RATNA KALVARIJA LIČKOG SELA ČANAK NERASKIDIVO VEZANA UZ RIJEČKE BRANITELJE: JAČI I OD ZIME I OD AGRESORA
RATNA KALVARIJA LIČKOG SELA ČANAK NERASKIDIVO VEZANA UZ RIJEČKE BRANITELJE: JAČI I OD ZIME I OD AGRESORA ČANAK, 10.12.2023. Neveliko ličko selo doživjelo je tijekom prosinca 1991. godine svoje najtužnije dane. Nakon gotovo tromjesečne opsade četnika i tzv. JNA, kao i povremenih napada, opkoljeni branitelji iz riječke 128. brigade „Sveti Vid“ ostali su bez streljiva u snijegom i ledom zavijanom selu i bili su lak plijen neprijatelju. Ulaskom u selo neprijatelj je odmah ubio sedmero civila starije životne dobi, nekima se niti nakon 32 godine ne zna za sudbinu i zadnje počivalište. U borbama za Čanak poginulo je ukupno 32 branitelja i civila. Preživjeli vojnici i civili bili su uhićeni i odvedeni u Korenicu zbog razmjene, ali su svi prethodno prošli torture, ponižavanja i uvrede. Snijeg, hladnoća i nadmoćniji neprijatelj Riječka 128. brigada „Sveti Vid“ je 10. prosinca 1991. godine, na dan upada četničkih hordi u Čanak, izgubila petoricu suboraca: Franju Matašića, Miljenka Benaša, Zlatka Likera, Ivana Radicu i Ivoslava Škarona. Pripadnici 128. brigade ne zaboravljaju svoje poginule prijatelje i suborce. Na mjestu stare škole gdje je bila ratna baza njihove postrojbe podignuto je spomen obilježje s uklesanim imena žrtava. Branitelja i civila jer su oni u vrijeme najtežih borbi bili jedno, slušali danonoćne detonacije topničkih postrojbi, brujanje tenkova i neprestanu pucnjavu iz pješačkog naoružanja. Predsjednik Udruge 128. brigade „Sveti Vid“ bojnik Ivan Lerga (79) prepričao nam je surovu pripovijest Čanka od 10. prosinca 1991. -Zapovjednik bojne bio je Franjo Matašić koji je toga jutra bio ranjen. Potom je prevezen u Korenicu i u Beograd na VMA odakle je javljeno da je preminuo. Tada nam je zarobljeno kompletno medicinsko osoblje. Svi su bili surovo mučeni, a neki se ostali doživotni invalidi. Te zime je palo oko 20 centimetara snijega i bilo je jako hladno, do -27 stupnjeva C. U Čanak je uoči napada stigla naša 1. satnija. Jedan vod bio je smješten u Dumanu, drugi u staroj školi, dok je treći zauzeo položaje nadomak Čanka. Ukupno je bilo oko 90 ljudi iz 128. brigade.Naša satnija je u Čanak stigla 9. listopada poslijepodne, već se hvatao mrak. Nije bilo nikakvih obavještajnih podataka o neprijatelju i situaciji na bojišnici. Onda je u samo svitanje započela žestoka paljba iz neprijateljskih minobacača i topova. Imali smo nešto naoružanja, ali samo automatske puške, poneka PAP-ovka ili čak „tandžare“ koje nisu mogle braniti Čanak. Taj napad su četnici zapravo poduzeli onako „usput“ jer im krajnji cilj bio zauzeti obližnje Ramljane i tamošnje zalihe goriva JNA. Tako je cijela bojna neprijatelja napala na nepunu satniju 128. brigade, ističe bojnik Lerga i naglašava zadovoljstvo kada je 128. brigada u operaciji „Oluja“ krenula na neprijatelja upravo iz smjera Čanka. Tada su Riječani bili nezaustavljivi. Tuga za igubljenim životima civila i branitelja Kod spomen-obilježja vijence su uz počasni stroj Hrvatske vojske najprije položili članovi obitelji poginulih civila. Uslijedio je izaslanik predsjednika Zorana Milanovića brigadir Damir Bobić. Marko Ratković se poginulima naklonio u ime Vlade RH i Ministarstva branitelja. Uslijedila su izaslanstva Ličko-senjske žzpanije, Općine Plitvička Jezera, NP Plitvička jezera, Udruge specijalne policije „Tigar“, 133. brigade Otočac, HVIDR-e. Riječi molitve predvodio je vlč. Ante Luketić koji je potom predvodio Svetu misu u obližnjoj crkvi. Za vrijeme današnje komemoracije dim se vidio iz svih desetak kuća sela u kojemu danas žive mahom stariji ljudi, sela bez djece. Misa zadušnica za stradale u Čanku održana je, po tradiciji, u Svetištu Majke Božje Trsatske 10.12. u 18,30.sati. Izvor:Marin Smolčić/NL od 10.12.2023. FOTO: NL i TZM(128.br)
SJEDNICA 18. REDOVNOG SABORA HČZ-ZU
SJEDNICA 18. REDOVNOG SABORA HČZ-ZU ZAGREB, 7. PROSINCA 2023. Sjednica 18. redovnog Sabora HČZ-ZU održana je 7. prosinca 2023. godine u prostoru HVU „Dr. Franjo Tuđman“, Ilica 256b u Zagrebu. Nakon intoniranja državne himne i odavanja počati za poginule i nestale hrvatske branitelji i civile tijekom Domovinskog rata te prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, predsjednik Igor Majetić se uvodno zahvalio izaslanicima na sudjelovanju u radu te otvorio sjednicu Sabora. Nakon izbora radnih tijela (Radnog predsjedništva, Verifikacijskog povjerenstva, zapisničara i ovjerovitelja zapisnika), predsjednik Radnog predsjedništva preuzeo je rad sjednice Sabora, a predsjednik Verifikacijskog povjerenstva Željko Teri konstatirao nazočnost 35 od ukupno 40 izaslanika, započeo je rad Sabora po predloženim točkama dnevnog reda. U okviru dnevnog reda sjednice usvojena su Izvješća o radu i Financijsko izvješće za 2022., a predsjednici Nadzornog odbora Mate Ostović i Suda časti Josip Černi podnijeli su izvješća u ime Nadzornog odbora i Suda časti. Usvojeni su i planski dokumenti za 2024., Plan rada i Financijski plan za 2024. te važne odluke o izmjenama Statuta HČZ-ZU te Odluka o ustrojavanju Povjerenstva za organizaciju i provedbu Proljetnog zasjedanja Gaminger Europske inicijative (Gaminger Europe Initiative I. Meeting 2024., Croatia), koji će se krajem svibnja održati u Karlovcu. O detaljima dosadašnja dva zasjedanmja Gaminger inicijative tijekom tekuće godine te o detaljima domačinstva proljetnog zasjedanja u Karlovcu upoznali su predsjednica i član Povjerenstva za međunarodnu suradnju pukovnica Nevenka Kovač i satnik Zdravko Senčar. Govoreći o aktivnostima Plana rada zo 2024. godinu naglašen je trend širenja Hrvatskog časničkog zbora-Zajednice udruga. Nakon ovogodišnjeg ustrojavanja udruge HČZ u Đurđevcu te najave ustrojavanja udruga u Zadru, Sisku i Petrinji, dan prije održavanja sjednice Sabora izražena je namjera da su i na širem području Dubrovnika, Metkovića, Makarske i drugdje ustroje udruge HČZ-a, koje su i ranije bile izrazito aktivne i cijenjene braniteljske udruge proizašle iz Domovinskog rata. Izaslanici 18. Sabora pozdravljaju ovaj trend ponovog širenja te izražavaju spremnost pružanja svake savjetodavne i druge pomoći oko pripreme materijala vezanih uz njihove osnivačke skupštine te kasnije prijave vezane uz upis u registre udruga i neprofitnih organizacija. Pri kraju sjednice Vesna Vrbančić je upoznala izaslanike o potpori Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (NZRCD) tijekom perioda uključenosti HČZ-ZU u program razvojne suradnje u okviru centara za društveni razvoj civilnog društva te početkom novog oblika tek uspostavljene suradnje vezane uz Nacionalnu sustavnu podršku Nacionalne zaklade koja počinje od 1. siječnja iduće godine. Prije završetka sjednice Sabora dopredsjednik HČZ-ZU Neven Cugelj se u ime predsjednika zahvalio na sudjelovanju u radu te iznijetim konstruktivnim prijedlozima koji su doprinjeli kvaliteti donesenih odluka. Pozvao je i na sudjelovanje u dvije zanimljive izobrazbe izvan aktivnosti Sabora, koje se vezane uz susradnju s NZRCD i biri će provedene kao zasebne aktivnosti tijekom poslijepodnevnih sati. Tekst i fotografije: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU RADNO PREDSJEDNIŠTVO IZVJESTITELJICA NEVENKA KOVAČ IZVJESTITELJICA VESNA VRBANČIĆ SUDIONICI 18.SJEDNICE REDOVNOG SABORA HČZ-ZU
Darovi za Svetog Nikolu u Slavonskom Brodu
Darovi za Svetog Nikolu u Slavonskom Brodu Slavonski Brod, 05.12.2023. – Povodom Blagdana Svetog Nikole, danas su u prostorijama Udruge Hrvatskog časničkog zbora, podijeljeni darovi djeci članova naše Udruge. Poklone su podijelili dopredsjednik Hrvatskog časničkog zbora Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije Mato Opačak i tajnik Udruge Petar Bubalo. U ova hladna vremena, hrvatski branitelji su današnjom akcijom, koja je u ovoj braniteljskoj udruzi redovna dugi niz godina, donijeli malo vedrine i smijeha našim najmlađim sugrađanima. Sigurni smo da Sveti Nikola ovih dana ima puno posla. Izvor: HČZ BPŽ
Komemoracija za strijeljane Vrbovčane kod Željezničke postaje u Vrbovcu, 27.studenoga 2023.
Komemoracija za strijeljane Vrbovčane kod Željezničke postaje u Vrbovcu 27.studenoga 2023. Uz nazočnost učenika, nastavnika i ravnatelja Osnovnih škola „Krunoslava Kutena” i “Marije Jurić Zagorke” iz Vrbovca, predstavnika gradskih predstavničkih i izvršnih vlasti te predstavnika vrbovečkih braniteljskih i antifašističkih udruga održana je komemoracija za četrnaestoro nedužnih civila strijeljanih na današnji dan prije 80 godina. Komemoracija je započela “satom povijesti” koji je vodio vrbovečki novinar Dragutin Vicković istakavši detalje i okolnosti koje su dovele do pogubljenja nedužnih civila od strane njemačke vojske. Tragičnom događaju prethodila je dogovorena akcija partizana i domobrana koja je trebala završiti predajom domobrana i bez ikakvih gubitaka u ljudstva. Nažalost u vrijeme dogovorene predaje u noći između 26. i 27. studenoga 1943. iz pravca Križevaca pojavio se njemački oklopn vlak, a tijekom neplaniranih borbi je poginulo i ranjeno nekoliko partizana te jedan njemački časnik i vojnik. Tom prigodom se predao 41 domobran, zarobljeno je 50-ak pušaka i streljivo te 100-ak bombi, a Nijemci su narednog dana u znak odmazde za poginule njemačke vojnike iz sadašnje Ulice Ivana Gorana Kovačića pokupili 16 civila i izveli ih pred streljački postroj nedaleko od današnjeg spomen obilježja strijeljanim vrbovečkim civilima. Dvoje od šesnaestoro je bilo ranjeno i preživjelo, ali i oni su danas pokojni. Prema ranijim informacijama, najmlađi preživjeli imao je samo 13 godina, dok je najstariji strijeljani Vrbovčan imao preko 70 godina. Nakon obraćanja novinara Dragana Vickovića, ispred spomen obilježja lampaše su položili učenici i nastavnici 1. i 2. Osnovne škole, zatim predstavnici Grada Vrbovca predvođeni gradonačelnikom Denisom Kraljom i njegovim zamjenikom Markom Beloševićem, viječnici Gradskog Vijeća Vrbovca predvođeni svojim predsjednikom Krunoslavom Sohorom te članovi Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec predvođeni predsjednikom Marijanom Plahutarom i vrbovečke HVIDRA-e predvođeni predsjednikom Vladom Kožarom. U ime HČZ-ZU lampaš je položio glavni tajnik Branko Gačak. Lampaše su zapalili i članovi Udruge vrbovečkih antifašista. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Radio Vrbovec i Branko Gačak
HČZ ZAGREB: Natjecanje u gađanju pištoljem
HČZ ZAGREB: Natjecanje u gađanju pištoljem U srijedu 22. 11. 2023. Hrvatski časnički zbor grada Zagreba proveo je pojedinačno natjecanje u gađanju poluautomatskim pištoljem koje je održano na strelištu LAS u Zagrebu. Natjecanje je provedeno u okviru programa „ Sportsko-rekreativne aktivnosti časnika i branitelja“ kojeg sufinancira Ministarstvo hrvatskih branitelja. Na natjecanje je pozvano ukupno 9 natjecatelja, od toga 7 iz HČZ Zagreb te 2 vanjska suradnika, a konačno se odazvalo 8 natjecatelja. Pobjednik natjecanja bio je Ivan Juroš s ostvarena 44 kruga od 50 mogućih, a drugo i treće mjesto podijelili su Boris Biličić i Mladen Lalić s po 42 kruga. Nakon natjecanja podijeljene su prigodne nagrade trojici najboljih natjecatelja, a zatim je proveden kraći domjenak u ugodnoj atmosferi. Tekst i fotografije Mladen Lalić
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Vrbovcu, Dubravi, Farkaševcu, Gradecu, Preseki i Rakovcu, 17. i 18. studenoga 2023.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Vrbovcu, Dubravi, Farkaševcu, Gradecu, Preseki i Rakovcu, 17. i 18. studenoga 2023. Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje održano je u mjestima koje se bile sastavni dio ratne Općine Vrbovec i predstavljaju središta današnjeg Grada Vrbovca, Općine Dubrava, Općine Farkaševac, Općine Preseka i Općine Rakovec. Obilježavanja su sukladno ranijoj praksi organizirali čelnici izvršne vlasti Grada Vrbovca i Općina Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec, zatim župnici Župa u Vrbovcu, Dubravi, Gradecu i Rakovcu, ravnatelji Osnovnih i Srednje škole u Vrbovcu, ravnateljica Osnovne škole Dubrava te Područnih škola u Gradecu, Preseki i Rakovcu u suradnji s Hrvatskim časničkim zborom iz Vrbovca. Obilježavanje u Vrbovcu započelo je svetom misom zadušnicom koja je služena u Župnoj crkvi Sv. Vida Mučenika u Vrbovcu, nakon čega je ispred Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima “Hrvatska kocka” položen vijenac i zapaljeni lampaši u znak sječanja na poginule hrvatske branitelje tijekom Domovinskog rata. Nakon svete mise i polaganja vijenaca, povorka se uputila prema Ulici poginulih branitelja, gdje je župnik Zoran Grgić predvodio molitvu, a brojni građani su paljenjem lampaša odali počast poginulim braniteljima. Odavanju počasti sudjelovali su gradonačelnik Denis Kralj, zatim zamjenik gradonačelnika Marko Belošević te vijećnici Gradskog vijeća, načelnica Općine Gradec Ljubica Ambrušec s članicama općinskog vijeća te drugi predstavnici izvršne i predstavničke vlasti obližnjih općina. U aktivnostima organizacije i provedbe obilježavanja Dana sjećanja sudjelovali su predstavnici Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i vrbovečke HVIDRA-e. Brojno izaslanstvo HČZ Vrbovec predvodio je predsjednik Marijan Plahutar uz nažočnost članova Izvršnog odbora Sandija Kneževića, Milorada Milenkovića, Dragutina Dubravca, predsjednika Suda časti Danka Uroića i predsjednika Nadzornog odbora Branka Gačka te drugih članova udruge. Neposredno prije aktivnosti obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Vrbovcu 17. studenog, održane su slične aktivnosti u Preseki, Dubravi i Gradecu, dok je obilježavanje u Općini Rakovec organizirano sljedećeg dana, 18. studenog 2023. U Preseki na Mjesnom grobljuje ispred Središnjeg križa je uz nažočnost općinskog načelnika Martina Martića, učiteljica i učenika nižih razreda Područne škole Preseka te predstavnika Hrvatskog časničkog zbora iz Vrbovca, održana komemoracija u znak sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje. Izaslanstvo HČZ Vrbovec predvodili su članovi Izvršnog odbora Milorad Milenković i Dragutin Dubravc te predsjednik Nadzornog odbora Branko Gačak. Obilježavanje Dana sjećana organizirano je u Gradecu ispred Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u središtu Gradeca, organizirano je polaganje vijenaca i paljenja lampaša uz nazočnost općinske načelnice Ljubice Ambrušec i članica i članova Općinskog vijeća, nastavnika i učenika Područne škole Gradec, okupljenih mještana te predstavnika Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec predvođeni članovima Izvršnog odbora Sandijem Kneževićem i Miloradom Milenkovićem te predsjednikom Suda časti Dankom Uroićem. Neposredno prije polaganja vijenaca i paljenja lampaša, u Župnoj crkvi Ranjenog Isusa u Gradecu održana je sveta misa zadušnica za poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu, koju je služio župni vikar Župne crkve S. Vida iz Vrbovca, velečasni Mihael Hertarić. Obilježavanje Dana sjećanja u Dubravi započelo je polaganjem vijenca i paljenjem lampaša ispred Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima “Hrvatska mati”, uz nazočnost načelnika općine i saborskog zastupnika Tomislava Okroše i predsjednika Općinskog vijeća Darka Rajtara, ravnateljice Osnovne škole Dubrava Marijane Kozumplik-Kemenović, nastavnika i učenika, mještana te predstavnika Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec predvođenih predsjednikom Marijanom Plahutarom. Molitvi za poginule predvodio je otac Mario Šikić. U sportskoj dvorani Osnovne škole Dubrava je održan prigodni tematski program kojemu su svojim radovima doprinjeli nastavnici i nadahnuti učenici škole. Obilježavanje Dana sjećanja u Farkaševcu započelo je prigodnim recitalom učenika u prostorijama Područne škole Farkaševac, nakon čega su ispred Spomen križa u središtu Farkaševca zapaljeni lampaši u znak siječanja na žrtve tijekom Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje. Aktivnostima su nazočili općinski načelnik Matija Copak, nastavnici i učenici Područne škole Farkaševac, mještani Farkaševca i obližnjih sela te predstavnici Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec predvođeni svojim dopredsjednikom Franjom Špicarom. Dani sjećanja u Općini Rakovec održani su komemoracijom ispred središnjeg križa na Mjesnom groblju Rakovec, uz nazočnost općinske načelnice Brankice Benc i članova općinskog Vijeća, zatim župnika Župne crkve sv. Jurja Mučenika u Rakovcu, velečasnog Darka Rogine, vjeroučitelja Maria Matakovića, nastavnika i učenika viših razreda Područne škole Rakovec, mještana te predstavnika Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec predvođenih članom Izvršnog odbora Miloradom Milenkovićem i predsjednikom Nadzornog odbora Brankom Gačkom. Komemoracija je započeta intoniranjem državne himne te molitvom za stradale tijekom Domovinskog rata koju je predvodio velečasni Darko Rogina. Nakon molitve položen je vijenac, a učenici i ostali nazočni položili su lampaše ispred spomen križa. Na kraju komemoracije učenici su čitali tekstove svojih radova posvećeni žrtvama Domovinskog rata i žrtvi Vukovara i Škabrnje. Neposredno nakon komemoracije na mjesnom groblju, povorka se uputila prema Župnoj crkvi Sv. Jurja Mučenika, gdje je župnik velečasni Darko Rogina služio svetu misu za poginule i stradale tijekom Domovinskog rata. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Branko Gačak, Igor Sabolić, portal Prigorski.hr
PREDAVANJA ŠKOLSKOJ DJECI O DOMOVINSKOM RATU S NAGLASKOM NA VUKOVARSKOJ BITCI
PREDAVANJA ŠKOLSKOJ DJECI O DOMOVINSKOM RATU S NAGLASKOM NA VUKOVARSKOJ BITCI Predstavnici HČZ grada Virovitice povodom Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje na pozive iz Gimnazije Petar Preradović Virovitica, Tehničke škole Virovitica i Osnovne škole Suhopolje održali su predavanje na temu „Domovinski rat 1991.-1995.“, s naglaskom na vukovarskoj bitci. Predavanje u Gimnaziji Petar Preradović Virovitica održano je 15. studenog za učenike završnih razreda. U predavačkom timu bili su umirovljeni pukovnik HV Darko Vampovac, umirovljeni pripadnik specijalne policije MUP-a samostalni savjetnik Božidar Dumenčić i umirovljeni natporučnik HV Tomislav Kolec. Predavanje u Osnovnoj školi u Suhopolju za polaznike završnih razreda i predavanje u Tehničkoj školi Virovitica za polaznike drugih razreda održano je 17. studenog. U predavačkom timu u Osnovnoj školi u Suhopolju bili su: umirovljeni pukovnik HV Marijan Brlek (u svojstvu predsjednika i predstavnika udruge branitelja općine Suhopolje), umirovljeni pukovnik HV Mirko Brajtigam, umirovljeni bojnik HV Davor Špoljarić i umirovljeni natporučnik Tomislav Kolec. Ovom predavanju prethodio je zasigurno vrlo lijep i dostojanstven prigodni program učenika i nastavnika, kome su također nazočili spomenuti predstavnici HČZ-a Virovitica. U predavačkom timu u Tehničkoj školi Virovitica bili su: umirovljeni pukovnik HV Mirko Brajtigam, umirovljeni bojnik HV Davor Špoljarić, umirovljeni natporučnik HV Tomislav Kolec i pričuvni natporučnik Zoran Kozjak. Vezano za ovo predavanje može se istaknuti da se ono provodi od 2017. godine kada je prvi puta održano na poziv nastavnice hrvatskog jezika i književnosti Ivančice Fet Škvarić iz Osnovne škole Suhopolje. Također se može i istaknuti da djeca koja nazoče ovom predavanju, koje je opsežno jer obrađuje u znatnoj mjeri cjelokupni tijek Domovinskog rata kao i važnije događaje odnosno uzroke koji su prethodili agresiji na RH, pokazuju visoku razinu zanimanja i pažnje. Uz provedbu spomenutih predavanja članovi HČZ-a Virovitica sudjelovali su i u niz drugih aktivnosti povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje. Tako su umirovljeni bojnik HV Darko Lanšćak i umirovljeni satnik HV Tihomir Puškarić u ime udruge sudjelovali u ispraćaju sudionika 5. Memorijalnog ultramaratona Virovitica-Vukovar, kojeg pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja organizira udruga maratonaca VPŽ “Glasnici istine“, dok su umirovljeni pukovnik HV Mirko Brajtigam i pričuvni natporučnik Zoran Kozjak sudjelovali u prigodnom programu koji je organizirala Industrijsko-obrtnička škola Virovitica, a dio članova je sudjelovao i u obilježavanjima na području susjednih općina na području ratne općine Virovitica. Preuzeto sa web stranice HČZ GRADA VIROVITICE Pripremio: umirovljeni poručnik Davor Srdjak Fotografije: umirovljeni natporučnik Tomislav Kolec, Andreja Oberling i Luka Gojević
HODOČAŠĆE U POVODU 32.OBLJETNICE STRADANJA ŠKABRNJE
HODOČAŠĆE U POVODU 32.OBLJETNICE STRADANJA ŠKABRNJE Članovi Hrvatskog Časničkog zbora Brodsko-posavske županije, Udruga Dragovoljaca i Veterana podružnica Brodsko-posavske županije i Udruga Veterana 3. gardijske brigade Kune, hodočastili u Škabrnju povodom 32. obljetnice tragedije hrvatskog naroda. U nikad duljoj koloni sjećanja “Poginuli u mislima i srcima” bili su građani iz svih dijelova Hrvatske, od Međimurja, Podravine, Banovine, Slavonije, Posavine, Rijeke, Gorskog kotara, Like, cijele Dalmacije, otoka, susjedne BiH. Tako su naše tri udruge sa Brodsko-posavske županije položili Vijence i zapalili lampione kod spomen-obilježja masovne grobnice te ispod križa na groblju sv. Luke. U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije misu za sve stradale u Domovinskom ratu predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, naglasivši da se time obilježava najtužniji dan u povijesti toga ravnokotarskoga mjesta. Ove godine nas je vozio VB tours d.o.o iz Sl. Broda sponzor putovanje je bilo Ministarstvo branitelja RH te im zahvaljujemo u ime tri udruge. Voditelj hodočašća je je Mato Opačak. Tekst i fotografije Mato Opačak
UDRUGA RATNIH VETERANA 128.br HV U KOLONI SJEĆANJA U ŠKABRNJI
Udruga ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka svake godine na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, sudjeluje u koloni sjećanja u Škabrnji.
POVIJEST HAMASA
POVIJEST HAMASA Hamasov divljački teroristički napad 7. listopada, koji je ostavio 1200 mrtvih i više od 240 zarobljenih Izraelaca, značajna je prekretnica u izraelsko-palestinskom sukobu. U odgovoru Izraela, koji nije bio ništa manje brutalan, ubijeno je do sada više od 11.000 Palestinaca, od kojih su gotovo polovica djeca. Zaslijepljen željom za osvetom, Izrael je veliki dio Gaze pretvorio u “pustoš”, stvarajući ozbiljnu humanitarnu krizu. Da bismo razumjeli ovu užasnu i neviđenu eskalaciju, moramo pratiti dugu krivulju Hamasove progresivne radikalizacije prema nasilju, a koja sama odražava u radikalizaciji sukoba u širem smislu. Porijeklo nasilja Porijeklo sukoba prožeto je nasiljem. Počelo je s rastućom plimom antisemitizma i progona Židova u Europi tijekom kasnog devetnaestog stoljeća, od Dreyfusove afere 1894. u Francuskoj do široko rasprostranjenih pogroma nad Židovima u Rusiji nakon atentata na cara Aleksandra II. 1881. Ovaj neprijateljski milje proizveo je pojavu cionizma, političkog pokreta kojemu je bio cilj uspostava nacionalne domovine u kojoj bi židovski narod mogao sigurno prebivati. Prvi cionistički kongres 1897. zacrtao je osnivanje ovog doma u Otomanskoj Palestini. Međutim, odmah su se suočili s moralnom dilemom: zemlja je već bila naseljena palestinskim Arapima, a stvaranje židovske države neizbježno bi povlačilo za sobom prisilne demografske promjene. Neki cionisti izrazili su nelagodu zbog mogućnosti nasilnog izvlaštenja zemlje od Arapa. Israel Zangwill je 1905. napisao: “Uža Palestina već ima svoje stanovnike… [Moramo] biti spremni ili mačem istjerati [arapska] plemena kao što su učinili naši preci ili se uhvatiti ukoštac s problemom velikog tuđinskog stanovništva, koje je uglavnom muhamedansko i stoljećima je naviklo da nas mrzi.” Drugi, pokušavajući ublažiti kognitivni disonancu nasilnog oduzimanja Arapima njihove zemlje, dok su i sami bili izbjeglice od progona, usvojili su umirujući mit da je Palestina “zemlja bez naroda za narod bez zemlje”. Rasprava je postala bespredmetna Balfourovom deklaracijom iz 1917. godine. U nastojanju da osigura međunarodnu potporu tijekom Prvog svjetskog rata, Britanija je obećala podržati uspostavu židovske nacionalne države u području koje je bilo ratni plijen od pokorenih Osmanlija. Britanska vlada, imajući na umu slična obećanja dana Arapima (u zamjenu za njihovu potporu protiv Osmanlija), dodala je uvjet da se “ne smije učiniti ništa što bi moglo naštetiti građanskim i vjerskim pravima postojećih nežidovskih zajednica u Palestini”. Kao odgovor na to, Židovi su bježeći od pošasti antisemitizma u Europi pohrlili u Palestinu, nepovratno promijenivši njezin demografski sastav. Židovi u Palestini porasli su s 4 posto stanovništva 1897. na 17 posto 1931., a do 1948., uoči rođenja države Izrael, činili su jednu trećinu od dva milijuna ljudi koji žive u Palestini. Tijekom tog razdoblja, lokalno arapsko stanovništvo, zabrinuto izgledima da će ga istisnuti dolazeći židovski migranti, postajalo je sve nemirnije. Palestinski gradonačelnik Jeruzalema, Aref Pasha Dajani, zabilježio je grozničavo raspoloženje 1919., pišući: “Nemoguće nam je sklopiti razumijevanje s njima [Židovima] ili čak živjeti zajedno s njima… Ako Liga naroda hoće Ne slušajte apel Arapa, ova će zemlja postati rijeka krvi.” Ova kipuća ogorčenost na kraju se pretočila u sve žešće nasilje među zajednicama, što je rezultiralo stotinama mrtvih na obje strane, s ključnim žarištima uključujući nemire u Jaffi 1921. i nerede na Zidu plača 1929. godine. Recipročna radikalizacija Židovsko useljavanje doseglo je vrhunac tijekom Pete alije, s više od 250.000 Židova koji su stigli u Palestinu između 1929.-39. Mnogi od njih su bježali pred nacističkim progonom. Novi došljaci pogoršali su postojeće napetosti s lokalnim stanovništvom, osobito arapskim poljoprivrednicima, iseljenim sa svoje zemlje i prisiljenim na siromaštvo. Sheikh Izzeddin Al-Qassam, islamski propovjednik preporoda, razbješnjen nevoljama poljoprivrednika, organizirao je nasilan otpor protiv Židova i Britanaca, definirajući ga kao vjerski “džihad” protiv okupatora. Njegova smrt 1935. koju su prozročili Britanci, naelektrizirala je palestinsko stanovništvo – toliko da je samo njegova pogrebna povorka u Haifi privukla tri tisuće ožalošćenih. Danas Hamasova literatura ovaj događaj promatra kao dio priče o mitskom podrijetlu skupine; Oni su zakoniti nasljednici neprekinute militantne loze koja je započela Qassamovim “mučeništvom”. Nije iznenađujuće da su Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din al-Qassam i zloglasna raketa Qassam također nazvane u njegovu čast. Al-Qassama je smrt potaknula je dalje iscrpljujuće nasilja protiv Židova i britanske kolonijalne uprave koje je kulminiralo Arapskom pobunom 1936-9. Pojava podzemnih cionističkih paravojnih skupina poput Irguna, koje su vodile kampanje “aktivne obrane” izvodeći neselektivne terorističke bombaške napade na arapska naselja, samo je pridonijelo polarizaciji ovog razdoblja. Britanci, koji su na kraju ugušili Arapsku pobunu uz pomoć cionističkih milicija, ubivši pritom najmanje 5000 Arapa, nastojali su ograničiti imigraciju Židova kao izvor napetosti. Irgun, razjaren “britanskom izdajom”, sada je okrenuo svoj bijes protiv Britanaca, primjer čega je razorni teroristički bombaški napad 1946. na britanski stožer u jeruzalemskom hotelu King David. Usred sve većeg nasilja i nereda, Britanija je bila prisiljena prekinuti svoj neprovedivi mandat i predati ga novoosnovanim Ujedinjenim narodima. Opća skupština UN-a preporučila je podjelu Palestine na dvije države 1947. godine. Iako su Arapi brojčano nadmašivali Židove u omjeru 2:1, predloženoj židovskoj državi dodijeljeno je 56 posto zemlje, veći dio unutar najplodnijih područja. Arapi, koji su ovu podjelu smatrali nepravednom, odmah su odbacili plan, pokrenuvši građanski rat koji bi progutao dvije zajednice. Traumatično sjećanje na Nakbu U ožujku 1948., Židovska agencija provela je plan Dalet, osmišljen kako bi osigurala kontrolu nad maksimalnim teritorijem u Mandatnoj Palestini u pripremi za uspostavu židovske države, protjerujući ili neutralizirajući palestinske snage i stanovništvo. Izraelski povjesničar Ilan Pappé opisao je plan Dalet kao “nacrt za etničko čišćenje”. U samo nekoliko mjeseci, ovo intenzivno razdoblje nasilja pomoglo je rađanju Države Izrael 14. svibnja 1948. Objava nastanka države Izrael odmah je pokrenula Arapsko-izraelski rat 1948. kada su državu u nastajanju napali njeni neposredni susjedi Arapi. Za Palestince je to razdoblje predstavljalo neublaženu tragediju. Do 1949., kada se prašina slegla, ubijeno je 15 000 Palestinaca, mnogi od njih pogubljeni su u masovnim zločinima počinjenim u selima kao što su Deir Yassin i Tantura; više od 400 palestinskih gradova i sela je ispražnjeno; Izrael je povećao svoj kopneni udio na 78 posto teritorija; a 750 000 Palestinaca ostalo je bez državljanstva u onome što je postalo poznato kao Nakba ili “Velika katastrofa”. Nakba je postala temeljni događaj koji oblikuje palestinski identitet i kolektivno pamćenje. Trajna
