Vrbovečki žig u spomen na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Vrbovčani godinama s pijetetom obilježavaju Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Vrbovčani godinama s pijetetom obilježavaju Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Tako će biti i ove godine, ali u novonastalim uvjetima pandemije koronavirusa i pridržavanja preporuka epidemiološke struke. Tradicionalno paljenje svijeća i lampaša u Ulici hrvatskih branitelja ispred pastoralnog centra, pored spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Hrvatske kocke na središnjem vrbovečkom Trgu Petra Zrinskog i na prozorima stanova i obiteljskih kuća diljem Grada Vrbovca i okolnih naselja bit će održano i ove godine. Budući da epidemiološka situacija ne ukazuje na oportunost masovnijih okupljana, Vrbovčani će 17. studenog moći dodatno iskazati pijetet žrtvama Domovinskog rata i žrtvama Vukovara i Škabrnje, tako da slanjem svojih pošiljki diljem Lijepe naše i svijeta iz vrbovečke pošte pošalju poruke i sjećanje na sve žrtve i strahote Domovinskog rata u kojem je obranjena Republika Hrvatska. Naime, Hrvatski časnički zbor Vrbovec, na čijem je čelu predsjednik Marijan Plahutar, je na inicijativu vrbovečkog filateliste i tajnika zagrebačkog Hrvatskog društva olimpijske filatelije i memorabilije Stjepana Zdenka Brezarića, zatražio uporabu prigodnog poštanskog žiga. Time je ujedno po drugi puta u hrvatskoj filateliji iskazana počast poginulima hrvatskim braniteljima i civilima Škabrnje gdje su pripadnici JNA i paravojne srpske postrojbe počinile strašan ratni zločin. Ovaj prigodni žig kojeg je dizajnirao Stjepan Zdenko Brezarić posvećen je svim poginulim, nestalim i ranjenim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama koje su na bilo koji način doživjele strahote i užase tijekom Domovinskog rata. Hrvatski časnički zbor Vrbovec tiskao je i prigodne omotnice u nakladi 100 primjeraka koji će biti poslane na razne adrese hrvatskih institucija, ali i završiti u brojnim filatelističkim i kolekcionarskim zbirkama. Ovo filatelističko izdanje je sastavni dio i Zavičajne zbirke Grada Vrbovca i neodvojiv dio tematske nacionalne zbirke Domovinski rat. To je ujedno četvrti vrbovečki prigodni žig na filatelističku temu Domovinskog rata. Prvi je bio korišten u vrbovečkoj pošti 2. srpnja 2016. kojim se obilježio Dan hrvatskih branitelja Zagrebačke županije. Drugi je bio u uporabi 27. srpnja 2016. koji je bio posvećen 25. obljetnici osnivanja 51. samostalne bojne ZNG „R“ Vrbovec. Treći prigodni žig bio je u uporabi 17. studenog 2018. u spomen žrtve Vukovara i Škabrnje. Filatelističko obilježavanje značajnih obljetnica iz Domovinskog rata započeto je u vrijeme kada je predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec bio brigadir u miru Branko Gačak, koji je prije dvije godine izabran za predsjednika Hrvatskog časničkog zbora na državnoj razini. Objavio Zdenko Brezarić /15.11.2020./
Zaprešić bojs-Moj Vukovar
9.gardijska brigada “Vukovi”- 29. obljetnica osnivanja
9.gardijska brigada Vukovi ustrojena je 1. studenog 1992. godine, kao 6. gardijska brigada. To je profesionalna postrojba Hrvatske vojske u koju pristupaju pripadnici 118. i 133. brigade HV-a i dio gardista iz ostalih dijelova RH. Tri mjeseca poslije njezina ustrojavanja slijedila je akcija Maslenica u siječnju 1993. godine, u kojoj 9. gardijska brigada uspješnim djelovanjem na pravcu Rovanjska – Jesenice – Tulove grede, slama neprijateljski otpor u rekordnom vremenu i to bez gubitaka. Po povratku u Liku brigada je aktivna na crti bojišta od Otočca do Gospića dugoj gotovo 50 km. U akciji Medački džep 9. rujna 1993. godine u svega nekoliko sati skršen je neprijateljski otpor od Divosela do Medka, na prostoru oko 7 km. Brigada je u ovoj akciji bila nositelj glavnog udara uz pomoć 133. brigade HV-a i SJP MUP-a. Kad je neprijatelj 5. ožujka 1994. napao i zauzeo dominantnu kotu Repetitor na planinskom masivu Ljubovo, 9. gardijska brigada dolazi u pomoć pričuvnim brigadama koje su osiguravale crtu bojišta. Poslije silovite bitke, zbog velikih gubitaka, neprijatelj je bio prisiljen napustiti zauzeto područje. Prema zapovijedi ministra obrane 84. gardijska bojna Termiti, 9. ožujka 1995. prelazi u ustrojstvenu strukturu 9. gardijske brigade te preuzima naziv njezine 2. pješačke bojne. Ova postrojba drži crtu obrane na Velebitu, a 25. srpnja 1995. godine sudjeluje u operaciji Ljeto – 95. U akciji Oluja zadaća 9. gardijske brigade bila je zauzimanje strateški važnog položaja Ljubovo i daljnje napredovanje prema državnoj granici s čim je trebalo slomiti tzv. Krajinu, koja je bila okosnica neprijatelja i simbol njihove državnosti. Iako je naišla na jak otpor neprijatelja, 9. gardijska brigada uspjela je ovladati Ljubovom, izbiti na komunikaciju Lički Osik – Bunić, te ostvariti daljnje napredovanje preko Bunića i Udbine prema granici. Istodobno, složen pravac bojnog djelovanja imala je 2. pješačka bojna 9. gardijske brigade, koja je nakon ovladavanja neprijateljskih položaja na Velebitu izmještena na područje Gračaca, gdje je nastavila bojna djelovanja u pravcu državne granice s BiH. Nakon akcije Oluja postrojbe 9. gardijske brigade dobivaju zadaće na osiguranju državne granice na samom jugu Republike Hrvatske. Tijekom njezina postojanja kroz postrojbu je prošlo oko 8000 pripadnika. Nažalost, 56 pripadnika položilo je svoj život za domovinu, a više od 150 je ranjeno. Uz sva vojna djelovanja iza 9. gardijske brigade Hrvatske vojske Republike Hrvatske ostalo je: PRIMUS INTER PARES – PRVI MEĐU JEDNAKIMA Izvor: Hrvatski vojnik
TURNIR U POVODU 25.OBLJETNICE VRO OLUJA I DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI
Pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja RH i sponzor turnira Brodsko-posavske županije a uz svesrdnu tehničku i organizacijsku pomoć Šahovskog kluba Posavac iz Ruščice održan je turnir povodom proslave 25.obljetnice VRO Oluja i Dana pobjede,Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Na samom početku turnira predsjednik HRVATSKOG ČASNIČKOG ZBORA za grad Brod i Brodsko-posavsku županiju umirovljeni pukovnik MARIO Sosnik je pozdravio sve sudionike i goste . Odajući počast svim poginulim i umrlim braniteljima ,kako bivišim borcima tako i onima koji su poginuli ,stradali ili umrli širom Hrvatske. Danas se slavi u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj datum 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Svim hrvatskim braniteljima sretan dan pobjede, i domovinske zahvalnosti ! Pojedinačni šahovski turnir odigran je 07.08.2020.godine Petak u Ruščici. Na šahovskom turniru je nastupilo 10 igrača . Na turniru ukupno je odigrano 45 partija. Igran je Bergerov sustav 10 minuta , 9 kola. Sudac turnira je bio Mato Opačak ,NA s pomoćnikom Antunom Rakić CA. Pobjednici turnira seniori su nagrađeni pokalima. Najbolji su bili : 1.mjesto pokal IVANOVIĆ Zoran 8.5 ŠK Posavac,RUŠČICA 2.mjesto pokal NIKOLA Matanović 7,5 ŠK Posavac,RUŠČICA, 3.mjesto pokal BENJAMIN Grgurević 6,0 ŠK Posavac,RUŠČICA, 1 I Ivanović Zoran CRO 2048 Šk Posavac, Ruščica, 8,5 2 I Matanović Nikola CRO 1992 ŠK Posavac, Ruščica, 7,5 3 II Grgurevic Benjamin CRO 1890 ŠK Posavac, Ruščica, 6,0 4 MK Opačak Mato CRO 1971 ŠKI HVIDRa-Brod, 5,0 5 MK Pekarik Branko CRO 2049 ŠK Posavac, Ruščica, 5,0 6 II Rakić Antun CRO 1832 Šk Posavac, Ruščica,, 4,0 7 VK Talić Jure CRO 1681 ŠK Posavac, Ruščica, 3,5 8 MK Tomić Ivan CRO 1942 Šk Posavac, Ruščica, 2,5 9 VK Pavošević Kristian CRO 1623 ŠK Posavac, Ruščica, 1,5 10 VK Bubalo Petar CRO 1600 ŠK Posavac, Ruščica, 1,5 Pokale je dodijelio dopredsjednik HRVATSKO ČASNIČKOG ZBORA za grad Brod i Brodsko-Posavsku Županiju MATO Opačak, a domaćin je organizirao za sve domjenak. Moramo napomenuti da je Šahovski klub Posavac iz Ruščice do sada je održao 381 turnir gdje je nastupalo 8.455 igrača. 07.08.2020. Šahovski sudac: Mato Opačak Tekst i slike : Mato Opačak
Obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
U organizaciji Grada Zagreba i Gradskog ureda za branitelje, obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, započelo je u jutarnjim satima na gradskom groblju Mirogoj, gdje smo zajedno sa predstavnicima svih braniteljskih udruga (udruga proizašlih iz Domovinskog rata), II Svjetskog rata i civilnih invalida rata, položili vijence i zapalili svijeće uz mirozov, u spomen na sve poginule i nestale u Domovinskom ratu. Vijenci su položeni kod Zida boli, središnjeg križa u Aleji branitelja, groba prvog hrvatskog Predsjednika dr. Franje Tuđmana, spomenika “Kenotaf” na Krematoriju. Večernja sveta misa za sve poginule, održana je u zavjetnoj crkvi i Svetištu Sveta Mati Slobode na Jarunu. Tekst i fotografije Mladen Lalić
Svečano obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, 4. i 5. kolovoza 2020.
Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja održano je u Kninu 4. i 5. kolovoza 2020. Program obilježavanja 25. obljetnice VRO Oluja osmišljen je u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo u skladu sa specifičnim okolnostima uzrokovanim pandemijom COVID-19, Prve večeri, 4. kolovoza, održan je Prijem ratnih zapovjednika na Kninskoj tvrđavi. Prijemu su nazočili predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Anđelko Stričak, izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožer Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj sa suradnicima, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara, predstavnik hrvatskih branitelja i ratni zapovjednik tijekom VRO Oluja general Ante Gotovina, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, gradonačelnik grada Knina Marko Jelić i drugi. Svečanom obilježavanju 5. kolovoza nazočili su predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić i ostali ministri u Vladi RH, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj sa suradnicima, predstavnik hrvatskih branitelja i ratni zapovjednik u VRO Oluja general Ante Gotovina, saborski zastupnici, strani vojni izaslanici, pripadnici Hrvatske vojske te predstavnici krovnih braniteljskih i stradalničkih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Program obilježavanja započeo je prijenosom čitanja na video platnu imena 241 poginulih i nestalih pripadnika u VRO Oluja sa kninske tvrđave, a zvona crkvenih zvona simbolično su najavila trenutak ulaska pripadnika Hrvatske vojske u Knin tijekom operacije. Ispaljeno je dvadeset i pet počasnih plotuna, a svečanost je nastavljena letačkim programom u kojem su kninskim nebom preletjela dva borbena zrakoplova MiG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a nastupom je svečanost uveličala i akro grupa Krila oluje. Najviši državni dužnosnici zajedno s predstavnikom hrvatskih branitelja generalom Gotovinom kod spomenika pobjede Oluja 95. položili su zajednički vijenac a vojni biskup mons. Jure Bogdan predvodio molitvu za poginule hrvatske branitelje. U znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje u borbi za slobodu petnaestero djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, pet pripadnika HV-a i pet pripadnika MUP-a položila su po jednu ružu na spomenik hrvatske pobjede “Oluja 95”. Govorima su se obratili general Gotovina, premijer Plenković, predsjednik Hrvatskog Sabora Jandroković i predsjednik Republike Hrvatske Milanović. U govorima koje mediji te politički i komunikacijski analitičari ocjenjuju „govorima vrijednih pamćenja“ ili „govorima 21. stoljeća“ izražava se poštovanje i zahvalnost hrvatskim braniteljima, usmjerenost budućnosti, pomirenju i zajedništvu te šalju izrazito duboke i snažne poruke naciji i međunarodnoj zajednici. Kao posebno značajan korak na putu izgradnje nove dimenzije povjerenja istaknuta je nazočnost potpredsjednika Vlade RH Borisa Miloševića. Posebno izdvajamo naglaske govora i poruka premijera i predsjednika RH. Premijer Andrej Plenković u svom obraćanju rekao je da je današnji dan prožet pomirbom i pijetetom te kako je uvijek poseban osjećaj govoriti iz Knina, kolijevke hrvatske državnosti, grada simbola hrvatske slobode, pobjede u Domovinskom ratu. Tu pobjedu najbolje simbolizira slika dr. Franje Tuđmana kako na Kninskoj tvrđavi ljubi hrvatsku zastavu. Oluja je bila prekretnica za mir i budućnost jugoistočne Europe i možemo je gledati kao našu najveću pobjedu”, istaknu je Plenković. “Pobjednik koji ne zna praštati sije klice razdora i budućih zala. A hrvatski narod to ne želi. Riječi su to Tuđmana iz Vukovara 1997. godine. I danas te državničke poruke treba imati na umu. Kao zemlja koja je imala brojne žrtve, žalimo zbog svih civila, ne samo Hrvata nego i Srba. S tugom se prisjećamo svih prognanika, svih koji su poginuli za Hrvatsku, svih civilnih žrtava koji su poginuli od strane srpske ideologije, ali se s još većom tugom prisjećamo onih koji su stradali od zločina s hrvatske strane. Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji obila traumatična za mnoge hrvatske Srbe. Dok je za većinu Hrvata to većinom bio prisilan zbjeg, za mnoge Srbe to je bio zbjeg pred hrvatskim snagama. Hrvatska je uložila velik napor da osigura povratak onih Srba koji su se htjeli vratiti, ali još ima poteškoća kako bi se mogli vratiti, ali mora se još toga napraviti. Brojni hrvatski Srbi su sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i branitelji. Važno je da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus, nego i kraj rata”. Istaknuo je da je Hrvatska učinila puno na povratku Srba, no da je potrebno učiniti još da bi se osjećali ravnopravnima. Pozvao je na pijetet prema žrtvama što ukazuje ne veličinu pobjednika. Pijetet prema tisućama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje“ s jedne strane kao i pijetet prema nedužnim srpskim žrtvama s druge strane od Paulin Dvora do Varivoda, čime se ne dovodi u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji”. Naglašava kako i predstavnici Srba u Hrvatskoj trebaju osuditi i zločine nad Hrvatima. Bez obzira na nacionalnost i počinitelje, svi zločini koji ne zastarijevaju i dalje će se procesuirati. Hrvatska je kao pobjednica pružila ruku pomirbe”, rekao je premijer Plenković pozvavši na učvršćivanje nacionalnog jedinstva a Hrvatska i hrvatsko društvo moraju ići naprijed. Naglašava kako je VRO Oluja bila pravno legitimna, vojno neizbježna te politički nužna. Predsjednik Republike Hrvatske Milanović naglašava kako mu posebnu čast predstavlja govoriti upravo 25 godina nakon vojno-redarstvene operacije Oluja te kako je hrvatska država i društvo u cijelosti od tada do danas, doživjela pozitivne promjene.“Vrijeme je da budemo zajedno, da razgovaramo o stvarima koje nas spajaju i dijele, da gledamo različitim pogledom, ali razgovaramo. Ovih 25 godina bilo je sjajno putovanje, sretan vam ovaj veliki dan”. Pozdravlja govor predsjednika Vlade Plenkovića te izražava vjeru i nadu će te poruke biti “ pretočene u stvarnost, u život i u kulturu srca koja će nas obilježavati kao naciju i kao napredno, otvoreno, građansko, ali i etničko društvo države hrvatskog naroda“ U svom govoru osvrnuo se na dvije stvari, o etapama našeg puta do pobjede i govorit ću o odnosima Hrvata i Srba koji su na ovim prostorima uvijek bili veliki teret, veliki izazov, ali i velika
DANIJEL BOROVIĆ-OBLJETNICA PRELETA ZA HRVATSKU
Nakon preleta Rudolfa Perešina u listopadu 1991. godine svi su hrvatski piloti u JNA bili pod posebnom prismotrom i nadzorom Kontraobavještajne službe JNA. Svaka ideja bijega Danijela Borovića zrakoplovom s aerodroma Željava kraj Bihaća trebala je biti usklađena, kako s tehničkim detaljima leta, tako i s istovremenim odlaskom njegove supruge Snježane i petogodišnjeg sina Vanje na sigurni teritorij Republike Hrvatske. U realizaciji plana pomogao mu je kolega pilot Miroslav Peris koji je održavao vezu sa Zagrebom i brinuo za pravovremeni odlazak Borovićeve obitelji iz Bihaća. Tehnički detalji plana su, između ostaloga, tražili uvid u meteo situaciju i odabir trase preleta uz dogovor s hrvatskom stranom da se spriječi eventualno borbeno djelovanje na zrakoplov prilikom preleta. Također je bilo bitno plan izvesti tako da ne bude jasno na koji aerodrom će avion sletjeti jer je postojala prijetnja da će JNA uništiti svaki aerodrom na koji sleti eventualni prebjeg. Prilika se ukazala 4. veljače 1992. Tog dana oko 14 sati Peris je poslao signal Borovićevoj supruzi Snježani da je vrijeme za odlazak. Taj trenutak je označio točku s koje nema povratka. Pripadnici Borovićeve eskadrile su uvježbavali akciju presretanja i piloti su u parovima uzlijetali sa Željave u kratkim razmacima u smjeru Bosanski Petrovac – Drvar gdje se održavala vježba. Borović je sa svojim zrakoplovom MIG-21 trebao poletjeti u 17:05 i po planu sletjeti u Puli oko 17:20, tren prije mraka. Zbog organizacijskih problema na Željavi uspijeva poletjeti tek u 17:33, a uz to se meteo situacija u međuvremenu drastično pogoršala pa prvobitno planirana trasa leta preko sjevernog dijela Like i prijevoja Vratnik nije bila izvediva. Borović je nakon polijetanja čekao polijetanje drugog para zrakoplova koji su trebali glumiti metu na vježbi, znajući da će se u tom trenutku časnik za navođenje koncentrirati na njih. Kada se to dogodilo on se odvojio od svog para i spustio na visinu vrhova planina, kako ga ne bi detektirao radar s Ličke Plješevice. Brzinom malo manjom od brzine zvuka preko Zadra krenuo je u smjeru Pule. Sljedećih desetak minuta vješto koristi činjenicu da radar na određenoj udaljenosti dva odraza zrakoplova stapa u jedan. Tako je održavao radio vezu s kontrolom leta pretvarajući se da još leti u paru s drugim zrakoplovom na predviđenoj ruti. Time si je osigurao dodatno vrijeme u kojemu časnik za navođenje neće shvatiti što se uistinu događa. Ipak nepredviđena promjena trase leta, nadolazak mraka, nepostojanje radio veze, nemogućnost komunikacije s bilo kime na hrvatskoj strani, nepostojanje navigacijskih sredstava ili GPS-a Borovićev su let pretvorili u izuzetno dramatičan događaj s neizvjesnim ishodom. Preostalo mu je da se pouzda u jedino što ima u tom trenutku, a to su: letačko iskustvo, kurs, brzina i štoperica. Orijentaciju mu je znatno otežalo zamračivanje priobalja Hrvatske, zbog ratnih uvjeta, tako da usprkos velikom iskustvu i poznavanju predjela u kojima se let odvijao, nije mogao prepoznati vizure velikog grada poput Rijeke koja bi mu mogla poslužiti kao orijentir. Nakon bezuspješnog pokušaja detektiranja piste Zračne luke Pula, koja je za tu priliku, prema dogovoru bila osvijetljena tek kamionskim farovima, Borović je razmišljao čak i o katapultiranju iz zrakoplova jer je u međuvremenu gorivo bilo gotovo u potpunosti potrošeno. Na svu sreću pred samu realizaciju te odluke uočio je bljedunjava svjetla farova vozila ispred piste u Puli i treperavo svjetlo u daljini. Pretpostavio je da isto signalizira pravac slijetanja, te u mraku uspješno sletio na neosvijetljenu i njemu tada potpuno nevidljivu pistu brzinom od oko 300 km/h. Bijesan zbog Borovićeva bijega, vrh JNA optužio ga je za rušenje helikoptera Europske zajednice nad Hrvatskom mjesec dana prije. Optužbe je opovrgnuo sam Danijel Borović na konferenciji za novinare te prokazao odgovornog pilota. Nakon Borovića, u svibnju 1992. još su dvojica hrvatskih pilota, Ivan Selak i Ivica Ivandić, preletjela sa svojim MIG-ovima na aerodrome u Hrvatskoj. Zajedno s Borovićevim MIG-om, od njih je ustrojena Prva lovačka eskadrila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Autor: Borna Marinić HKM
Ribolovci HČZ Slatina pobjednici 13. kupa Zbora narodne garde u lovu ribe udicom na plovak
Povodom obilježavanja 28. godišnjice osnivanja i prvog postrojavanja 64. samostalnog bataljuna ZNG-a, te Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Hrvatski časnički zbor Slatina, u suradnji s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata s područja grada Slatine i pod pokroviteljstvom Grada Slatine i Općine Sopje, organizirao je 13. kup Zbora narodne grade u lovu ribe udicom na plovak. Natjecanje je održano na Kapinačkoj bari, nedaleko mjesta Kapinci u općini Sopje. Nakon održanog natjecanja i vaganja ulova, u Kapinačkom Lovačkom domu najuspješnijim ribičima su uručene medalje i pehari. REZULTATI Sektor A: 1. mjesto Miroslav Braj (HVIDR-a Slatina) 2. mjesto Damir Hančić (HČZ Slatina) 3. mjesto Željo Šnajder (branitelji općine Sopje) Sektor B: 1. mjesto Stjepan Radočaj (branitelji općine Čađavica) 2. mjesto Davor Gumbarević (TO UHDDR Sladojavci) 3. mjesto Žaljko Geng (UDVDR Ogranak Slatina) Sektor C: 1. mjesto Robert Keler (UDVDR Ogranak Slatina) 2. mjesto Miroslav Rižnik (HČZ Slatina) 3. mjesto Vlado Pugar (PTSP Slatina) Ekipno: 1. mjesto Hrvatski časnički zbor Slatina 2. mjesto Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Slatina 3. mjesto branitelji općine Čađavica Ribičima i ekipama odličja su uručili načelnik Općine Sopje Berislav Androš, jedan od ratnih zapovjednika 64. samostalnog bataljuna ZNG-a Slatina Žaljko Žeželj, te ratni zapovjednik 136. slatinske brigade Josip Čarni, nakon čega je za sve sudionike i goste upriličen svečani ručak. Izvor: https://www.icv.hr/2019/08/ribolovci-hcz-slatina-pobjednici-13-kupa-zbora-narodne-garde-u-lovu-ribe-udicom-na-plovak/ https://domovina333.blogspot.com/2019/08/ribolovci-hcz-slatina-pobjednici-13.html?m=1
HCZ VRBOVEC-Sjećanje na četrnaestoricu strijeljanih vrbovečkih civila
Dana 27. studenoga 2018. godine održana je komemoracija kod spomen obilježja na Željezničkoj stanici u Vrbovcu kao znak sjećanja na četrnaestoricu strijeljanih vrbovečkih civila. Sve su točno prije 75 godina strijeljali Nijemci u znak odmazde nakon napada na Željezničku postaju Vrbovec i zarobljavanja domobrana, naoružanja i streljiva te pogibije njemačkog časnika i vojnika. Najmlađem izvedenom pred streljački postroj bilo je tek 13 godina… Vijence su položili i zapalili svijeće gradonačelnik i dogradonačelnik grada Vrbovca, članovi Gradskog vijeća, predstavnici Hrvatskog časničkog zbora i HVIDR-a, Udruga antifašističkih boraca i antifašista, predstavnici obje vrbovečke osnovne škole te predstavnici građana.
Predavanja HČZ VIROVITICE u OŠ Suhopolje i Srednjoj Strukovnoj školi Virovitica
Uoči obljetnice pada grada Vukovara i šireg područja,na pozive iz OŠ Suhopolje i Srednje Strukovne škole Virovitica, predavački tim Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice u istim školama održao je predavanja o Domovinskom ratu s naglaskom na Vukovarsku bitku. Predavanje su djeca, njihovi nastavnici i profesori popratili s velikom pažnjom i zanimanje. Cilj ove aktivnosti je pružiti učenicima osnovnih i srednjih škola više informacija o Domovinskom ratu u cjelini ali s naglaskom na područje grada Virovitice i Virovitičko-podravske županije te postrojbe koje su tijekom Domovinskog rata ovdje formirane, prateći njihov ratni put na svim ratištima RH i BiH. Naime uz mišljenje da je o tom djelu naše navije povijesti vrlo malo sadržaja u školskim programima( o ovom području gotovo ništa) poticaj ovoj aktivnosti daje i dio nastavnika i profesora povijesti koji žele da o Domovinskom ratu učenicima govore i njegovi izravni sudionici. Tekst i slike Davor Špoljarić
