mjesto bili su pokali za juniore odličja. Nagrade je podijelio dopredsjednik udruge Mato Opačak. Svi sudionici dobili su majice sa grbom udruge. Seniori: mjesto I Damjanović Stjepan 6 bodova – ŠK Vina Markota, Pleternica, mjesto FM Josip Soldo-5.5 bodova – ŠK Ruščica, Ruščica, mjesto II Ivan Martić -4.5 boda-ŠKI Hvidra-Brod, Sl. Brod, Juniori: Patrik Marijanović -4 boda ŠK Amater, Strizivojna , Leon Jukić-3.5 boda – ŠK Amater, Strizivojna Izvor: Mato Opačak
U Virovitici svečano obilježena 30. obljetnica 81. gardijske bojne “Kumovi”
U Virovitici svečano obilježena 30. obljetnica 81. gardijske bojne “Kumovi” Virovitica, 3. i 4. svibnja 2024. 3.SVIBNJA – PRVI DAN CENTRALNE SVEČANOSTI U Centru kulture u Virovitici danas (petak) je održana svečana sjednica 81. gardijske bojne Hrvatske vojske „Kumovi“, a u povodu 30. obljetnice osnutka te postrojbe. Na svečanoj sjednici su između ostalih nazočili i članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, pripadnika 81. gardijske bojne, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Republike Hrvatske ujedno i izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića Ivan Anušić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, general pukovnik Tihomir Kundid, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, saborski zastupnik i predsjednik HVIDRA-e RH Josip Đakić, saborska zasupnica Vesna Bedeković, bivši ministar obrane RH i ratni general Damir Krstičević, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, gradonačelnik grada Virovitice Ivica Kirin, generali, visoki časnici i ratni zapovjednici pobjedničke Hrvatske vojske i policije, predstavnici udruga proteklih iz Domovinskog rata, ostali gradonačelnici i načelnici, lokalni i državni dužnosnici kao i ostali uvaženi gosti… Uvodna riječ donijela je kratki presjek djelovanja ove važne postrojbe i njenog značaja u Domovinskom ratu, a potom se uzvanicima u ime domaćina obratio ratni zapovjednik 81. gardijske bojne, brigadni general Renato Romić. -Naša bojna je sljednik virovitičkih postrojbi formiranih 1991. godine, u kojima je većina nas stasala i formirala se kao časnici, dočasnici i vojnici. Nakon nekoliko mjeseci intenzivnih priprema tijekom 1994. godine, danas se sjećamo slavnih dana ratnih operacija u kojima smo tijekom 1995. godine sudjelovali iznimno uspješno i s maksimalnom učinkovitošću u obrani Domovine, uz fokusiranje na izbjegavanje većih žrtava, a što je odlika samo vrsnih, motiviranih i kvalitetno obučenih vojnika, vođenih sposobnim zapovjednicima. Moram naglasiti kako je na ovom području odaziv obrani Domovine s 1990. na 1991. godinu bio iznimno visok i iznad mobilizacijskog maksimuma, što znači da je u Domovinskom ratu, uz većinu vojno sposobnih žitelja, sudjelovao i vrlo značajan broj i formalno vojno nesposobnih, kao i malodobnih žitelja te znatan broj djevojaka i žena. Svoj život u obrani Domovine izgubio je 21 pripadnik naše postrojbe, mnogi su ranjeni, no s područja bivše Općine Virovitica svoj život za Domovinu položilo je ukupno 155 branitelja, kojima ovim putem također izražavam vječnu zahvalnost i odajemo im počast – naglasio je R. Romić. Govoreći o povijesti postrojbe i svima koji su je podupirali, prisjetio se preminulih; ratnog ministra obrane Gojka Šuška i generala Đure Dečaka, kao i svih onih koji su, osim u borbama, također ostavili svoj trag u radu postrojbe, uključujući medicinske stručnjake koji su vojnicima pomagali na ratištima i donatore financijskih sredstava koji su vojsci pomagali kad je bilo najpotrebnije. Iako su nakon ratnog puta mnogi nastavili život u vojsci, ali i kao civili, “Kumovi” su ostali trajno aktivni u promišljanju o obrambenom sustavu i obrambenim sposobnostima Hrvatske, pa ih raduje svaka vijest koja se tiče unaprijeđenja vojske i obrambenih snaga RH, rekao je R. Romić. Posebno je pohvalio napore Vlade u nabavi suvremene opreme i vozila, osobito prvih šest višenamjenskih, vrlo modernih, borbenih zrakoplova Rafalea, a koji uz motivirane i vrhunsko obučene vojnike, časnike i dočasnike, čine “pravi put kojim hrvatske oružane snage moraju ići u budućnost”. Ratni zapovjednik 81. gardijske bojne, brigadni general Renato Romić ODGOVOR NA POTREBE OBRANE DOMOVINE Gradonačelnik grada Virovitice Ivica Kirin rekao je kako mu je čast biti u gradu koji ove godine slavi 790. obljetnicu postojanja i iz kojeg je krenula borba za slobodnu Hrvatsku. -Čast mi je što imamo postrojbu koja je dala odgovore na sve borbene zadaće, na najtežim dijelovima ratišta u Republici Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini. Danas u Virovitici slavimo temelje Hrvatske države, kao što smo neki dan slavili u Okučanima i zahvaljujemo dragome Bogu što je u to vrijeme dao snagu, vjeru i zajedništvo hrvatskom narodu i njegovim braniteljima da obrane našu zemlju i stvore njenu budućnost. Svim pripadnicima postrojbe, ratnim zapovjednicima i svima koji su dali svoj obol u postrojbi, u ime svih građana grada Virovitice, današnjih i budućih generacija ovog grada želim vam reći jedno veliko i beskrajno ‘hvala’. Mi imamo svoju budućnost zahvaljujući vama, a vi nam ostajete jedini pravi uzor i inspiracija u borbi za bolju, sigurniju i snažniju Hrvatsku – naglasio je gradonačelnik Kirin. Gradonačelnik grada Virovitice Ivica Kirin Župan Igor Andrović rekao je pak kako je ratno vrijeme bilo ono u kojem su mnogi sa strahom i strepnjom dočekivali svaku vijest o odvijanju borbenih operacija na ratištima diljem zemlje, a posebno tamo gdje su bili ratnici s našeg područja. -Nikada nismo posumnjali u pobjedu Hrvatske vojske. Najteži su bili oni trenutci kada smo ispraćali naše poginule branitelje na njihova vječna počivališta, a i danas se sjećamo slika masakriranih civila u Četekovcu, Voćinu, spaljenih i srušenih domova i zločina počinjenih od zločinačke ruke jugovojske i četničkih odreda diljem Domovine. Kao svjedoci toga vremena svaki od nas na svoj će način pamtiti te dane ponosa i slave, a posebno vi, hrvatski branitelji koji ste neposredni sudionici bitaka vođenih za oslobođenje svake stope hrvatske zemlje. Gotovo je 30 godina minulo od tada, ali sjećanja na to vrijeme ne blijede niti će ikada izblijediti. Naša je obaveza da istinu o Domovinskom ratu prenosimo novim generacijama, posebno o onim vitezovima koji su položili svoje živote za Domovinu – rekao je župan Andrović. Župan Igor Andrović TEMELJ VOJSKE I DRŽAVE Važnost “Kumova” u ulozi oslobođenja Hrvatske naglasio je i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, general pukovnik Tihomir Kundid. Rekao je kako je Domovinski rat ishodište hrvatske državnosti te da su hrvatski branitelji imali privilegiju da postanu dijelom povjesne činjenice – stvaranja ne samo hrvatske vojske, već i države Hrvatske. -Ova, 81. gardijska bojna dala je nemjerljiv doprinos tijekom Domovinskog rata. Danas često puta možemo čuti sintagmu kako se mi branitelji trebamo okrenuti budućnosti, a ne prošlosti. Međutim, povijest kao učiteljicu života ne smijemo ignorirati, budući da je povijest svjedok vremena i svjedok istine. Ponirući u nju, shvatit ćemo izvršnost svih procesa koji su se odvijali u ovim našim prostorima tijekom tih godina. Poštovani veterani 81. gardijske bojne, vaš ratni put je doista impresivan, prožet hrabrošću i pobjedama
Izobrazba za čelnike tijela HČZ Grada Zagreba i goste MODUL 1. (dopunjene temeljne informacije)
Izobrazba za čelnike tijela HČZ Grada Zagreba i goste MODUL 1. (dopunjene temeljne informacije) Zagreb, dvorana HČZ Zagreb, Ulica k. Zvonimira 17, 25. travnja 2024. Aktivnost je provedena 25. travnja kao četvrta ovogodišnja izobrazba, za koju su korišteni materijali prikupljeni tijekom serije izobrazbi koje je provela Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Izobrazba je provedena za i uz nazočnost predstavnika čelnih tijela HČZ Grada Zagreba, te predstavnika Hrvatskog generalskog zbora i udruga ratnih postrojbi Grada Zagreba. Nazočili su joj predsjednik HČZ Grada Zagreba Rudolf Klicper, dopredsjednik Boris Ferček, tajnik Mladen Lalić, zatim članovi Izvršnog i Nadzornog odbora, Glavni tajnik HČZ-ZU Branko Gačak te brojni predstavnici čelnih tijela navedenih udruga. Cilj izobrazbe bio je utvrđivanje mogućeg interesa za slijednim izobrazbama koje su planirane Planom provedbe aktivnosti u 2024., koje će se kroz MODUL 2. (početni napredni modul) provoditi do kraja godine u slučaju značajnijeg interesa za daljnjim produbljivanjima spoznaja dobivenih putem ovog modula. Sadržaj izobrazbe: Na početku izobrazbe tajnik udruge, ovdje u ulozi poslovnog tajnika HČZ-ZU Mladen Lalić upoznao je nazočne sa suradnjom s NZRCD koja započinje početkom 2014. i traje do kraja 2017., kao Institucionalna podrška, nakon čega započinje period podrške temeljem Sporazuma o razvojnoj suradnji s Centrima znanja za društveni razvoj civilnog društva. Razdoblje Razvojne suradnje završava 31. prosinca 2023., a od 1. siječnja ove godine započinje razdoblje Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade. Posljednjih šest mjeseci 2023. predstavlja prijelazno, pripremno razdoblje Nacionalne sustavne podrške koje je ustrojeno radi lakšeg i kontinuiranog prelaska na novi oblik suradnje i financijske podrške od 1. siječnja ove godine. Tijekom vremena prijelaznog, pripremnog razdoblja NZRCD je kroz 26 modula izobrazbi obučavala 88 predstavnika udruga, koji su od 1. siječnja ove godine obuhvaćene ovim vidom financijske podrške, odnosno Nacionalnom sustavnom podrškom. U prvom dijelu predavanja govoreno je općenito o institucionalnom okviru i nacionalnom zakonodavstvu vezanom uz korištenje europskih fondova, zatim o korisnicima sredstava, nadležnostima upravljačkih i posredničkih tijela te iznosima predviđeni za RH kroz ESF+, kao i sveukupnom iznosu financijske potpore iz EU u okviru programskog razdoblja 2021. – 2027. Drugi dio izobrazbe odnosio se na temeljno upoznavanje s natječajnom dokumentacijom za prijavu nacionalnih i EU projektnih prijedloga. U sklopu ovih prezentacija ukazano je na važnost razumijevanja sadržaja objavljenih natječaja ili javnih poziva te razumijevanja Uputa za prijavitelje. U svrhu pojašnjenja korišteni su materijali NZRCD vezani uz Upute za prijavitelje u okviru Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP) Europskog socijalnog fonda (ESF) u Programskom razdoblju 2014. – 2020. i Uputama za prijavitelje Europskog socijalnog fona plus (ESF+) u Programskom razdoblju 2021. – 2027. U okviru ovog dijela izobrazbe dat je značaj praćena mrežnih stranica Ureda Vlade RH za udruge, koja početkom svake kalendarske godine objavljuje popis nositelja javnih poziva i natječaja od razina jedinica lokalne i regionalne samouprave do javnih poziva koje objavljuju nadležna ministarstva u okviru svojih djelokruga rada. Pri tome je naglašena potreba praćenja javnih pozva i natječaja koje će objavljivati Ministarstvo hrvatskih branitelja, zatim Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Izobrazbu vodio: Mladen Lalić Početak: 20:00, završetak: 21:00 sati Nazočno: 40 sudionika (vidi potpisnu listu). Tekst: Mladen Lalić, pomoćnik glavnog tajnika /poslovni tajnik Fotografije: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU Dizajn mrežne stranice: Stanislav Linić, web-master HČZ-ZU Obrada fotografija: Mladen Lalić, poslovni tajnik HČZ-ZU
Pričuvne brigade Grada Zagreba u Domovinskom ratu – poziv na 2. ciklus predavanja i izložbu fotografija
Pričuvne brigade Grada Zagreba u Domovinskom ratu poziv na 2.ciklus predavanja Puni tekst pozivnice pogledajte ovdje
Otkriveno spomen-obilježje u Brlogu
Otkriveno spomen-obilježje u Brlogu Otočac, 23.03.2024.godine „Bez obzira na protok vremena, ispisivanje imena poginulih je trajni podsjetnik na žrtvu koju smo kao narod podnijeli za slobodu Domovine, kao podsjetnik na strahote koje smo proživjeli i kao opomena da se nikada ne ponovi”, rekao je ministar Medved U mjestu Brlog, u Otočcu, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved zajedno s obiteljima poginulih hrvatskih branitelja i civila danas je otkrio uređeno spomen-obilježje za 29 žrtava poginulih u Domovinskom ratu. 29-orici hrvatskih branitelja, redarstvenika i civila koji su poginuli u Domovinskom ratu. Spomen-obilježje podignuto je u čast i sjećanje na 22 hrvatska branitelja i redarstvenika te sedmero civila poginulih u mjestima Brlog, Drenov klanac i Brloška Dubrava, a postavljeno je u blizini mjesne crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije sv. Elizabeti. Na spomen-obilježju koje je uređeno na inicijativu Udruge „Naši korijeni Kuterevo“, uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, Ličko-senjske županije te Grada Otočca, uklesana su imena svih žrtava. Ministar Medved je izrazio zahvalnost za svaku žrtvu koja je pala za hrvatsku slobodu, istaknuvši primjer 29-ero poginulih branitelja, redarstvenika i civila, koji su svoje živote dali za hrvatsku slobodu, sudjelujući u Domovinskom ratu ili stradajući u tom ratu. „Bez obzira na protok vremena, ispisivanje imena poginulih je trajni podsjetnik na žrtvu koju smo kao narod podnijeli za slobodu Domovine, kao podsjetnik na strahote koje smo proživjeli i kao opomena da se nikada ne ponovi. Ovaj spomenik je svjetionik i putokaz mladima i budućim generacijama da se ne zaboravi istina o pravednom obrambenom Domovinskom ratu”, rekao je ministar Medved. Svečanosti u Brlogu nazočili su brojni hrvatski branitelji, župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, gradonačelnik Grada Otočca Goran Bukovac, predstavnici jedinca lokalne i regionalne samouprave, kao i brojni žitelji ovog ličkog mjesta i okolnih naselja okupljeni u čast stradalih. Župan Ernest Petry u obraćanju nazočnima naglasio je da odavanje počasti poginulima u Domovinskom ratu ima iznimno bitan značenje što trebamo prenositi na buduće generacije jer je njihova žrtva temelj stvaranja hrvatske države. Izvor: MHB
U Rijeci svečano obilježen Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
U Rijeci svečano obilježen Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske Rijeka, 15.siječnja 2024. godine Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Mostu hrvatskih branitelja na Delti te prigodnim programom obilježen je Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, ujedno i Dan Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije. U organizaciji Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije, vijence su položili i svijeće upalili predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, predstavnici Grada Rijeke kao i Hrvatske vojske i policije. Na prigodnom prijemu, održanom u prostoru Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ-a, pročitana je povjesnica međunarodnog priznanja RH, prikazan pregled aktivnosti Zajednice te uručene pristupnice a nove udruge članice. U ime Grada Rijeke, pozdravne riječi uputila je pročelnica Mušković, naglasivši kako je važno obilježavati dan koji predstavlja borbu za slobodu te istinu o Domovinskom ratu prenositi sljedećim naraštajima. Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske slavi se 15. siječnja, jer je toga dana 1992. godine Hrvatsku i Sloveniju, nakon Vatikana, priznala većina europskih zemalja i zemlje EU. Hrvatsku je prvi priznao Island, 19. prosinca 1991. Istog dana je Njemačka objavila priznanje koje je međutim trebalo stupiti na snagu 15. siječnja 1992. Priznanje su najavile i Italija, Švedska i Vatikan. Vatikan je priznao Hrvatsku 13. siječnja, a San Marino 14. siječnja. Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske Unije te Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države. Izvor: rijeka.hr
32. obljetnica stradanja dvanaestorice pripadnika 127. Brigade HV kod sela Brusnik na pakračkom ratištu
32. OBLJETNICA STRADANJA DVANAESTORICE PRIPADNIKA 127.br HV Virovitica KOD SELA BRUSNIK NA PAKRAČKOM RATIŠTU Virovitica, 29.12.2023.godine Na današnji dan, 29. prosinca 1991. godine, nakon što je u nekoliko prethodnih dana teških borbi 127. brigada Hrvatske vojske iz smjera Siraća izbila na prometnicu Požega-Pakrac, dobivena je nova zapovijed na osnovu koje je trebalo odbaciti neprijateljske snage od spomenute prometnice i zauzeti sela Brusnik i Lipovac. Za tu zadaću određeni su dijelovi snaga jačine satnije iz svake od tri pješačke bojne i jedna minobacačka skupina, 120 mm. Na žalost dio snaga iz sastava 2. pješačke bojne, dakle prethodnica satnije, koja se nalazila na glavnom smjeru napada (u sredini), predvođena Vinkom Belobrkom, izbila je pred dobro utvrđenu neprijateljsku liniju na rubu sela Brusnik. Kako je konfiguracija terena bila krajnje nepovoljna (udolina i brisani prostor podno sela), a neprijatelj potpuno spreman i lociran na dominantnim točkama terena, u borbi koja je uslijedila dio pripadnika s zapovjednikom im Vinkom Belobrkom našao se u poluokruženju i pod strahovitom strojničkom vatrom, u tzv. pat poziciji. Pod žestokom vatrom s dobro postavljenih položaja neprijatelja našle su se i snage 1. i 3. bojne ali ne na brisanom prostoru i ne u poluokruženju no nisu bile u stanju odbaciti neprijatelja i pružiti zadovoljavajuću pomoć pripadnicima 2. bojne. Jedino su dio ranjenika uspjeli izvući pripadnici satnije iz sastava 1. pješačke bojne. Iz ove gotovo bezizlazne situacije veći dio pripadnika ipak se uspio izvući no u poluokruženju je ostalo njih 11 i zapovjednik im Vinko Belobrk. Prema kazivanju preživjelih sudionika, jedan od prvih poginulih bio je Vinko Belobrk. Uz njega je potom poginulo još njih nekolika, a dio njih biva zarobljen. Na žalost i oni koji su bili zarobljeni bivaju pogubljeni odnosno svih 12 biva masakrirano. Naime, zamjena njihovih posmrtnih ostataka izvršena je 7. siječnja 1992. godine kod Pakraca i već tada i kasnije po patološkoj obradi u Medicinskom centru u Virovitici nedvojbeno je utvrđeno da se neprijatelj nad njima brutalno iživljavao odnosno počinio ratni zločin. Nakon gotovo cjelodnevnih borbi sve snage su u sumrak povučene na početne položaje, a već 3. siječnja nastupilo je tzv. sarajevsko primirje odnosno zabrana daljnjih napadnih djelovanja. Poginuli su: 1. Vinko Belobrk, rođen 12.2.1948. godine, dozapovjednik bataljuna i jedan od uznika KOS-a JNA 1991. godine, 2. Željko Goričanac, rođen 6.1.1958. godine, 3. Željko Maligec, rođen 23.10.1953. godine, 4. Tihomir Mihelić, rođen 11.5.1956.godine, 5. Nenad Oblučar, rođen 15.2.1959. godine, 6. Miroslav Petrović, rođen 13.1.1960. godine 7. Denis Resner, rođen 2.9.1967. godine, 8. Željko Somljočan, rođen 19. 2.1956. godine, 9. Milan Škrilac, rođen 26.5.1953. godine, 10. Slavko Vrbančić, rođen 15.3.1957. godine, 11. Miroslav Zec, rođen 14.9.1962. godine, 12. Ivan Žeravica, rođen 6.5.1961. godine. Njihova pogibija bila je najveći skupni gubitak 127. brigade HV i Grada Virovitice u Domovinskom ratu. Kao i niz prethodnih godina do sada na taj dan jedan od onih koji pohode spomen obilježje za ove poginule virovitičke vitezove je umirovljeni pukovnik HV i član predsjedništva HČZ-a grada Virovitice Mirko Brajtigam, koji je kao zapovjednik tadašnjih snaga 1. pješačke bojne 127. brigade HV sudjelovao u ovoj teškoj akciji i izvlačenju ranjenih pripadnika 2. bojne. Sama komemoracija za sve njih održava se svake godine 10. siječnja u organizaciji grada Virovitice i koordinacije udruga iz Domovinskog rata, kod spomen obilježja podno Brusnika. Preuzeto sa web stranice HČZ VIROVITICA
Tradicionalna kombinirana moto-pješačka hodnja pravcem djelovanja 1. bataljuna 136. slatinske brigade
Tradicionalna kombinirana moto-pješačka hodnja pravcem djelovanja 1. bataljuna 136. slatinske brigade Hrvatski časnički zbor Gradski odbor Slatina svake godine, povodom obilježavanja 32. godišnjice oslobađanja okupiranog dijela slatinskog kraja, organizira kombiniranu moto-pješačku hodnju pravcem djelovanja jednog od bataljuna 136. slatinske brigade Hrvatske vojske. Ove godine, u subotu 16.prosinca slatinski časnici pošli su pravcem djelovanja 1. bataljuna na relaciji Slatina-Mačkovac-Voćin. Prije polaska, sudionici ove moto-pješačke hodnje su zajedno sa slatinskim gradonačelnikom Ilijom Nikolićem odali počast svim poginulim, preminulim i nestalim hrvatskim braniteljima polaganjem vijenca i upaljenih lampiona kod spomen obilježja u Parku 136. slatinske brigade. Časnike je put vodio u Mačkovac, do kuće Ivice Kiša gdje je bila prva linija obrane, a na kojoj je postavljena i spomen ploča koja podsjeća na te dane. Kao i uvijek kada časnici idu putem 1. bataljuna, domaćin Ivica Kiš je u svom domu ugostio drage mu prijatelje i suborce. Nadalje, časnici su zastali kod križa prije ulaska u Voćin, podignutog u znak zahvalnosti i sjećanje na voćinski kukuruzni put. Tom prigodom nazočnima su o svojim iskustvima, prije ulaska u Voćin 13. 12. 1991. godine, govorili pripadnici 1. bataljuna, među kojima i zapovjednik 1. bataljuna Željko Žeželj, hrvatski branitelj Milan Šarabok, te Franjo Pajtl čovjek koji je u više navrata izvlačio svoje sumještane iz okupiranog Voćina, pretežito žene i djecu, a o čijoj čovječnosti i hrabrosti su svjedočili svi nazočni. Također, s nekoliko riječi obratio se i predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Voćin Darko Božičković, koji časnicima objasnio zašto je postavljen križ upravo na tom mjestu. Po dolasku u Voćin, časnici su zastali kod Doma udruga ”Dudnjak” odakle su se pješice zaputili do spomenika Voćinskim žrtvama u središtu mjesta te dočekali maratonce koji su trčali svoju tradicionalnu memorijalnu utrku Četekovac-Voćin, a koju je i ove godine organizirala Udruga maratonaca Virovitičko-podravske županije ”Glasnici istine”. Nakon dočeka maratonaca, svi zajedno su s načelnikom Općine Voćin Predragom Filićem položili vijenac i upaljene lampione za 47 nevinih civilnih žrtava Voćina i okolnih mjesta, koje su na svirep način likvidirali srbočetnici 12. i 13. 12. 1991. godine. Nazočnima se tom prigodom obratio načelnik Predrag Filić, zahvalivši se časnicima što svake godine odaju počast voćinskim žrtvama. Po povratku u Dom udruga ”Dudnjak”, predsjednik HČZ Gradskog odbora Slatina Vlado Međumurac i zapovjednik 1. bataljuna 136. slatinske brigade Željko Žeželj uručili su zahvalnice ”Glasnicima” koji su po 17. puta istrčali dionicu od Četekovca do Voćina, a s nekoliko riječi se obratio jedan od sudionika utrke, član Rekreativno-atletskog kluba ”Podvučjak” iz Odžaka, ujedno i ministar prometa veza i zaštite okoliša Županije Posavske Pero Radić, naglasivši da mu je bila čast sudjelovati na memorijalnoj utrci i odati počast voćinskim žrtvama. Memorijalnu utrku su trčali: Željko Lukačević iz Virovitice, Robert Kasumović iz Osijeka, Zlatko Romanović iz Antunovca, Zlatko Milošević i Josip Bukovac iz Nove Bukovice, Pero Radić i Davor Ilić iz Odžaka (BiH), dok su logistička potpora bili Mario Kovač i Josip Habl. (adf; Foto: D. Fišli, M. Kovač) Izvor: https://domovina333.blogspot.com/
RATNA KALVARIJA LIČKOG SELA ČANAK NERASKIDIVO VEZANA UZ RIJEČKE BRANITELJE: JAČI I OD ZIME I OD AGRESORA
RATNA KALVARIJA LIČKOG SELA ČANAK NERASKIDIVO VEZANA UZ RIJEČKE BRANITELJE: JAČI I OD ZIME I OD AGRESORA ČANAK, 10.12.2023. Neveliko ličko selo doživjelo je tijekom prosinca 1991. godine svoje najtužnije dane. Nakon gotovo tromjesečne opsade četnika i tzv. JNA, kao i povremenih napada, opkoljeni branitelji iz riječke 128. brigade „Sveti Vid“ ostali su bez streljiva u snijegom i ledom zavijanom selu i bili su lak plijen neprijatelju. Ulaskom u selo neprijatelj je odmah ubio sedmero civila starije životne dobi, nekima se niti nakon 32 godine ne zna za sudbinu i zadnje počivalište. U borbama za Čanak poginulo je ukupno 32 branitelja i civila. Preživjeli vojnici i civili bili su uhićeni i odvedeni u Korenicu zbog razmjene, ali su svi prethodno prošli torture, ponižavanja i uvrede. Snijeg, hladnoća i nadmoćniji neprijatelj Riječka 128. brigada „Sveti Vid“ je 10. prosinca 1991. godine, na dan upada četničkih hordi u Čanak, izgubila petoricu suboraca: Franju Matašića, Miljenka Benaša, Zlatka Likera, Ivana Radicu i Ivoslava Škarona. Pripadnici 128. brigade ne zaboravljaju svoje poginule prijatelje i suborce. Na mjestu stare škole gdje je bila ratna baza njihove postrojbe podignuto je spomen obilježje s uklesanim imena žrtava. Branitelja i civila jer su oni u vrijeme najtežih borbi bili jedno, slušali danonoćne detonacije topničkih postrojbi, brujanje tenkova i neprestanu pucnjavu iz pješačkog naoružanja. Predsjednik Udruge 128. brigade „Sveti Vid“ bojnik Ivan Lerga (79) prepričao nam je surovu pripovijest Čanka od 10. prosinca 1991. -Zapovjednik bojne bio je Franjo Matašić koji je toga jutra bio ranjen. Potom je prevezen u Korenicu i u Beograd na VMA odakle je javljeno da je preminuo. Tada nam je zarobljeno kompletno medicinsko osoblje. Svi su bili surovo mučeni, a neki se ostali doživotni invalidi. Te zime je palo oko 20 centimetara snijega i bilo je jako hladno, do -27 stupnjeva C. U Čanak je uoči napada stigla naša 1. satnija. Jedan vod bio je smješten u Dumanu, drugi u staroj školi, dok je treći zauzeo položaje nadomak Čanka. Ukupno je bilo oko 90 ljudi iz 128. brigade.Naša satnija je u Čanak stigla 9. listopada poslijepodne, već se hvatao mrak. Nije bilo nikakvih obavještajnih podataka o neprijatelju i situaciji na bojišnici. Onda je u samo svitanje započela žestoka paljba iz neprijateljskih minobacača i topova. Imali smo nešto naoružanja, ali samo automatske puške, poneka PAP-ovka ili čak „tandžare“ koje nisu mogle braniti Čanak. Taj napad su četnici zapravo poduzeli onako „usput“ jer im krajnji cilj bio zauzeti obližnje Ramljane i tamošnje zalihe goriva JNA. Tako je cijela bojna neprijatelja napala na nepunu satniju 128. brigade, ističe bojnik Lerga i naglašava zadovoljstvo kada je 128. brigada u operaciji „Oluja“ krenula na neprijatelja upravo iz smjera Čanka. Tada su Riječani bili nezaustavljivi. Tuga za igubljenim životima civila i branitelja Kod spomen-obilježja vijence su uz počasni stroj Hrvatske vojske najprije položili članovi obitelji poginulih civila. Uslijedio je izaslanik predsjednika Zorana Milanovića brigadir Damir Bobić. Marko Ratković se poginulima naklonio u ime Vlade RH i Ministarstva branitelja. Uslijedila su izaslanstva Ličko-senjske žzpanije, Općine Plitvička Jezera, NP Plitvička jezera, Udruge specijalne policije „Tigar“, 133. brigade Otočac, HVIDR-e. Riječi molitve predvodio je vlč. Ante Luketić koji je potom predvodio Svetu misu u obližnjoj crkvi. Za vrijeme današnje komemoracije dim se vidio iz svih desetak kuća sela u kojemu danas žive mahom stariji ljudi, sela bez djece. Misa zadušnica za stradale u Čanku održana je, po tradiciji, u Svetištu Majke Božje Trsatske 10.12. u 18,30.sati. Izvor:Marin Smolčić/NL od 10.12.2023. FOTO: NL i TZM(128.br)
Obilježena 33. godišnjica ustrojavanja 1.gbr HV ‘Tigrova‘
Obilježena 33. godišnjica ustrojavanja 1.gbr HV ‘Tigrova‘ Zagreb, 5.studeni 2023. Svečano i uz nazočnost državnog vrha u Zagrebu je u nedjelju obilježena 33. godišnjica ustrojavanja 1. gardijske brigade Tigrovi, kroz čiju je postrojbu od 1990. prošlo više od 11.000 pripadnika koji su sudjelovali u svim ratnim operacijama Domovinskog rata.Godišnjica je svečano obilježena u vojarni “1. gardijske brigade Tigrovi – Croatia”, gdje su uz obitelji poginulih i nestalih pripadnika te postrojbe bili predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović te izaslanici predsjednika Hrvatskog sabora, Vlade, ministara branitelja i obrane i zagrebačkog gradonačelnika.Obilježavanje je započelo minutom šutnje za sve poginule, nestale i umrle pripadnike Tigrova nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomen obilježja poginulim pripadnicima Tigrova. Uz predsjednika Milanovića pri polaganju vijenca bili su načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske admiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera general-bojnik Krešo Tuškan, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-bojnik Tihomir Kundid i drugi.Brigada Tigrovi prva je hrvatska ratna postrojba čiji su temelji udareni još 5. studenog 1990. godine u vojnoj bazi Rakitje. Kroz postrojbu je prošlo više od 11.000 pripadnika koji su sudjelovali u svim ratnim operacijama Domovinskog rata. U borbi za hrvatsku neovisnost poginulo je 367 pripadnika, a za njih šest se i danas traga.“Od prvih dana pripadnici Tigrova bili su upućeni na izvršavanje najtežih zadaća u obrani domovine i novoustrojene demokratske vlasti”, istaknuo je ratni zapovjednik Tigrova Eduard Butijer, nabrojivši brojne akcije u kojima su Tigrovi dali svoj doprinos. Istaknuo je da su Tigrovi u posljednje 33 godine dali doprinos domovini tijekom rata, ali i u mirnodopskom razdoblju. Njihovi nasljednici, pripadnici 1. mehanizirane bojne, svojim radom u obučnim obvezama te u izvršavanju zadaća u okviru NATO snaga, nastavljaju legendu Tigrova, istaknuo je Butijer i podsjetio na usklik “Za Hrvatsku kao Tigar”. Beretke je na svečanosti primio 81 novi pripadnik Tigrova te su dali prisegu na vjernost, odanost i žrtvu domovini. Tekst i fotografije: MORH, MHB, Slobodna Dalmacija
