Ljetni kongres CIOR (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve)
Ljetni kongres CIOR (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve) Madrid, Španjolska, 29. srpnja – 1. kolovoza 2025. Jesu li besposadne letjelice budućnost ratovanja i kakva su pri tome iskustva Ukrajine, bila su pitanja na dnevnom redu ovogodišnjeg kongresa. NATO mora više slušati, ulagati u razvoj juga, jer je percepcija NATO-a u južnim zemljama negativna, mišljenje je stručnjaka simpozija koji je razmatrao prijetnje i izazove na južnoj periferiji NATO-a. Nedovoljna zastupljenost nekih zemalja u radu odbora CIOR-a, među kojima i Hrvatske, boljka je koja se opetovano ističe na sastancima Vijeća pa su države razmotriti veću uključenost. Domaćin sljedećeg Ljetnog kongresa CIOR 2026 još nije potvrđen, a predstoji još i donošenje odluke o mjestu održavanja zimskog zasjedanja CIOR-a. Ovogodišnji Ljetni kongres CIOR-a u Madridu, najznačajniji godišnji događaj CIOR-a na kojem je bilo više od 380 sudionika, okupio je predstavnike 26 zemalja te predstavnike CIOMR-a (Interallied Confederation of Reserve Medical Officers), CISOR-a ( Inter-allied Confederation of Reserve Non-commissioned Officers) i NATO IMS (International Military Staff). U ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga na sastanku je sudjelovala Nevenka Kovač, umirovljena pukovnica, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju HČZ-ZU. Tema uvodnog briefinga prvog dana kongresa, 28. srpnja ovog odnosila se na status pričuve i provedbu politike o pričuvi iz perspektive NATO-a. U svom izlaganju, pk Kenneth Myrup (NATO IMS ) osvrnuo se na glavne zaključke NATO summita u Haagu. Apostrofirao je prioritete glavnog tajnika NATO-a, među kojima je pružanje potpore Ukrajini, koliko god to bude trebalo. Istaknuo je važnost partnerstva te potrebu za širenjem transatlantske obrambene industrijske suradnje. Govorio je nadalje o prosudbi da bi unutar 3-5 godina NATO trebao biti spreman za slučaj izravnog sukoba. Posebno je naglašena potreba za odgovarajuće obučenom i kvalificiranom pričuvom, kao i nacionalna odgovornost pri implementacijii NATO-ove politike pričuve. Svečanost otvaranja 29. srpnja. Otvaranje Ljetnog kongresa tradicionalno se obilježanva svečanim postrojem nacionalnih predstavnika, poredanih pod zastavama svojih zemalja. Ovogodišnja ceremonija održana je u Zapovjedništvu Madridške pomorske pješačke skupine (AGRUMAD), jedne od najmlađih postrojbi Pomorskih zaštitnih snaga Španjolske. Seminar o dronovima. Jesu li dronovi budućnost ratovanja? Što možemo naučiti iz ukrajinskog iskustva? –pitanja su koja su dominirala u izlaganjima i raspravi predavača i panelista seminara. Sudionici seminara upoznati su sa širokim spektrom informacija i iskustava – od ključnih trenutaka u razvoju dronova, do promjene prirode ratovanja i mjera koje se protiv dronova provode na bojišnici u Ukrajini. Predstavljena su ukrajinska iskustva o uporabi dronova na bojišnici, njihovim konfiguracijama, učinkovitosti te kako utječu na funkcionalnost tradicionalnih pješačkih misija. Istaknuto je kako su upravo dronovi primarno udarno sredstvo na bojištu ( 2024. godine dronovi su izazvali 69% svih napada protiv ruskog osoblja, 75% napada protiv opreme i vozila, prema podacima agencije Reuters). Preporuke koje su date na kraju seminara odnose se na potrebe uključivanje sustava detekcija dronova na više razina, mobilnih platformi elektroničkog ratovanja i elektroničkih protumjera, potrebu novog pristupa utvrđivanju – jačanju položaja fizičkim preprekama te aktivnih protupožarnih mjera. Logistički forum. U cilju potpore inicijativi za uspostavu Logističkog foruma CIOR-a, odrana su predavanja na ovu tematiku. Voditelj Logističkog foruma brigadir Nanovo (Velika Briatanija) govorio je o aktualnim prilagodbama logističkih lanaca ratnim uvjetima, s osvrtom na iskustva Ukrajine. Predstavljeno je kako je Ukrajina uspjela osigurati neprekidne lance opskrbe čak i pod najtežim uvjetima. Istaknuto je uloga pričuve u vojnoj mobilnosti, s naglaskom na važnost iskustva, najboljih praksi, a posebice inovacija. Najavljeni su daljnji koraci – izrada i predstavljanje dvogodišnjeg plana aktivnosti Logističkog foruma i rad na proširenju mreže suradnika. Simpozij “Prijetnje i mogućnosti: NATO i jug” održan je 30. srpnja u okviru Ljetnog kongresa CIOR-a na Sveučilištu Francisco de Vitoria- Madrid. Simpozij je okupio istaknute stručnjake iz prestižnih međunarodnih institucija: Sveučilište Sorbonne u Parizu, Britanski kraljevinski institut za obranu i sigurnosne studije (RUSI), Centar za vojne studije Sveučilišta u Kopenhagenu, Sveučilište u Lisabonu, Škola za napredne obrambene studije (Europska konzorcij za politička istraživanja), NATO strateški pravac-južno središte (NATO Strategic Direction-South Hub), Savezničko pomorsko zapovjedništvo (NATO Maritime Command). Izlaganja vrhunskih predavača i dinamična rasprava o izazovima na južnom krilu NATO-a, mogućnostima suradnje i razvoja, potvrdile su vrijednost ovih simpozije koji se tredicionalno održavaju tijekom ljetnih kongresa CIOR-a i predstavljaju svojevrstan doprinos strateškom promišljanju i međunarodnoj sigurnosti. Južna periferija je tema posebno relevantna za saveznike NATO-a, koji zabrinuti zbog višestruke nestabilnosti u tim regijama i njihovih implikacija na sigurnost Mediteranskog bazena nastoje ojačati suradnju s partnerskim zemljama u tom području. Države čiji su nacionalni interesi i vanjska politika povezani s regijom Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA), posebice Italija i nekoliko drugih saveznika, vrše pritisak na NATO da poveća pozornost na južno krilo i njegove izazove. Međutim, iako su na NATO summitu u Washingtonu 2024. god. istaknuti trenutni geostrateški prioriteti Saveza, među kojima južno krilo ostaje jedan od njegovih ključnih strateških smjerova, posljednjih je godina pozornost NATO-a usmjerena na istočno krilo. To je bez sumnje najveći izazov za Savez, u čijem je fokusu potpora Ukrajini, a prijetnje koje dolaze iz Rusije, opisane kao “najznačajnija i najizravnija prijetnja sigurnosti Saveznika” (NATO Washington Summit Declaration). Pozdravljajući prisutne, prorektor Sveučilišta u Madridu Juan Perez Miranda, istaknuo je važnost podizanja svijesti o obrani u društvu, pozornosti koju ovo sveučilište tome pridaje i neizostavnoj ulozi pričuvnika pri tim nastojanjima. Uvodno predavanje prof. Ane Santos Pinto, predsjedateljice NATO-ove Grupe vladinih stručnjaka za jug, dalo je dobar uvid sudionicima simpozija zašto je jug NATO-u važan, o rasponu prijetnji te o mogućim područjima suradnje. Istaknula je da NATO mora više slušati, ulagati u razvoj juga, jer je percepcija NATO-a u južnim zemljama negativna i ne uzima u obzir njihove potrebe. Prema njezinom mišljenju, novac se rasipa stavljajući ga u obranu, umjesto u pomoć za razvoj! U raspravi u okviru dva panela razmatran je širok spektar pitanja, od izazova koje donosi druga Trumpova administracija, povratka sukoba u Europu, do klimatskih promjena i tehnološkog prevrata. Predavači su dali svoju viziju juga i pokušali dati neke odgovore na pitanje što NATO može učiniti kako bi poboljšao svoj doprinos stabilizaciji svog južnog krila, a da njegovi napori ne pogrešno shvate od strane društava i vlada u tim regijama. Prof. Beatriz de Leon ( Sveučilište Francisco
CIOR Inn Between Meeting Oslo 2025
HOME O HČZ-ZU NOVOSTI / DOGAĐANJA DOMAĆA I MEĐ. SURADNJA DOM. RAT STRUČNA BIBLIOTEKA ARHIVA / LINKOVI HOME O HČZ-ZU NOVOSTI / DOGAĐANJA DOMAĆA I MEĐ. SURADNJA DOM. RAT STRUČNA BIBLIOTEKA ARHIVA / LINKOVI CIOR Inn Between Meeting Oslo 2025 pukovnica Nevenka Kovač predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju HČZ-ZU Oslo, Norveška 08.-10. svibanj 2025. IBM sastanak u Oslu ključni je sastanak za pripremu predstojećeg Ljetnog kongresa CIOR-a u Madridu, središnje godišnje aktivnosti CIOR-a. Donijete su dvije važne odluke – prihvaćena je Strategija CIOR-a i donijeta odluka o ponovnom primanju Poljske u članstvo CIOR-a. Predsjedavajući NATO Odbora za pričuvu (NRC) brigadni general Gilbert Overmaat tijekom svog izlaganja pozvao je NATO države koje još uvijek nisu članice NRC-a da se uključe. Dana 8. svibnja nacionalni predstavnici su prije početka sastanka CIOR-a imali priliku pratiti i program svečanog obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja Norveške, na kojoj su uz norveškog kralja Haralda nazočili i najviši državni predstavnici. Sastanku su nazočili predstavnici 22 države članice, jedna pridružena članica i predstavnik NATO-a. U ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga sastanku je sudjelovala Nevenka Kovač, umirovljena pukovnica, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju HČZ-ZU. Uvodno. IBM sastanak otvorila je državna tajnica u norveškom ministarstvu obrane Marte Gerhardsen, osvrnuvši se na ozbiljne sigurnosne izazove danas – posebice rat u Ukrajini. Istaknula je kako se poduzimaju koraci da bi se osigurala spremnost civilnog društva za suočavanje s krizom ili ratom, te naglasila značaj odluka koje je usvojio norveški parlament u cilju jačanja Oružanih snaga. Parlament je odobrio povijesno povećanje vojnog proračuna od 600 milijardi kruna (otprilike 60 milijardi USD) tijekom sljedećih 12 godina, od ove godine do 2036. Spomenula je također važnost novačenja, obveze služenje vojnog roka i pričuve, koji čine temelje vojske u Norveškoj. Prezentaciju o Dugoročnom planu obrane održao je kontraadmiral Bjørn-Erik Marthinsen (Norwegian Defence Staff). Napomenuo je da da je ovo prvi put se donosi financijski plan na 12 godina te da su sve političke stranke dale potporu za povećano obrambeno izdvajanje, što će omogućiti norveškim oružanim snagama da s više osoblja i novim sposobnostima odgovore mogućim budućim izazovima. Ovaj dugoročni plan obrane naglašava sposobnosti u pomorskom prostoru kroz planiranu nabavu najmanje pet novih fregata sa sposobnostima protupodmorničkog ratovanja, kao i najmanje pet novih podmornica. Planiraju se ulaganja u nove dalekometne nadzorne dronove i satelite te ojačati sposobnosti zračne obrane dodatnim sustavima zračne obrane. Prioritet je jačanje kopnene vojske, ustrojavanjem dvije nove borbene brigade s preciznim dugometnim sustavima naoružanja. Oružane snage će biti ojačane s ukupno više od 20 000 vojnika, zaposlenika i pričuvnika. Besposadne letjelice, pričuva i norveško Domobranstvo. Predstavnici norveških oružanih snaga održali su prezentaciju o dronovima u norveškoj vojsci. Napomenuli su kako oni ulaze u uporabu postupno i polako te uz stroga i restriktivna pravila njihove primjene. Oslanjanje na tradicionalno oklopništvo i pješaštvo na današnjim ratištima je smanjeno, o čemu svjedoči rat u Ukrajini gdje prevladava ratovanje dronovima, uglavnom razvijenim od strane civilnih sponzora i volontera, konstatirao je brg Bjornar Eriksen, (zapovjednik okruga HG-16). Ipak, kako je naznačeno, Norveška se polako prilagođava novoj stvarnosti, iako je zamjetno znatno zaostajanje u odnosu na trenutni razvoj događanja na ratištu. Izjava predsjednika Udruge pričuvnika Ukrajine, poručnika Volodymyra Dzhydzhore (putem video veze). Ukrajinski predstavnik izjavio je kako je za Ukrajinu od iznimne važnosti pridruženo članstvo u CIOR-u. Upoznao je prisutne kako Ukrajina gradi Nacionalni centar otpornosti te izrazio spremnost podijeliti svoja teorijska i praktična iskustva borbene upotrebe dronova Dobrodošlica i otvaranje radnog dijela sastanka. Predsjednik CIOR-a, brigadir Jørn Buø (Norveška) upoznao je sudionike sastanka s aktivnostima provedenim nakon posljednjeg zimskog zasjedanja CIOR-a. Istaknuo je važnost uspostavljanja dobre suradnje s NATO Odborom za pričuvu (NRC) i ostalim NATO tijelima, što je jedan od ciljeva nordijskog predsjedanja CIOR-om. Težišne aktivnosti bile su: planski koordinacijski sastanci s predstavnicima NRC i Vojnog odbora NATO-a, sastanci s nacionalnim udrugama pričuvnih časnika, pripremni sastanci za Ljetni kongres CIOR-a, planiranje vojnog natjecanja, radni sastanci u svezi razvoja CIOR website i suradnja s Ukrajinom. Prezentacija BG Gilberta Overmaata, predsjedavajućeg NATO Odbora za pričuvu (NATO Reserve Committee – NRC). Izražavajući zadovoljstvo uspostavom dobre međusobne suradnje CIOR-a i NRC-a, BG Overmaat govorio je o potrebi nastavka zajedničkog djelovanja. Istaknuo je ciljeve koje je Vojni odbor (NATO MIlitary Committee) definirao za NRC – savjetovati Vojni odbor o politikama vezanim uz pričuvu; ojačati spremnosti i učinkovitost pričuve Saveza putem foruma za razmjenu informacija i najbolje prakse; održavati svijest o relevantnim pitanjima i identificirati zajedničke aktivnosti koje mogu biti od interesa za pričuvu Savezničkih i partnerskih država, povezujući se s organizacijama i asocijacijama koje se bave pitanjima pričuve, posebice CIOR-om; podupirati izobrazbu pričuve kroz ispunjenje uloge časnika primarne odgovornosti za tečajeve za pričuvu koji se provode u NATO školi u Oberammergau. U fokusu NRC-a trenutno je daljnja interakcija i suradnja s NATO IMS-om (International Military Staff), poticanje aktivnog i predanog sudjelovanja svih članica NATO-a i partnera NATO-a i nastojanja na poboljšanju razmjene informacija između država sudionica i NRC-a. BG Overmaat je tijekom svog izlaganja izrazio žaljenje da od država članica NATO-a, tri države (Hrvatska, Portugal i Španjolska) ne sudjeluju u radu NRC-a te ih je pozvao da se uključe. Nacionalne prezentacije. Izlaganja o oružanim snagama, pričuvi i nacionalnim asocijacijama pričuvnih časnika održali su predstavnici Francuske, Njemačke i Litve. Francuska je istaknula da je dostigla obrambeni proračun od 2% BDP-a od 2024.godine i da je obrambeni proračun drugi najveći proračun u državi. Njemački predstavnik govorio je također o povećanju obrambenog proračuna od 28% (proračun iznosi 89 mlrd USD, odnosno oko 2,1% BDP). Osvrnuo se na negativne posljedice zamrzavanja novačenja koje je na snazi od 2011. god. Bundeswehr ima 181 000 vojnika, pored toga, 80890 civilnog osoblja. Predstavljena je Udruga pričuvnih snaga Litvanskih oružanih snaga (LAFRA) koja djeluje od 1999. godine i čije je sudjelovanje u CIOR-u privremeno bilo suspendirano, ali je ponovo uspostavljeno 2025. godine Izvanredni CIOR sastanak. Nakon prihvaćanja prijedloga s prethodnog zimskog zasjedanja (MWM u Bruxellesu, siječanj 2025.) da se odluke mogu donositi na svakom od 4 redovita sastanka CIOR-a, IBM sastanak u Oslu prvi je takav sastanak na kojem su nacionalni predstavnici donijeli odluke. Nakon kraće rasprave, prihvaćen
Redoviti plenarni zimski sastanak CIOR-a (CIOR MWM)
Redoviti plenarni zimski sastanak CIOR-a (CIOR MWM) (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve) 29. – 31. siječnja, 2025. Bruxelles, Belgija, Sjedište NATO-a Središnja tema sastanka bila je nova politika NATO-a o pričuvi. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, prilikom otvaranja ovog događaja istaknuo je vitalnu ulogu pričuve u obrambenoj strategiji NATO-a. O ulozi pričuvnih snaga i jačanju otpornosti na svima razinama sudionicima je govorio predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, admiral Cavo Dragone. Litva je obnovila svoj status punopravne članice CiOR-a. Udruga pričuvnih časnika Ukrajine novi je pridruženi član CIOR-a. Četiri članice CIOR-a predstavile su svoje obrambene strukture i udrugu časnika, među njima i Hrvatska, ostvarujući time jedan od ciljeva udruge – ojačati svoju vidljivost unutar ove međunarodne organizacije. Ovogodišnji redoviti plenarni zimski sastanak CIOR- okupio je četiri skupine: NATO Odbor za pričuvu (NCR), Međusavezničku konfederaciju pričuvnih časnika (CIOR), Međusavezničku konfederaciju medicinskih pričuvnih časnika (CIOMR) i Međusavezničku konfederaciju pričuvnih dočasnika (CISOR), kako bi raspravili aktualna pitanja i budućnost pričuvnih snaga NATO-a. Mark Rutte glavni tajnik NATO-a Predsjednik CIOR-a brigadir Jørn Buø (Norveška) je pozdravljajući prisutne naznačio kako je u središtu njegove pozornosti razvijanje suradnje s ministarstvima obrane i oružanim snagama država članica, doki nadalje odnos prema NATO-u predstavlja prioritet. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte prilikom otvaranja ovog događaja istaknuo je da pričuvni sastav čini uspjeh našeg transatlantskog saveza, naglašavajući vitalnu ulogu pričuve u obrambenoj strategiji NATO-a. S razvojem modernih prijetnji, osiguravanje integracije pričuvnih snaga u strateškom planiranju NATO-a je ključno, kako za spremnost tako i za društvenu otpornost, naglasio je. U središtu pozornosti stoga su oblikovanje politike pričuvnih snaga, jačanje interoperabilnosti i transatlantske suradnje te iskorištavanje specijalističkih znanja pričuvnika. Glavni tajnik NATO-a istaknuo je kako je Savez napravio veliki napredak, postrojbe su u višoj razini pripravnosti, međutim, potrebno se je pripremiti za veću opasnost. Posebice je apostrofirao važnost rashoda za obranu i obrambene industrije, zaključivši da stvarno moramo učiniti više, jer je odgađanje jednostavno opasno. brigadir Jørn Buø predsjednik CIOR-a admiral Cavo Dragone predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a Predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, admiral Cavo Dragone, naznačio je kako pričuvne snage igraju važnu ulogu u cijelom spektru nacionalnih i NATO-ovih obrambenih struktura. Naglasio je kako je u fokusu Saveza otpornost na svim razinama te da je otpornost naša prva linija obrane. Govoreći kako pričuvne snage mogu ispuniti važne specijalističke uloge u jačanju otpornosti NATO-a i otpornosti naših partnera, naveo je primjere gdje su pričuvnici bili ključni u pomaganju društvu, primjerice, napori u suzbijanju COVID-19 i najnoviji šumski požari u Los Angelesu. Konstatirao je kako pričuva utjelovljuje dvostruku ulogu građanina i vojnika, što ju čini jedinstveno pozicioniranom pri odvraćanju i obrani cijelog društva. Zaključno je admiral Cavo Dragone poručio da u sve podijeljenijem svijetu ne postoji oružje moćnije od našeg jedinstva i pozvao prisutne da međusobno podijele svoja iskustva. Predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a admiral Cavo Dragone u svom obraćanju sudionicima plenarne sjednice CIOR-a Plenarni sastanak CIOR-a uključivao je brojne brifinge, prezentacije, tematske rasprave i rad odbora. Središnja tema sastanka bila je nova politika NATO-a o pričuvi, usvojena u studenom 2024. Nova politika usmjerena je na učvršćivanje promicanja pričuvnog sastava kao doprinosa temeljnim zadaćama, operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a. NATO-ova vizija pričuvnih snaga ima cilj jačanja NATO postava kolektivne obrane pružanjem dodatne snage i kapaciteta za potporu odvraćanja potencijalnih protivnika te za učinkovito reagiranje i obranu od sigurnosnih prijetnji. Pričuva doprinosi sposobnosti NATO-a da izdrži dugotrajno ratovanje, pružajući dodatne sposobnosti i snagu koja se može mobilizirati i rasporediti prema potrebi, posebno u okviru funkcija koje osiguravaju kontinuitet operacije. Sudionici sastanka izrazili su zadovoljstvo usvajanjem nove politika NATO-a o pričuvi i istaknuli važnost sudjelovanja predstavnika iz ministarstava obrane i oružanih snaga u radu NCR-a, kojim trenutno predsjeda Nizozemska. Izbor novih članica Litva je ponovo uspostavila svoj status punopravne članice CIOR-a, kao što je bilo najavljeno tijekom Ljetnog kongresa CIOR-a u Tallinu. Novi je pridruženi član CIOR-a postala je Udruga pričuvnih časnika Ukrajine. Vijeće CIOR-a, sastavljeno od predstavnika svake zemlje članice, jednoglasno je donijelo odluku da Ukrajinsko udruženje pričuvnih časnika i veterana (UAROV) stekne status pridruženog člana CIOR-a. Jedinstvena ocjena je bila da se njihovim primanjem u pridruženo članstvo osnažuje međunarodna suradnja i uloga ukrajinske pričuve u globalnoj zajednici pričuvnih snaga. Kao pridruženi član UAROV dobiva pristup CIOR platformi za međunarodnu razmjenu između pričuvnih časnika. Ukrajinsko izaslanstvo predvodio je zamjenik ministra obrane Serhii Melnyk Ukrajinskim pričuvnim časnicima time će se omogućiti intenziviranje dijaloga i jačanje suradnje s pričuvnim časnicima CIOR-a. Pripadnici ukrajinskih pričuvnih snaga već su ranije sudjelovali u aktivnostima CIOR-a, uključujući Ljetni kongres, Jezičnu akademiju, CIMIC vježbu, Vojno natjecanje i Program mladih pričuvnih časnika. Ukrajinsko izaslanstvo predvodio je zamjenik ministra obrane Serhii Melnyk, koji je istaknuo iznimnu važnost ovog članstva za ukrajinske aktivne snage, pričuvu i građane. Naglasio da Ukrajina nije samo spremna usvojiti najbolje prakse saveznika, već i podijeliti svoje jedinstveno iskustvo u obuci pričuvnih snaga i organiziranju obrane. pukovnica Nevenka Kovač Nacionalne prezentacije. Na sastanku su četiri članice imale priliku predstaviti svoje obrambene strukture i udrugu časnika (Austrija, Belgija, Kanada i Hrvatska). Hrvatska predstavnica iskoristila je ovu priliku i prezentirala kratki povijesni pregled i hrvatska iskustva vezana uz pričuvne snage te aktualna pitanja udruge HČZ-ZU. Prezentaciju puk.Nevenke Kovač možete pogledati ovdje Predstojeći sastanci CIOR-a u 2025. godini su: seminar a Mladih pričuvnih časnika, (6.- 10. svibnja), CIOR među-sastanak (IBM2, Oslo, Norveška, 8.-10. svibnja, u okviru kojeg je planirano održati izvanredni sastanak radi rasprave o Strateškom dokumentu), Ljetni kongres, (Španjolska, vrijeme treba potvrditi), vojno natjecane MILCOMP (srpanj, Španjolska ili Finska). Zaključujući ovo zasjedanje, predsjednik CIOR-a izrazio je zadovljstvo zajedničkom suradnjom i nastupam 4 organizacije, a osobito do sad najvišom razinom NATO-ovih predstavnika na sastanku CIOR-a. Pozvao je nacionalne predstavnike da i dalje održavaju dijalog i aktivno međusobno surađuju. Ova plenarna sjednica CIOR-a uspjela je osigurati jedinstvenu platforma za poticanje međusobne suradnje. Nordijsko predsjedništvo aktivno je angažirano kako na uspostavi i razvijanju kvalitetnijih odnosa sa strukturama NATO-a, tako i s nacionalnim obrambenim strukturama. Središnji interes je uključiti se u savjetovanje Vojnog odbora NATO-a, kao i obuka i izobrazba pričuve. CIOR je nepolitička i neprofitna organizacija pridružena NATO-u, koja je osnovana 1948. i zastupa interese više od 1,3
Ukrajina primljena u CIOR kao pridružena članica
Ukrajina primljena u CIOR kao pridružena članica Brisel, Belgija – Sjedište NATO-a, 31. siječnja 2025. Danas, četvrtog radnog dana zimskog zasjedanja CIOR-a (“CIOR Mid-Winter-Meeting”) uz prethodnu suglasnost svih predstavnika udruga pričuvnih časnika zemalja članica NATO-a, Ukrajina koju je zastupao zamjenik ukrajinskog ministra obrane brigadni general Serhii Melnyk, primljena je u CIOR (fr. “Confederation Interalliee des Officers de Reserve” ili eng. “The Interallied Confederation of Reserve Officers”) kao pridružena članica. Ukrajinski zamjenik obrane tijekom svog govora izrazio je snažnu poruku kako se “Ukrajina ne bori samo za svoju slobodu, već i za zajedničke vrijednosti demokratskog svijeta. Vojna, humanitarna i financijska pomoć međunarodnih partnera postala je moguća zahvaljujući odlučnosti i solidarnosti ukrajinskog naroda i njihovoj sposobnosti otpora”. MARK RUTTE. glavni tajnik NATO-a CIOR je nepolitička i neprofitna organizacija pridružena NATO-u, koja je osnovana 1948. i zastupa interese više od 1,3 milijuna pripadnika pričuve (vojnika, dočasnika i časnika) iz 28 zemalja članica NATO-a te drugih partnerskih zemalja. U okviru CIOR-a Hrvatski časnički zbor – Zajednica udruga zastupa Republiku Hrvatsku kao pridruženi član od 2001. godine te u statusu punopravnog člana Ljetnog kongresa CIOR-a, održanog 5. kolovoza 2009. godine u Sofiji. Temeljna pitanja kojima se bavi CIOR odnose se na jačanje značaja strukovnih organizacija civilnog društva u vrijeme rastućeg značaja uloge pričuve u jačanju nacionih i savezničkih obrambenih sposobnosti u vrijeme povećanih ugroza Atlanskog saveza te pitanja vezana uz utvrđivanje procedura između profesionalnih ustrojstvenih struktura Atlantskog saveza, prvenstveno prijenosa informacija između NRFC-a i CIOR-a (uključujući CIOMR i CISOR) i International Military Staff – Policy and Capabilities Division (IMS P&C DIV) kao ustrojstvene cijeline zapovjedništva NATO-a (NATO HQ) zadužene za pripremu i formuliranje politika i odluka radi donošenja na razini Vojnog odbora (“NATO Military Committee”). pukovnica NEVENKA KOVAČ predsjednica Povjerenstva za međ. suradnju HČZ-ZU U okviru navedenih aktivnosti revidiranja ranijih dokumenata koji uređuju odnose NATO-a i CIOR-a (MC 0441/2 (13. ožujka 2012.) – Okvirna politika NATO-a o rezervama (smatra se nevažećom u 2018.), zatim MC 0392/1 (27. srpnja 2012.) – Direktiva MC-a za Odbor za nacionalne pričuvne snage (NRFC) te MC 0248/2 (27. srpnja 2012.) – Odnos između NATO-a i savezničkie konfederacije pričuvnih časnika (CIOR) ). Iako su odnosi između NATO-a i CIOR-a uređeni ranije navedenim dokumentima, tijekom posljednjih godina, a ponajviše nakon ruske agresije na Ukrajinu pokrenute su aktivnosti redefiniranja odnosa i utvrđivanja novog jedinstvenog NATO-vog dokumenata koji bi u novim okolnostima preciznije uređivao odnose između CIOR-a (CIOMR i CIOSR) te NRFC (National Reserve Force Committee) i NATO-a, prijedlogom CIOR-a (No. 15) koji je usvojen na sjednici IBM-a (“CIOR In-Between-Meeting”), 15. travnja 2024. godine utvrđuju se temeljni principi djelovanja i odnosi prema strukturama NATO-a. Novi dokumenat bi u postupku usuglašavanja i u periodu do 2027. godine trebao precizno definirati odnose NATO-vih struktura, odnosno Vojnog odbora (“NATO Military Committee”) i International Military Staff – Policy and Capabilities Division (IMS P&C DIV) kao ustrojstvene cijeline zapovjedništva NATO-a (NATO HQ) te odnose između CIOR-a kao konfederacije zemalja članica NATO-a i nacionalnih udruga/asocijacija pripadnika pričuve. U radu zasjedanja u ime HČZ-ZU, kao i u donošenju odluka tijekom zasjedanja sudjeluje predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju HČZ-ZU i nacionalna predstavnica u CIOR-u te dopredsjednica GIE (“Gaminger Initiative Europe”), umirovljena pukovnica Nevenka Kovač. Tekst: brigadir Branko Gačak, pukovnica Nevenka Kovač /Fotografije: pukovnica Nevenka Kovač /Uredio brigadir Stanislav Linić
Među-sastanak CIOR-a nakon Ljetnog kongresa
Među-sastanak CIOR-a nakon Ljetnog kongresa (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve, In-Between Meeting) Palma de Mallorca, Španjolska, 1.- 2. studenog 2024. puk Nevenka Kovač Početak sastanka obilježilo je odavanje počasti minutom šutnje za nedavno iznenada preminulog predsjednika Odbora mladih pričuvnih časnika CIOR-a, kfr Kylea Penneya (Kanada) i za smrtno stradale u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Valenciju 29. listopada 2024. Sastanku su nazočili predstavnici 21 države članice (od 27). Hrvatsku je predstavljala Nevenka Kovač, umirovljena pukovnica, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Hrvatskog časničkog zbora-zajednice udruga. Predsjednik CIOR-a, brigadir Jørn Buø (Norveška) uvodno je predstavio članove Nordijskog predsjedništva za razdoblje 2024. – 2026. i upoznao sudionike s provedenim aktivnostim. Izrazio je ambiciju za oblikovanje relevantne budućnosti ove organizacije i uspostavljanje interaktivnijeg odnosa prema NATO-u. Glavnina vrlo dinamične i konstruktivne rasprave bila je vezana uz dva važna dokumenta za CIOR – Strateški koncept CIOR-a i NATO policy dokument o pričuvi. Strateški koncept CIOR-a koji je pripremilo Predsjedništvo CIOR-a definira svoju viiziju – postati partner broj jedan u području civilno-vojnih odnosa. Kako bi se taj cilj postigao, dokument propisuje korištenje sposobnosti nacionalnih udruga pričuvnih časnika u svakom kontekstu koji bi mogao ojačati otpornost zapadnog društva. Nacionalni predstavnici su nakon produktivne rasprave prihvatili glavne elemente nacrta strateškog koncepta, čiji će se finalizirani tekst dostaviti na odobrenje na sljedećoj konferenciji CIOR-a koja se održava u Bruxellesu u siječnju 2025. (Mid-Winter Meeting -MWM). Izmjena važećih direktiva NATO-a o pričuvnim snagama i skoro usvajajenje ovog sveobuhvatnog dokumenta koje je od velikog značaja za jačanje uloge pričuvnih snaga u kolektivnoj obrani svakako je bila tema u središtu pozornosti ove konferencije. Naime, opće pogoršanje globalnog sigurnosnog okruženja ponovno je skrenulo pozornost na važnost pričuvnih snaga. Za mnoge europske zemlje suočene s potencijalnim nedostatkom odgovarajućih obučenih i dostupnih pripadnika za popunu vojnih postrojbi, korištenje pričuvnih kapaciteta i njihova integracija postali su jedan od temeljnih pitanja. Poraslo je zanimaje za važnost raspoređivanja pričuve u operativnom kontekstu, mogućnostima korištenja pričuvnika u različitim vojnim zadaćama, kao i iznalaženje načina za poticanje potpore i angažmana od strane poslodavaca u tom kontekstu. Stoga je razumljivo da države članice imaju povećan interes za dokumente Vojnog odbora NATO-a koji se odnose na pričuvu. Ovaj dokument koji definira politiku NATO-a ključan je za razumijevanje načina na koji se pričuvne snage definiraju, obrazuju, obučavaju, vježbaju, opremaju, angažiraju i koriste u zemljama NATO-a. Na nacionalnim razinama document također može biti od velike koristi za potencijalnu primjenu sličnih rješenja. Nordijsko predsjedništvo uvelo je kao novinu u dnevnom redu svojih redovitih zasjedanja, održavanje nacionalnih prezentacije s temeljnim informacijama o oružanim snagama, pričuvnom sastavu i nacionalnoj udruzi pričuvnih časnika koja je članica CIOR -a. Tako su na ovom zasjedanju izlaganja održali predstavnici Albanije, Danske, Estonije i Finske. Na sljedećem MWM koji se održava krajem siječnja 2025. god. u Bruxellesu, očekuje se nacionalna prezentacija Hrvatske. Na sastanku su svoja izvješća o aktivnostima predstavili predstavnici 8 stalnih odbora CIOR-a. I ovog puta iskazan je interes za uključivanje Hrvatske u rad pojedinih odbora (posebice u Jezičnu akademiju i Odbor mladih pričuvnih časnika. Ovo bi pitanje HČZ-ZU u najskorije vrijeme trebao podrobno razmotriti i vidjeti na koji bi način mogao dati doprinos CIOR-u i povećati svoju vidljivost unutar ove organizacije. Sudionici su također raspravljali o planovima za buduća događanja, posebice o Ljetnom kongresu, koji će se održati u Madridu. Mnogi nacionalni predstavnici podržali su ideju da se omogući donošenje odluka na svakom od 4 redovita sastanka CIOR-a (trenutno se odluke donose na zasjedanjima MWM i Ljetnom kongresu, tj. svakih 6 mjeseci, što se ocjenjuje neadekvatnim). Obraćajući se zaključno, predsjednik CIOR-a izrazio je zadovljstvo sudjelovanjem velilkog broja država na sastanku, interaktivnom raspravom i kvalitetnom komunikacijom, koja je i bila cilj ovog IBM-a. Prvo zasjedanje CIOR-a pod Norveškim predsjedanjem nedvojbeno je opravdalo očekivanja nacionalnih predstavnika. Zamjetna je angažiranost njezinih članova za uspostavljanje kvalitetnijih odnosa sa strukturama NATO-a, kao i entuzijazam da CIOR i ono što radi bude prepoznatljivo te da se potvrdi kao relevantno.
Ljetni kongres CIOR-a
Ljetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve) Tallinn, Estonija, 29. srpnja do 2. kolovoza 2024. godineLjetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve) Gotovo 700 sudionika bilo uključeno u brojne aktivnosti Ljetnog kongresa CIOR-a 2024 održanog u Tallinu. Kongres je i ove godine protekao u ozračju ruske prijetnje, što je obilježilo kako raspravu, tako i teme simpozija pod nazivom “Mobilizacija i početna faza rata. Važnost koju imaju pričuvne snage opetovano je isticana kod niza govornika, kao i činjenica da se ratovi danas ne mogu voditi bez pričuvnika. Estonija je završila dvogodišnje predsjedanje CIOR-om, od koje su predsjedanje zajednički preuzele nordijske zemlje. Novi predsjednik CIOR-a je brigadir Jørn Buø, predsjednik Udruge pričuvnih časnika Norveške. Domaćin sljedećeg Ljetnog kongresa CIOR-a 2025 biti će Španjolska. Nevenka Kovač, umirovljena pukovnica, predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju HČZ-ZU Ljetni kongres CIOR-a, posljednja aktivnost pod estonskim predsjedanjem, održan je u Tallinnu, Estonija, od 29. srpnja do 2. kolovoza 2024. godine. Na kongresu su pored predstavnika 24 države članice sudjelovali i predstavnici Južnoafričke Republike, kao pridružena članica, Burundija, u okviru vojnog natjecanja i Tunisa, s polaznicima na Jezičnoj akademiji CIOR-a. Hrvatsku je na sastanku predstavljala Nevenka Kovač, umirovljena pukovnica, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Hrvatskog časničkog zbora-zajednice udruga i nacionalna predstavnica pri ovoj međunarodnoj časničkoj konfederaciji. Kongresne aktivnosti CIOR-a, CIOMR-a (Konfederacija medicinskih pričuvnih časnika) i CISOR-a (Međusaveznička konfederacija pričuvnih dočasnika), pored sjednica Vijeća CIOR-a, obuhvaćale su niz drugih aktivnosti – simpozij, radionicu mladih pričuvnih časnika (YROW), vježbu civilno-vojne suradnje (CIMEX), Jezičnu akademiju CIOR (CLA), vojno natjecanje (MILCOMP) i radionicu mlađih medicinskih pričuvnih časnika (JMROW). Svečanost otvaranja 29. srpnja. Tradicionalno, otvaranje ljetnog kongresa obilježano je svečanim postrojem nacionalnih predstavnika. Poredane na Trgu slobode pod zastavama svojih zemalja, pričuvnike iz savezničkih i partnerskih zemalja pozdravio je načelnik GS OS Estonije general-bojnik Andrus Merilo. Predsjednik CIOR-a pukovnik Toomas Luman tom je prigodom istaknuo kako je ratovanje u Ukrajini pokazalo je da se ratovi danas ne mogu voditi bez pričuvnika te je naglasio da pričuvnici preuzimaju vodstvo vodova i satnija kada je to potrebno i spremni su ispuniti zadaće aktivnih vojnika. Predsjednik CIOR-a pukovnik Toomas Luman Uvodna riječ estonskih predsjedatelja Drugog dana kongresa, 30. srpnja 2023. godine, sudionike je pozdravio predsjednik CIOR-a pukovnik Luman, napominjući kako je ovo zadnji sastanak pod estonskim predsjedanjem i da smatra da je je novi dokument NATO-a o pričuvnim snagama koji treba biti uskoro predstavljen, jedno od najvažnijih postignuća. Bojnik Andre Lilleleht (Estonija), glavni tajnik CIOR-a konstatirao je kako na ovom kongresu sudjeluju predstavnici 24 države članice (Albanija, Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Kanada, Mađarska, Nizozemska, Norveška, SR Njemačka, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske) te pridružena članica Južnoafrička Republika. Prikaz aktivnosti u proteklom razdoblju potom je izložio pukovnik Johan Storm Munch (Norveška), predsjednik CIOMR-a, ističući zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u protekle dvije godine, u kojima je ova organizacija ostvarila usku suradnju sa svojim članicama i brojnim drugim organizacijama te uspjela dokazati da je relevantna za NATO. Napomenuo je kako je je u fokusu CIOMR bio znanstveni pristup te da je izrađen Akcijski plan za COMEDS (Committee of the Chiefs of Military Medical Services) o medicinskim pričuvnicima. U sljedećem dvogodišnjem razdoblju predsjedanje CIOMR-om preuzelo je zajedničko njemačko-nizozemsko predsjedništvo. Predsjednik CISOR-a, časnički namjesnik Reinhard Knott (Njemačka). istaknuo je zadovoljstvo suradnjom sa CIOR-om i CIOMR-om, prilikama koje organizacija daje mladim dočasnicima kao i razvojem novih koncepata i priznanjem ove dočasničke organizacije kao pouzdanog partnera od strane NATO-a. Nizozemska će biti sljedeci predsjedatelj. Izjava Poljske Novi predsjednik Federacije udruga pričuvnika Poljske general-bojnik Piotr CZERWINSKI najavio je povratak Poljske u CIOR i CISOR, istaknuvši punu potporu poljskog ministarstva obrane. Osvrnuo se na prethodno razdoblje, u kojem je od 2018. godine pa nadalje uslijedilo smanjenje aktivnosti uslijed nerazumijevanja i nedostatka potpore tadašnjih političkih struktura. Istaknuo je također važnost uloge pričuve i upozorio na stvarnu prijetnju od strane Ruske Federacije. Povratak u CIOR I MILCOMP najavila je također Litva. Izlaganje predsjednika estonskog parlamentarnog odbora za nacionalnu obranu Nacionalni predstavnici su imali priliku upoznati se s gledištima I aktualnim temama vezanim uz rad ovog odbora u zanimljivaom izlaganju njegovog predsjednika Kaleva Stoicescuoa. Konstatirajući kako je objava kraja hladnog rata došla preuranjeno, istaknuo je da ruska agresija predstavlja déjà vu za Estoniju, koja zna na što su sve ruske snage sposobne. Prema njegovom mišljenju, oni su tehnički u 21. stoljeću, ali ne i mentalno. Opetovano je naglasio potrebu za pružanjem potpore Ukrajini u njihovoj egzistencijskoj borbi. Najavio je da će u Estoniji tijekom sljedećih godina biti provedena izvanredna ulaganja u obranu. Izaganje predstavnika NATO-a. Pukovnik Kenneth Myrup, predstavnik Odjela za politiku i sposobnosti NATO IMS-a (International Military Staff) upoznao je sudionike s aktualnim stanjem izmjena dokumenta Vojnog odbora NATO-koji se odnosi na pričuvni sastav (NATO Framework Policy on Reserves, MC 441/1), a čiji prijedlog treba uskoro biti predstavljen NATO tijelima. Dokument je od velike važnosti za CIOR i očekuje se kako će pridonjeti jačanju suradnje s NRFC-om (National Reserve Forces Committee), kao i s ostalim tijelima NATO-a, što je predstavljalo stanovitu boljku u prethodnom razdoblju. (kratica za “vereniging zonder winstoogmerk”, naziv za neprofitnu organizaciju na flamanskom jeziku). Proračun Ukupni proračun CIOR-a za fiskalnu godinu 23/24 iznosi134000 EUR. Članarine za nacionalne organizacije pričuvnih časnika u prethodnoj godini bile su povećane za 25%. Nakon uvida u provedbu financijske politike,članice su odobrile proračun za fiskalnu godinu 24/25. Registracija CIOR-a Jedno od glavnih pitanja koja su se raspravljala na sjednicama Vijeća CIOR-a bilo je pitanje registracije CIOR-a kao pravne osobe. Stoga je na zahtjev Predsjedništva, tvrtka NautaDutlih provela pravnu analize statusa organizacije te je utvrđeno kako je za valjanu registraciju CIOR-a kao neprofitne organizacije u Belgiji potrebno da sve države koje su u statusu članica, promatrača ili pridruženih članica ponovo dostave prijave na jedinstvenom obrascu. Sve prijave je razmatralo Vijeće od 6 direktora, koje je potom potvrdilo valjanost prijava i proglasilo da je 27 država u statusu članica CIOR vzw (kratica za “vereniging zonder winstoogmerk”, naziv za neprofitnu organizaciju na flamanskom jeziku). Predstavljanje rada odbora Predsjednici 8 odbora CIOR-a izvijestili su o svom
CIOR SEMINAR 2024 “JAČANJE VEZA IZMEĐU VOJSKE I GOSPODARSTVA”
CIOR SEMINAR 2024 “JAČANJE VEZA IZMEĐU VOJSKE I GOSPODARSTVA” Međusaveznička konfederacija pričuvnih časnika (CIOR) i Zaklada za slobodu Friedrich Naumann zajednički su domaćini CIOR seminara 2024. Ove godine CIOR seminar održava se u Vojnoj akademiji Theodor Heuss u Njemačkoj, u vremenu od 28.-30. siječnja 2024. Cilj seminara je rasprava i edukacija o relevantnim temama sigurnosne politike te povezivanju članova CIOR-a i posjetitelja-govornika u neformalnom okruženju. Zahvaljujući potpori Zaklade Friedrich Naumann, ovogodišnji događaj održat će se u Theodor Heuss Akademie u blizini Bonna i fokusirati se na jačanje odnosa između vojske i gospodarstva. Bliska suradnja između vojne i civilne industrije bila je kroz povijest uzrok mnogih revolucionarnih inovacija i osigurala tehnološku prednost tijekom Hladnog rata. Intenzitet te interakcije je slabio kako se smirivala geopolitička situacija. U prošlom desetljeću u vijestima su dominirali vojni projekti koji su kasnili, uzrokovali velika prekoračenja troškova ili potpuno propali. Osobito su multinacionalni projekti bili skloni kašnjenjima jer su se dionici borili za usklađivanje zahtjeva i financiranja. Ruski napad na Ukrajinu uzdrmao je geopolitičko okruženje i odjednom ponovno doveo u centar pažnje rizik od konvencionalnog ratovanja velikih razmjera. Kao posljedica toga, ministarstva obrane i oružane snage diljem svijeta moraju se prilagoditi novoj stvarnosti što znači da moraju uravnotežiti želju za tehnološkom prednošću s potrebom za pravovremenom dostupnošću, otpornošću i upotrebljivošću sustava. S civilne strane, rat u Ukrajini stavio je dodatni pritisak na naša gospodarstva koja su već bila pod stresom zbog poremećaja uzrokovanih COVID-19. Uz recesiju koja se nazire na horizontu, mnoge tvrtke polažu nade u velikodušnu državnu potrošnju i ovise o tome da će im vlada pružiti stabilnost potrebnu za uspješno poslovanje. Ali vlade se suočavaju s mnogim drugim prioritetima, među kojima su klimatske promjene, demografski izazovi, dobrobit, okoliš, obrazovanje, zdravlje. U tom kontekstu, čini se da bi ponovno približavanje vojnih i civilnih organizacija moglo biti ključno za povećanje obrambene spremnosti uz istovremenu potporu gospodarstvu. Izazov nije samo povećati proizvodne kapacitete, već i potaknuti inovativna otkrića u vojnoj tehnologiji koja bi mogla donijeti i veliku zaradu vojnoj industriji. Izvor: www.cior.net Na seminaru 2024. govornici iz sektora oružanih snaga, industrije i politike pružit će svoje gledište o tome kako se možemo vratiti sinergetskoj suradnji između vojnih i civilnih organizacija. Preliminarni popis govornika: – Dr. Akitürk: voditelj Rheinmetall Project Solutions GmbH – Dr. Hofstetter: Predavač za vođenje i komunikaciju na vojnoj akademiji (MILAK) ETH Zurich kao i za procese vođenja i upravljanja na sveučilištu u Luzernu – General Laubenthal: zamjenik generalnog inspektora njemačke vojske – Pukovnik Reisner: Zapovjednik “Garde” i vojni povjesničar i taktičar, poznat civilnoj publici po svojim analizama ukrajinskog rata na YouTubeu – Gospođa Hohmann: voditeljica savjetovanja u javnom sektoru i obrani u tvrtki PriceWaterhouseCoopers – Gđa Witte: mlađa savjetnica za politiku na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu
Ljetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve) Helsinki, Finska, 26. – 30. lipnja 2023. godine
POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT Ljetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve) Helsinki, Finska, 26. – 30. lipnja 2023. godine Sažetak: Rat na tlu Europe odredio je ton ovogodišnjeg Ljetnog kongresa CIOR-a. NATO je dobro pripljemljen i spreman suočiti se s novim prijetnjama i sigurnosnim izazovima. Središnje pitanje kongresa odnosilo se na potrebu povećanja nacionalnih pričuvnih snaga u aktualnoj sigurnosnoj situaciji i potencijalu CIOR-a pri povećanju uloge pričuvnih snaga. Finska je postala punopravna članica CIOR-a. U nesretnom slučaju smrtno je stradao nizozemski pričuvni časnik prilikom izvođenja vježbe medicinskog osoblja. Predsjedavanje CIOR-om u sljedećem dvogodišnjem razdoblju (2024.-2026.) bit će preuzeto od strane nordijskih zemalja. Ljetni kongres CIOR-a, godišnje okupljanje pričuvnih časnika iz 34 država, započeo je 26. lipnja 2023. godine u najnovijoj NATO članici Finskoj, u Helsinkiju. Na zasjedanju i radu konferencije sudjelovala je umirovljena pukovnica Nevenka Kovač, predstavnica Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga. Otvaranje kongresa. Svečano otvaranje i smotra postrojbi održana je na Senatskom trgu ispred impozantnog zdanja bijele Katedrale. Inspekciju postrojbi izvršio je general Timo Kivelä, zapovjednik finskih obrambenih snaga, koji je izražavajući dobrodošlicu sudionicima kongresa naglasio kako je Finska započela pripreme za ovaj kongres prije tri godine, u razdoblju u kojem su se okolnosti brzo mijenjale i dovele do toga da je Finske postala punopravna članica NATO-a. Na svečanosti su govorili satnik Aaro Mäkelä, predsjednik Federacije rezervnih časnika Finske i pukovnik Toomas Luman (Estonija), predsjednik CIOR-a, koji je u svom uvodnom govoru održanom na finskom i engleskom jeziku istaknuo važnost geografskog položaja Finske i ključnu ulogu koju ima njihova snažna volja u nacionalnoj obrani. Istaknuo je da Finska predstavlja uzor za sve NATO rezervne snage te da vojni rok služi 80 posto Finaca, nakon kojeg nastavljaju služiti u pričuvnim snagama. Predsjednik Luman je dodao kako pridruživanje Finske NATO-u i CIOR-u čini sigurnijom, kako regiju Baltičkog mora, tako i cijelu Europu. Za sudionike Ljetnog kongresa potom je održan prijem u Gradskoj vijećnici. Pozdravni govor predsjedatelja CIOR-a, estonskog pukovnika Toomas Lumana Uvodna razmatranja, vraćanje prava glasa Albaniji, primanje Finske u punopravno članstvo CIOR-a . Drugog dana kongresa, 27. lipnja 2023. godine, sudionike je putem video-veze uvodno pozdravio umirovljeni general bojnik Evan LeRoy Hultman (SAD), počasni doživotni predsjednik CIOR-a, koji je uputio čestitke povodom 75 godišnjice CIOR-a. U uvodnom izlaganju, bojnik Andre Lilleleht (Estonija), glavni tajnik CIOR-a konstatirao je kako na ovom kongresu sudjeluju 164 delegata iz 23 države (Albanija, Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Kanada, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Rumunjska, Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Španjolska, Švedska, Švicarska, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske). Na dnevnom redu Vijeća CIOR-a glavne teme bile su: vraćanje prava glasa Albaniji (nakon što su podmirena njihova financijska dugovanja), potvrda punog članstva Finske u CIOR-u, izlaganja o aktivnostima CIOMR-a (Interallied Confederation of Medical Reserve Officers), CISOR-a (Interallaied Confederation of Reserve NCO), te izlaganja odbora CIOR-a (za pravna pitanja, za kibernetiku, odbora za mlađe časnike (Legal Affairs Comittee, Cyber Reserve Comittee, Young Reserve Officers Comittee). Poteškoće zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti navedenih i ostalih odbora CIOR-a i nadalje su prisutne pa su članice pozvane razmotriti mogućnosti svog aktivnijeg angažiranja. Predstavljeno je također revizijsko izvješće za 2022. godinu. Proračun CIOR-a za financijsko razdoblje 2022/23. iznosio je 43,940.00 eura. Sudionici su upoznati s novostima vezanim uz CIOR web stranicu https://cior.net, koja je uspješno pokrenuta, a članice su pozvane da budu proaktivne u korištenju stranice i unošenju izmjena podataka.. Svečano postrojavanje na Senatskom trgu, Helsinki Svečano pristupanje predstavnika 31. NATO članice Finske CIOR-u MILCOMP. Dana 28. lipnja za nacionalne predstavnike CIOR-a bio je organiziran posjet vojnom objektu Santahamina u Helsinkiju, u kojem se u jutarnjim satima održavalo vojno natjecanje (MILCOMP) u savladavanju poligona pješačkih prepreka. MILCOMP uključuje natjecanje u standardnim vojnim vještinama, kao što su gađanje iz pištolja i puške, savladavanje pješačkih prepreka, topografska orijentacija, bacanje granata, ali i vojno vođenje i zapovijedanja te timski rad. Natjecanje se od 1957. godine održava svake godine u jednoj od članica CIOR-a. MILCOMP Predsjedanje CIOR-om i sljedeći sastanci. U nastavku dana nacionalni predstavnici su na Vijeću CIOR-a raspravljali o redosljedu budućeg predsjednja. Potvrđeno je da će predsjedanje CIOR-om u razoblju 2024. – 2026. godine preuzeti nordijske zemlje (Danska, Finska, Norveška i Švedska), a u njihovom će fokusu biti pitanja spremnosti, izdržljivosti i otpornosti. Naredna zemlja predsjedateljica biti će Danska (2026.-2028.), dok se daljnjem redoslijedu predsjedanja još treba odlučiti. Francuska je najavila da razmatra mogućnost preuzimanja predsjedanja nakon tog razdoblja. Sljedeći sastanak CIOR-a (tzv. IBM – In-Between Meeting) održat će se u Stockholmu (Švedska) od 9. do 11. studenoga 2023. godine. Ljetni kongres CIOR 2024. održat će se u Tallinu (Estonija) tijekom posljednjeg tjedna srpnja. CIOR simpozij 2023. Simpozij pod nazivom “Smanjenje naše ranjivosti” održan je 29. lipnja, uz sudjelovanje preko stotinu sudionika iz više od 30 država. Naziv simpozija ima svoju simboliku i ukazuje na potrebu djelovanja država u cilju smanjivanju ranjivosti i jačanja otpornosti u uvjetima ruske agresije na Ukrajinu. Glavni govornici simpozija bili su predstavnici iz sjedišta NATO-a, EU-a, predstavnici ministarstava
Priopćenje predsjednika CIOR-a u vezi agresije Rusije na Ukrajinu
Priopćenje predsjednika CIOR-a Jana Hormana, kapetana bojnog broda RM Njemačke, u vezi ruske agresije na Ukrajinu. ”The Interallied Confederation of Reserve Officers (CIOR), representing the interests of 1,3 million reservists across the NATO alliance and beyond, condemns, in the strongest possible terms, Russia’s ongoing invasion of Ukraine. CIOR deeply respects and admires the spirit ans resilience of the Ukrainian people, and urges Russia to immediately withdraw all of its forces.
Zimska virtualna konferencija CIOR-a („Confédération Interalliée des Officiers de Réserve“), 28. i 30. siječnja 2022.
Zimska virtualna konferencija CIOR-a („Confédération Interalliée des Officiers de Réserve“) 29. i 30. siječnja 2020.godine Prva godišnja konferencija CIOR-a, koja se u predpandemijsko vrijeme održavala u Briselu pod nazivom „Mid-Winter-Meeting“, zbog epidemiološke situacije održana je virtualno putem zoom-platforme, 29. i 30. siječnja. Konferenciju je u ulozi predstavnika zemlje-predsjedatelja otvorio njemački kapetan bojnog broda Jan Horman. Nakon uvoda raspravljalo se o još uvijek nepotpuno riješenim financijskim pitanjima. Kako je na ranijim konferencijama naglašavano, CIOR je zbog prijavljene adrese u središtu NATO-a u Briselu i promjene pravnog statusa međunarodnih udruženja sukladno novodonesenom belgijskom zakonu, imao značajnije poteškoće s ponovnim definiranjem statusa i registracijom te ponovnim otvaranjem računa kod poslovne banke. Sva navedena pitanju rješavaju se relativno sporom dinamikom te još uvijek nisu u potpunosti dovršena. Jedno od pitanja, za koje je tijekom prošle godine pokrenuta procedura usuglašavanja, odnosilo se na financijsko poslovanje. Ranije predloženi prijedlog financijskog dokumenta pod nazivom „Financial Guideline & Procedures of the Confédération Interalliée des Officiers de Réserve“ unatoč traženju nekih države-članice dodatnog vremena za konzultacije unutar vlastitih mreža podružnica njihovih udruga, na kraju je jednoglasno usvojen. Budući da se rad CIOR-a unazad dvije godine odvijao u otežavajućim okolnostima, nastavak konferencije bio je vezan za utvrđivanje budućih formata sastajanja. Kao što je ranije najavljivano, Atena će biti domaćin ljetnog kongresa – „CIOR Summer Congress 2022.“. Kongres kao i sve aktivnosti oko kongresa trebao bi se održati fizički (ukoliko se epidemiološka situacija ne pogorša) u vremenu od 21. srpnja do 6. kolovoza ove godine. Razgovaralo se i o budućim, aktivnostima vezanim za ljetne kongrese kao i zemljama-kandidatima za predsjedanje CIOR-om. Kao što je poznato svi zimski sastanci (MWM – „Mid-Winter-Meeting“) održavaju se u Briselu, a samo ljetni sastanci se održavaju na različitim lokacijama u zemaljama-članicama CIOR-a. Ljetni kongres 2023. („CIOR Summer Congress 2023.“) trebao bi se održati u Helsinkiju, a predsjedanje krajem ove godine od Njemačke treba preuzeti Estonija. Za zemlju-predsjedatelja CIOR-om u periodu od 2024. do 2026. godine nominirana je Nizozemska, koja bi trebala biti domaćin ljetnog kongresa 2023., a za dvogodišnje predsjedanje CIOR-om u periodu od 2026. do 2028. godine nominirana je Danska. Drugi dan rada konferencije bio je posvećen izvješćima pododbora CIOR-a. Kao što je već od ranije poznato, CIOR ima 11 pododbora kroz koje provodi svoje aktivnosti. Poteškoće u radu pododbora ogledaju se u nedovoljnoj kadrovskoj popunjenosti, odnosno u poteškoćama u zastupljenosti nacionalnih predstavnika svih zemalja-članica CIOR-a u radu pododbora. Naime, poteškoće nacionalnih predstavnika nekih od država članica CIOR-a sličan je poteškoćama koje ima i naša Zajednica udruga. Radi se o nemogućnosti osiguranja redovnih izvora financiranja i kontinuiteta sudjelovanja u radu CIOR-a i njegovih pododbora. U ranijim izvješćima višekratno smo naglašavali potrebu sustavnog institucionalnog rješavanja ovog pitanja. Pod točkom razno razgovaralo se o medaljama koje je izradio CIOR. Zamisao je bila dobra ali su se pojavili određeni problemi kod dijela nacionalnih predstavnika u CIOR-u koji su još uvijek u djelatnoj vojnoj službi njihovih oružanih snaga. Naime, medalje CIOR-a nisu priznate na tazini NATO-a te se kao takve ne mogu nositi na službenim odorama. Za umirovljene članove CIOR-a taj izazov je jednostavniji, iako i kod njih to stvara određeni problem jer neke od država-članica CIOR-a to ne odobravaju. Dvodnevnom zasjedanju i radu konferencije sudjelovao je nacionalni predstavnik u CIOR-u, umirovljeni brigadir Neven Cugelj. Neven Cugelj, brigadir u mirovini, nacionalni predstavnik u CIOR-u Tekst: Branko Gačak Fotografije: Arhiva
