Snimanje serijala o vojnim operacijama na širem području Zapadne Slavonije u jesen i zimu 1991.godine
Na zamolbu novinara gosp.Željka Brkića urednika dopisništva Večernjeg lista iz Bjelovara, dana 16.02.2021. godine a u organizaciji predsjednika HČZ grada Slatina gosp.Vlade Međumurca , i novinarsko-snimateljske ekipe obavljeno je upoznavanje sa dosadašnji aktivnostima u snimanju serijala o vojnim operacijama (a koje su zapostavljene), na širem prostoru Zapadne Slavonije u jesen i zimu 1991. o provedenim združenim djelovanjima mobiliziranih i ustrojenih brigada-samostalnih bojni od Požege-Orahovice-Slatine -Virovitice-Grubišnog polja-Daruvara -Pakraca -Lipika , a pod Zapovjedništvom II: OZ Bjelovar. Navedene postrojbe te pridodate postrojbe u napadnim operacijama “Otkos 10.” te “Papuk 91.” oslobodile su davne 1991. oko 2000 km2 , čime je ostvaren ogroman uspjeh (u to vrijeme strategijskih razmjera) b/d simbolično rečeno “Bljesak prije Bljeska 95.” U tom vremenu odvijala se i druga značajna operacija “Orkan 91”. pod vođenje OG Posavina. Sve gore navedeno provodi se u suradnji sa HRT. Navedenog dana snimljen je ratni zapovjednik 136.br Josip Černi (u pitanjima o njegovom službovanju i izlasku-prebjegu iz JNA, uključivanje u postrojbe HV, obnašanje dužnosti sa težištem na ustroj 136. slatinske brigade, njezin ratni put i zadaća u oslobađanju brdskog dijela terena-Podpapučkog gorja “Papuk 91” (od Kraskovića-Balinaca- Lagera Sekulinci – Rjenačkog gorja- Čeralija -Huma – Voćina-Zvečeva-Kamenska- do Logora Bučje). Nadalje, u drugom dijelu obaviti će se snimanja i drugih ratnih zapovjednika bataljuna te samih hrabrih pojedinaca-branitelja 136.Slatinske brigade.Po završetku snimanja ratnog zapovjednika , obavljeno je snimanje i Spomen sobe poginulih branitelja sa šireg područja Slatina-Orahovica, koju vodi Udruga roditelja poginulih branitelja, a nazočan je bio predsjednik Udruge Tomo Grahovac. Zajedničko, manje druženje uz provedbu epidemioloških mjera obavljeno je u lovačkom domu Udruge “Jelen” -Slatina. Tekst Josip Černi, brigadir u miru
Interdisciplinarni znanstveno-stručni skup „Podravska Slatina u Domovinskome ratu“
U Slatini održan Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup „Podravska Slatina u Domovinskome ratu“ U Slatini je jučer održan Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup „Podravska Slatina u Domovinskome ratu“ koji su organizirali Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek i Hrvatski časnički zbor Grada Slatine, a pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja RH, Virovitičko-podravske županije, Grada Slatine, te općina Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje i Voćin. Na samom otvorenju skupa koji je održan u sklopu obilježavanja 28. godišnjice oslobođenja slatinskoga područja od srpskih agresora, kada se prisjećamo svih žrtava koje su položene na oltar domovine, brojne posjetitelje među kojima su bili i slatinski srednjoškolci, pozdravili su i ukratko upoznali s povijesnim činjenicama vezanim za Domovinski rat na slatinskom području, prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo, ratni zapovjednik 136. slatinske brigade i brigadir HV-a u miru Josip Černi, mr. sc. Radenko Pavić, pukovnik HV-a u miru i dopredsjednik slatinskog Časničkog zbora, dip. krim. Đuro Matovina, umirovljeni načelnik Policijske uprave virovitičko-podravske, prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, te gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić koji je i otvorio interdisciplinarni znanstveno-stručni skup. Podravska Slatina tijekom zadnjih desetljeća nije sustavno u Hrvatskoj historiografiji bila obrađena s obzirom na svoj doprinos u Domovinskom ratu, stoga se intenzivno radilo oko dvije godine kako bi se kroz ovaj znanstveni skup ratna situacija na slatinskom području prikazala slatinskoj i inoj javnosti. – Slatina je bila jedina žila kucavica iz pravca zapada prema istoku, odnosno Osijeku i drugim gradovima. Hrvatska je ovdje trebala biti amputirana, planirali su presjeći Podravsku magistralu i prugu, a Višnjica bi postala slatinska Ovčara. Da se to dogodilo pitanje je kako bi prošao grad Osijek koji je bio stožerni grad u obrani hrvatskoga istoka, prema tome značajan je doprinos slatinskog puka, policije, hrvatske vojske… i obrana ovoga područja je bila junački čin o kojemu treba napisati istinu – rekao je između ostaloga prof. ddr. Brekalo te naglasio kako će ovim skupom 26 izlagača na neki način ispraviti nepravdu te obraditi tematske cjeline koje do sada nisu sustavno obrađene i izdati Zbornik koji će široj javnosti biti predstavljen točno za godinu dana, 12. prosinca 2020. godine. – Operacija koja je vođena 1991. godine pod nazivom Papuk 91, danas se izučava na Hrvatskom vojnom učilištu i to govori koliki je značaj ljudi, tih hrabrih mladića koji su na sebe prihvatili tako značajnu ulogu i mene kao ratnog zapovjednika za to razdoblje veže jedna uspomena ponosa i slave. Izuzetno sam ponosan što sam imao čast biti na čelu hrabre brigade koja je činila kostur stvaranja Hrvatske države, – naglasio je između ostaloga ratni zapovjednik 136. slatinske brigade Josip Černi. U ime jednog od organizatora skupa, Hrvatskog časničkog zbora Gradskog odbora Slatina nazočne je pozdravio njegov dopredsjednik Radenko Pavić, pukovnik HV-a u miru, koji se tom prigodom osobito zahvalio znanstvenicima i predavačima te svima koji su sudjelovao u pripremi ovog značajnog skupa u Slatini. Uz sve policajce, hrvatske branitelje i sve one građane koji nisu htjeli napustiti svoja ognjišta i pomogli da se obrani ovo područje, dip. krim. Đuro Matovina u svom je obraćanju posebnu zahvalu uputio roditeljima poginulih hrvatskih branitelja koji sve ovo vrijeme još uvijek nisu zacijelili rane i tuguju za svojim najmilijima, zatim duhovnim ocima koji su za vrijeme rata bili utjeha, ali i ovima koji su danas u miru nastavili moliti za dušu našega puka, te prof. ddr. Brekalu koji je dao veliki obol obrani ovoga područja i očuvanju istine od zaborava kroz svoje knjige. – Domovinski rat je temelj suvremene Republike Hrvatske i zato ga je važno proučavati na nacionalnoj razini, a pogotovo ovdje u lokalnim sredinama kao što je Slatina gdje se proučava povijest te uloga Slatine u Domovinskom ratu, a najveća važnost ovoga skupa je da se spoznaje do kojih će se na skupu doći, šire na mlađe generacije, među učenike koji su rođeni davno poslije tih zbivanja kojima smo mi svjedočili prije 28 godina. Učenici o temi Domovinskog rata saznaju vrlo šture informacije iz svojih udžbenika, te je njihovo znanje vrlo manjkavo što dokazuje jedno istraživanje ddr. Brekala o znanju osječkih studenata o Domovinskom ratu gdje su rezultati poražavajući, a koje pokazuje zapravo što je smisao ovakvih skupova, da se znanje o Domovinskom ratu učvrsti i utvrdi, te da ono ulazi u narod, posebno mladež i da to svima nama bude trajna inspiracija za budućnost. – rekao je ravnatelj znanstvenog Instituta, Željko Holjevac. – Godinu koja je u Slatini bila puna značajnih obljetnica kao što su obilježavanja 100 godina Župe sv. Josipa, 100 godina Nogometnog kluba, 50 godina radija i 25 godina Međunarodnog festivala Dani Milka Kelemena, završavamo upravo još jednim vrlo važnim događanjem, ovim znanstveno-stručnim skupom koji će donijeti prijeko potrebno osvježenje i nadopunjenje starih i priključiti im neke nove priloge za detaljnije i kvalitetnije valoriziranje uloge ovoga grada i svih njegovih branitelja u Domovinskom ratu i to je ono što je bitno. Značajni su gosti koji su se ovdje u Slatini okupili na inicijativu doktora Brekala, kako bi obradili različite teme iz Domovinskog rata s ovog područja, a upravo je intencija svih ovih godina da se ne zaboravi. – istaknuo je slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić. Pored knjige „Slatinska kronika Domovinskoga rata“ za koju će njezin autor, prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo, 16. prosinca ove godine biti nagrađen Godišnjom nagradom za znanost za 2018. godinu, ovaj je skup prvo sustavno znanstveno-stručno istraživanje Domovinskoga rata na slatinskom području na kojemu je 26 izlagača obradilo 19 tematskih cjelina širokog spektra od gospodarskih, teoloških, vojnostrateških, pravnih, društvenih, do tema iz domene kulture, prosvjete, medija… Cjelodnevni Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup „Podravska Slatina u Domovinskome ratu“ održan je u tri sesije. Moderatori plenarnog izlaganja i prve sesije bili su Miljenko Brekalo i Marina Kotrla Topć, druge sesije Antonija Huljev i Zvjezdana Penava Brekalo, te treće sesije Anamarija Lukić i Ivan Stipić. Teme predstavljene na skupu, a koje će biti objavljene u Zborniku su sljedeće: Đuro Matovina, Miljenko Brekalo – Napad na Stanicu javne sigurnosti Podravska Slatina; Mato Arlović – Ustavno-pravna analiza normativnih akata velikosrpskoga secesionizma za SAO Zapadnu Slavoniju; Ladislav Bognar – Slatinska ratna sjećanja ; Damir Novotny –
Članovi Gradskog odbora Hrvatskog časničkog zbora Slatina održali konstituirajuću sjednicu
Hrvatski časnički zbor Slatina 4. kolovoza je održao redovnu godišnju izvještajnu skupštinu, koja je ujedno bila i izborna. Na skupštini, koju je vodio potpredsjednik Hrvatskog časničkog zbora Slatina Radenko Pavić uz nazočnost predsjednika Vlade Međumurca, izabran je novi Gradski odbor, Nadzorni odbor, Sud časti i izaslanik za Zajednicu udruga HČZ-a Republike Hrvatske. Za članove Gradskog odbora Hrvatskoga časničkog zbora Slatina izabrani su Vlado Međumurac, Zvonko Kovač, Kazimir Libl, Ivan Roštaš, Milan Šarabok, Marijan Gaća, Radenko Pavić, Zdenko Lisak, Darko Meter, Tomislav Jirsak, Mirko Jelinek, Zlatko Vida, Franjo Pajtl, Petar Brnas i Antun Cicvarić. Kako je na sjednici bilo istaknuto, na svojoj konstituirajućoj sjednici, koja će biti održana u narednom periodu, članovi Gradskog odbora izabrat će predsjednika, dopredsjednika, tajnika i blagajnika udruge, a novoizabrani predsjednik bit će i izaslanik za Zajednicu udruga HČZ-a RH. iZVORPovodom navedenog, dana 9. listopada (srijeda) Gradski odbor Hrvatskog časničkog zbora Slatina održao je konstituirajuću sjednicu na kojoj su članovi izabrali predsjednika, dopredsjednika, tajnika i blagajnika. Za predsjednika izabran je Vlado Međumurac, za dopredsjednika Radenko Pavić, za tajnika Kazimir Libl, a za blagajnika Zlatko Vida. Na sjednici je još bilo riječi o planovima za uređenje prostora u vlasništvu GO Hrvatskog časničkog zbora Slatina u mjestu Voćin, gdje će biti muzej te prostorije za druženje, ovisno o prolasku na natječajima za koje će aplicirati. Također, spomenuto je kao GO Hrvatskog časničkog zbora Slatina jedini od podružnica Zajednice Hrvatskog časničkog zbora RH ima i vlastiti prostor u samom gradu Slatini na Trgu sv. Josipa, koji im služi za održavanje sastanaka. (www.icv.hr, adf) Izvor: http://www.icv.hr/2019/10/clanovi-gradskog-odbora-hrvatskog-casnickog-zbora-slatina-odrzali-konstituirajucu-sjednicu/
Ribolovci HČZ Slatina pobjednici 13. kupa Zbora narodne garde u lovu ribe udicom na plovak
Povodom obilježavanja 28. godišnjice osnivanja i prvog postrojavanja 64. samostalnog bataljuna ZNG-a, te Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Hrvatski časnički zbor Slatina, u suradnji s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata s područja grada Slatine i pod pokroviteljstvom Grada Slatine i Općine Sopje, organizirao je 13. kup Zbora narodne grade u lovu ribe udicom na plovak. Natjecanje je održano na Kapinačkoj bari, nedaleko mjesta Kapinci u općini Sopje. Nakon održanog natjecanja i vaganja ulova, u Kapinačkom Lovačkom domu najuspješnijim ribičima su uručene medalje i pehari. REZULTATI Sektor A: 1. mjesto Miroslav Braj (HVIDR-a Slatina) 2. mjesto Damir Hančić (HČZ Slatina) 3. mjesto Željo Šnajder (branitelji općine Sopje) Sektor B: 1. mjesto Stjepan Radočaj (branitelji općine Čađavica) 2. mjesto Davor Gumbarević (TO UHDDR Sladojavci) 3. mjesto Žaljko Geng (UDVDR Ogranak Slatina) Sektor C: 1. mjesto Robert Keler (UDVDR Ogranak Slatina) 2. mjesto Miroslav Rižnik (HČZ Slatina) 3. mjesto Vlado Pugar (PTSP Slatina) Ekipno: 1. mjesto Hrvatski časnički zbor Slatina 2. mjesto Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Slatina 3. mjesto branitelji općine Čađavica Ribičima i ekipama odličja su uručili načelnik Općine Sopje Berislav Androš, jedan od ratnih zapovjednika 64. samostalnog bataljuna ZNG-a Slatina Žaljko Žeželj, te ratni zapovjednik 136. slatinske brigade Josip Čarni, nakon čega je za sve sudionike i goste upriličen svečani ručak. Izvor: https://www.icv.hr/2019/08/ribolovci-hcz-slatina-pobjednici-13-kupa-zbora-narodne-garde-u-lovu-ribe-udicom-na-plovak/ https://domovina333.blogspot.com/2019/08/ribolovci-hcz-slatina-pobjednici-13.html?m=1
“Da se ne zaboravi” – edukacija o Domovinskom ratu
Udruga branitelja Domovinskog rata INA-NAFTAPLINA „KVIN“ – podružnica Donji Miholjac prošle je godine počela s edukacijom učenika osnovnih škola našičkog područja o zbivanjima tijekom Domovinskog rata na području Slavonije, odnosno Hrvatske. Cilj ove edukacije je da mladima istinu o Domovinskom ratu prenesu autentični svjedoci tih povijesnih događanja (o kojima se premalo uči kroz nastavne programe), a to su onovremeni sudionici , danas uglavnom umirovljene vojne i policijske osobe. Dana 30. svibnja u ovoj zanimljivoj edukaciji na samim mjestima događanja sudjelovalo je 80- tak učenika i nastavnica, 7. razreda OŠ Dora Pejačević iz Našica.[espro-slider id=4563]
9. kup HČZ grada Slatine
U srijedu, 5. kolovoza, Hrvatski časnički zbor grada Slatine povodom obilježavanja 24. godišnjice osnivanja i postrojavanja 64. samostalnog bataljuna Zbora narodne garde, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja organizirao je 9. kup Zbora narodne garde u lovu ribe udicom na plovak na jezeru Lisičine. Na natjecanju je sudjelovao 21 ribič, a medalje i pehare su najboljima uručili zamjenik gradonačelnika Milan Janković, pročelnik Ureda gradonačelnika Radenko Pavić te ratni zapovjednik 136. slatinske brigade Josip Černi.[URIS id=4005]
Izborna skupština HČZ Grada Slatine
U petak, 29. Svibnja, u prostorijama Centra nevladinih udruga u Slatini, Hrvatski časnički zbor Slatina održao je godišnju izbornu skupštinu. Skupština je izabrala gradski odbor, nadzorni odbor i sud časti. Predsjednik udruge Vlado Međumurac iznio je izvješće o radu u prošloj godini i plan rada za tekuću godinu. Financijsko izvješće je iznio blagajnik udruge Zdenko Lisak, a izvješće nadzornog odbora Milan Dvojak. Sva izvješća i plan rada su prihvaćeni te su rad udruge također pohvalili članovi i brojni gosti. Na skupštini su uz članove prisustvovali i sa par riječi se obratili zamjenik gradonačelnika Slatine Milan Janković, predsjednik slatinske HVIDR-e Mato Bubaš, predsjednik udruge Glasnici istine Pavo Tutenov, predsjednik Udruge ratnih veterana Ivan Levar i predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Slatine Ivan Selenić. [URIS id=3740] Javlja Marko Telišman
Hodnja tragom borbenog djelovanja postrojbi 136. slatinske brigade
Hrvatski časnički zbor Gradski odbor Slatina jučer je tradicionalnom motorizirano-pješačkom hodnjom tragom borbenog djelovanja postrojbi 136. slatinske brigade obilježio 23. obljetnicu oslobođenja brdskog dijela slatinskoga kraja. Organiziran je i 8. memorijalni maraton od Četekovca do Voćina duljine 17 kilometara s 20 trkača, u kome su sudjelovali članovi udruge Glasnici istine – Hrvatski maratonci i njihovi gosti iz Zagreba, Osijeka, Josipovca, Virovitice, Antunovca, Požege, Slavonskog Broda, Batrine, Kozica, Dobrovića i Slatine. Svi okupljeni kod spomenika na mjesnom groblju u Četekovcu paljenjem svijeća odali su počast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i mještanima Četekovca, Čojluga i Balinaca stradalim u srbočetničkom pokolju 4. rujna 1991. godine.
POVJESNICA 136.BRIGADE HV „R“ SLATINA
Od samostalnosti RH slijedom vojno-političkih događanja u RH u prostoru bivše općine P.Slatina koja u postotku imala više od 37% građana srpske nacionalnosti a u samom gradu i brdskom dijelu pretežito, moglo se i očekivati teži razvoj situacije i priznavanja nove hrvatske vlasti. U namjeri preuzimanja vlasti bez obzira na izborne rezultate tijekom 1990 godine pobunjeni srbi u svibnju i lipnju kroz djelovanje SDS-a organizira razne provokacije u Slatini gdje po pročelju zgrada i ograda ispisuju razne parole kao “Ovo je velika Srbija” “Svi Srbi u jednoj državi” te preko 50 simbola “4C” i još raznih takvih natpisa i parola .Po njihovoj zamisli trebalo je proširiti granicu do zamišljene linije Karlobag-Karlovac-Virovitica a područje bivše općine P.Slatine je trebalo ući u sastav SAO Krajine Zapadna Slavonija.
