PAMETNE GENERACIJE HAUBIČKIH PROJEKTILA 155 mm
SMArt 155 mm BONUS 155 mm M892 155 mm Excallibur i M898 SADARM 155 mm Vulcano 155 mm Iskustva država koje imaju neke od „pametnih“ projektila 155 mm PAMETNE GENERACIJE HAUBIČKIH PROJEKTILA 155 mm SMArt 155 SMArt 155 je njemački topnički projektil 155 mm, dizajniran za neizravnu paljbu dugog dometa, napadom odozgo na oklopna vozila. Nosač granate SMArt sadrži dva pod-streljiva s infracrvenim senzorom i radarom milimetarskih valova, koji se spuštaju iznad bojnog polja na kuglama i napadaju ojačane mete eksplozivno formiranim probojnim bojevim glavama. Izgrađeno s više redundantnih mehanizama za samouništenje, ovo pod-streljivo je posebno dizajnirano da ne spada u kategoriju oružja pod-streljiva zabranjenog Konvencijom o kazetnom streljivu iz 2008. Naziv SMArt 155 skraćenica je od njemačkog naziva Suchzünder Munition für die Artillerie 155. SMArt proizvodi GIWS mbh (Gesellschaft für Intelligente WirkSysteme mbH), partnerstvo između njemačkih naoružarskih tvrtki Rheinmetall i Diehl BGT Defence. Dizajn granate SMArt 155 je NATO topnički projektil od 155 mm dizajniran za ispaljivanje iz Panzerhaubitze 2000 i haubica M109, uključujući varijantu Paladin. Sastoji se od 47 kg teškog topničkog projektila koji sadrži dva autonomna, senzorski upaljena, pucaj i zaboravi podstreljiva. Svako podstreljivo sadrži EFP bojevu glavu visokog proboja za upotrebu protiv teških oklopnih borbenih vozila kao što su glavni borbeni tenkovi. EFP bojeva glava koristi tešku metalnu košuljicu. Nakon što se podstreljivo oslobodi, ono otvara padobran. Dok se polako spušta, podstreljivo se rotira, skenirajući područje ispod infracrvenim senzorom i radarom milimetarskih valova. Korištenje nekoliko tipova senzora omogućuje SMArt 155 korištenje na svim vrstama terena i vremenskim uvjetima. Način djelovanja: Projektil 155 mm opremljen je vremenskim upaljačom GM52A1, koji se nalazi sprijeda, nakon čega slijedi jedinica za izbacivanje i dva podstreljiva, a osnovna ploča zatvara projektil. Vrijeme upaljača postavlja se prije punjenja, zatim se SMArt155 koristi kao bilo koje standardno streljivo. Nakon što istekne vrijeme postavljeno u glavnom upaljaču, izbacna punjenja odvajaju tijelo od dva podstreljiva, nakon čega se aktiviraju baterije. Projektil putuje brzinom od oko 300 m/s i brzinom vrtnje od 200 okretaja/sekundi te da bi usporio usporiti, aktivira se dio koji sliči balonu i padobranu, koji brzinu vrtnje smanjuje do 3 okretaja/sekundi, pri čemu je os podstreljiva nagnuta pod kutom od 30° u odnosu na okomicu, što omogućuje senzorima pokrivanje širokog područja. Tek kada je padobran potpuno otvoren, podstreljivo je potpuno naoružano i tri senzora, uključujući aktivni radar koji se također koristi kao uređaj za mjerenje dometa, zatim pasivni radar koji se temelji na mjerenju refleksije svemirskih valova na tlu te infracrveni senzor, se aktiviraju i počinju tražiti ciljeve. Pretraga se obično provodi u promjeru 200-15 metara. Kada je cilj identificiran, izračunava se ciljna točka i ispaljuje se podstreljivo. Izrađen je od oblikovanog punjenja s tantalskom košuljicom koja stvara eksplozivno formirani penetrator sposoban poraziti valjani homogeni oklop od 120 mm. Pod-projektil pogađa gornji dio tenka ili oklopnog vozila (koji je slabije oklopčjen od čeonog i bočnog dijela) i uništava cilj. Ako podstreljivo ne pronađe metu aktivira se elektronički mehanizam za samouništenje koji je temeljen na aktivnom radarskom senzoru i koji se koristi kao radarski visinomjer. Tada se aktivira sustav za samouništenje koji se aktivira na nultoj točci tla.. Tehničke specifikacije Težina s upaljačom: 47, kg Duljina s upaljačom: 898 mm Materijal tijela Kovani čelik Boja maslinasto siva sa žutim oznakama Eksplozivno punjenje Visoki eksploziv: 4,2 kg Svako od dva pod-streljiva je težine Prikaz etapa leta projektila do cilja: BONUS 155 mm BONUS (BOfors NUtating Shell) je topnički kasetni projektil 155 mm, razvijen u suradnji između Boforsa (Švedske) i Nextera (Francuska), dizajniran za neizravnu paljbu dugog dometa, napadom odozgo na oklopna vozila. Razvoj BONUS-a započeo je početkom 1985. kao studijski projekt za Švedsku upravu za obrambene materijale, s početnim očekivanjima završetka razvoja do 1989. i početka proizvodnje do 1990. (odnosno do 1992.). BONUS osnovna granata sadrži dva pod-streljiva koja se spuštaju iznad bojnog polja na krilima i napadaju ojačane mete eksplozivno oblikovanim probojnim bojevim glavama. Dizajn granate BONUS je NATO-ov topnički projektil od 155 mm koji se sastoji od 47 kg teškog topničkog projektila koji sadrži dva autonomna, senzorski upaljena pod-streljiva tipa “ispali i zaboravi”. Nakon što se pod-streljivo oslobodi, ono otvara dva krila. Dok se spušta, pod-streljivo se okreće, skenirajući područje ispod više frekventnim infracrvenim senzorima i LiDAR-om koji uspoređuje otkrivena vozila s programiranom bazom podataka o ciljevima. Svako pod-streljivo sadrži EFP bojevu glavu visokog proboja za korištenje čak i protiv teških oklopnih borbenih vozila poput glavnih borbenih tenkova. Ispaljena iz cijevi dužine 52 kalibra (L52) BONUS granata može putovati do 35 km. Prikaz etapa leta projektila do cilja: M892 155 mm Excallibur i M898 SADARM 155 mm M982 Excallibur (prethodno XM982) je 155 mm vođena haubička granata povećanog dometa razvijena u suradnji Istraživačkog laboratorija američke vojske (ARL) i Centra za istraživanje, razvoj i inženjering naoružanja američke vojske (ARDEC). Excalibur je razvio i/ili proizveo glavni izvođač Raytheon Missiles & Defense, BAE Systems AB (BAE Systems Bofors) i druge podmornice i primarne jedinice u višestrukim kapacitetima kao što su Camber Corporation i Huntington Ingalls Industries. To je GPS-om i inercijski navođeno streljivo koje se može koristiti u situacijama bliske potpore unutar 75-150 metara od prijateljskih snaga ili u situacijama u kojima bi ciljevi mogli biti pretjerano blizu civila za napad konvencionalnom nenavođenom topničkom vatrom . U 2015. godini Sjedinjene Države planirale su nabaviti 7474 projektila s ukupnim troškom programa za FG 2015. od 1,9341 milijardu USD uz prosječnu cijenu od 258 777 USD po jedinici. Do 2016. jedinični troškovi smanjeni su na 68 000 USD po komadu. Inačice koje dodaju mogućnost laserskog navođenja i dizajnirane su za ispaljivanje iz mornaričkih topova počele su testirati 2015. Excalibur je razvijen kao alternativa većeg dometa konvencionalnim topničkim granatama, s GPS navođenjem za poboljšanu točnost. Excalibur ima domet od približno 40 do 57 kilometara (25 do 35 milja) ovisno o konfiguraciji, s vjerojatnom kružnom pogreškom (CEP) od četiri metra dok nevođene zapadnjačke topničke granate mogu sletjeti do 150 metara od mete na udaljenosti od 24 km. Produženi domet Excalibura postiže se upotrebom sklopivih kliznih peraja, koje omogućuju projektilu da klizi od vrha balističkog luka prema meti. Jeftinija alternativa
Održane sjednice Skupštine HČZ Koprivnica i Skupštine Saveza udruga HČZ Koprivničko-križevačke županije, Koprivnica, 24. veljače 2023.
GODIŠNJA SKUPŠTINA HČZ KOPRIVNICE Hrvatski časnički zbor Koprivnica održao je 24. veljače svoju redovnu godišnju Skupštinu. Tijekom sjednice je usvojeno Izvješće o radu i Financijsko izvješće za 2022. godinu te Plan rada i Financijski plan za 2023. godinu. Izvješće o radu HČZ-a Koprivnica je podnio predsjednik Zdravko Dimač koji je izrazio zadovoljstvo s izvršenim planiranim aktivnostima te brojem članova koji su u njima sudjelovali. Sjednici Skupštine je u nazočio gradonačelnik Koprivnice i zastupnik u Hrvatskom saboru Mišel Jakšić, koji je obraćajući se nazočnim članovima iskazao veliku zahvalnost na sudjelovanju HČZ-u u svim važnijim događajima i manifestacijama u organizaciji Grada. Isto tako, poručio je da i dalje mogu računati na podršku Grada u njihovim aktivnostima. GODIŠNJA SKUPŠTINA HČZ KOPRIVNICE Gradonačelnik Koprivnice i zastupnik u Hrvatskom saboru Mišel Jakšić GODIŠNJA SKUPŠTINA SAVEZA UDRUGA HČZ KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Redovna sjednica Saveza udruga Hrvatskog časničkog zbora Koprivničko-križevačke županije (u daljnjem tekstu: SU HČZ KKŽ) održana je nakon sjednice HČZ-a Koprivnice. Sjednicu je otvorio predsjednik SU HČZ KKŽ Zdravko Dimač, koji je pozdravio nazočne izaslanike iz matičnih udruga-članica te goste iz MORH-a i HČZ-Zajednice udruga RH. Državni tajnik u MORH-u Branko Hrg se uvodno zahvalio na pozivu nazočenja radu sjednice te ukazao na područja suradnje u kojima svoj doprinos mogu pružiti udruge udružene u Hrvatski časnički zbor -Zajednicu udruga. U ime predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića nazočne je pozdravio glavni tajnik Branko Gačak, koji je ukazao na obilježja udruga Hrvatskog časničkog zbora. Zajedničko sa svim ostalim braniteljskim i stradalničkim udrugama je Domovinski rat i promicanje vrijednosti Domovinskog rata kao obrambenog, oslobodilačkog i pravednog rata, dok posebnosti proizlaze iz strukovnog određenja udruga koje istovremeno djeluju i u cilju jačanja postojećih i stjecanje novih vojno-obrambenih i sigurnosnih znanja svojih članova. Tijekom sjednice usvojen je Izvještaj o provedbi Plana rada i Financijski izvještaj za 2022. godinu te Plan rada i Financijski plan za 2023. godinu. Nakon ove aktivnosti organiziran je domjenak i druženje nazočnih izaslanika sjednica skupština HČZ Koprivnice i SU HČZ KKŽ. Predsjednik SU HČZ KKŽ Zdravko Dimač Državni tajnik u MORH-u Branko Hrg se obraća nazočnima na skupštini SAVEZA UDRUGA HČZ KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Tekst: Branko Gačak Fotografije: Grad Koprivnica i Dragutin Gajski (HČZ Sveti Petar Orehovec)
Sastanak potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i izaslanstva HČZ-ZU, Zagreb, 14. veljače 2023.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved primio je 14. veljače 2023. predstavnike Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga, koje je predvodio predsjednik HČZ-ZU-a Igor Majetić. U okviru izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga bili su dopredsjednik Neven Cugelj i glavni tajnik Branko Gačak. Ministar Medved pohvalio je vodstvo Hrvatskog časničkog zbora zbog napora koje ulažu na okupljanju časnika i dočasnika te zbog vjerodostojnog i neumornog promicanja istine o Domovinskom ratu. Pozvao ih je da i nadalje budu partner Ministarstvu hrvatskih branitelja u realizaciji projekata i aktivnosti koje su usmjerene na očuvanje vrijednosti Domovinskog rata i brige za braniteljsko-stradalačku populaciju. Predsjednik HČZ-ZU-a Majetić predstavio je rad Hrvatskog časničkog zbora s posebnim naglaskom na djelovanje kroz dvije međunarodne udruge pričuvnih časnika – Konferenciju pričuvnih časnika NATO i partnerskih zemalja (CIOR) i Gaminger inicijativu, udrugu pričuvnih časnika srednjoeuropskih zemalja. Izaslanstvo Udruge zahvalilo je ministru Medvedu na ostvarenoj suradnji i pomoći te su izrazili punu potporu aktivnostima i postignućima Ministarstva hrvatskih branitelja. Dogovoren je nastavak suradnje te provedba zajedničkih aktivnosti s ciljem promicanja vrijednosti Domovinskog rata i zaštite interesa hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Tekst: Branko Gačak Fotografije: MHB
LEOPARD 2A7
LEOPARD 2A7 Težak je oko 60 tona, dugačak oko deset metara i smatra se jednim od najboljih borbenih tenkova na svijetu – njemački Leopard 2. Koliko ih tko ima u svijetu? Njemački prozvođač Krauss-Maffei Wegmann napravio je više od 3.500 tenkova Leopard 2 od početka proizvodnje 1978. Cijena se posljednjih godina kreće od tri do 15 miliona eura po komadu u zavisnosti od tipa i drugih faktroa. Najnovija verzija ovog borbenog tenka je „Leopard 2 A7″. Isporučuje se od 2014. Njegovo glavno naoružanje je top glatke cijevi od 120 mm koji pogađa i ciljeve u pokretu na udaljenosti do nekoliko kilometara. Maksimalni domet je pet kilometara. Prednosti Leoparda leže u kombinaciji vatrene moći, oklopne zaštite i mobilnosti. Brz je i snagom svog dizelskog motora može dostići i brzinu do 70 km/h. Osim Njemačke, koristi ga još najmanje 14 zemalja u različitim prilagođenim varijantama. Evo pregleda, na osnovu dostupnih informacija, o tome tko ima i koliko Leoparda. Sve navedene zemlje su članice NATO – osim Finske. NJEMAČKA Njemačka ima oko 320 najnovijih modela Leoparda, ali se točan broj čuva u tajnosti. Bundesver je povukao iz upotrebe svoje starije tenkove tipa Leopard ili ih predao drugim zemljama. To uključuje modele tipa 2A4, ali i Leopard 1. TURSKA Ministarstvo odbrane Turske ne daje izjave o tome kakvo naoružanje i koliko komada ima. Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), Turska ima ukupno 713 Leoparda – 316 Leoparda 2A4, 170 Leoparda 1A4 i 227 Leoparda 1A3. GRČKA Grčka ima 853 tenkova tipa Leopard, najviše od svih drugih država: 170 2HEL, 183 starijih tipa 2A4 i 500 tipa 1A5 iz prethodne generacije. Grčka ima i drugih vrsta borbenih tenkova – ukupno 1243 (gfp). POLJSKA Prema poljskom Ministarstvu odbrane, Poljska ima 247 Leoparda u verzijama 2A4 i 2A5 i u moderniziranoj verziji PL. Poljska ima ukupno 863 borbena tenka (gfp). ŠPANJOLSKA Španjolska ima 347 tenkova Leopard. Od toga, 239 Leoparda tip 2A6 dok je 108 starijih tipa 2A4, a. Međutim, neki tenkovi nisu u funkciji. FINSKA Finska nije članica NATO i ima oko 200 tenkova Leopard 2. ŠVEDSKA Iz Švedske nema informacija o broju Leoparda. Međutim, smatra se izvjesnim da Švedska ima više od 100 tenkova tipa Leopard. NORVEŠKA Prema podacima Ministarstva odbrane, Norveška je 2001. od Nizozemske kupila 52 Leoparda 2A4. Neki od njih su u upotrebi, drugi se koriste za rezervne djelova ili su rashodovani. Nema podataka o točnom broju operativnih tenkova. MAĐARSKA Prema medijima, Mađarska je 2020. iznajmila 12 tenkova Leopard 2A4 od njemačkog proizvođača za potrebe obuke. Pored toga, ove godine stižu 44 nova Leoparda 2A7. Mađarska je 2022. imala ukupno 176 borbenih tenkova različitih vrsta (gfp). PORTUGAL Ministarstvo odbrane Portugala nije dalo nikakve informacije o broju Leoparda. Prema izvještajima medija, portugalske oružane snage imaju u upotrebi 37 Leoparda 2A6. NIZOREMSKA Nizozemska je od Njemačke iznajmila 18 tenkova Leopard 2A6. Oni su dio njemačko-holandskog tenkovskog bataljona i stacionirani su u Bergen-Honeu u Nemačkoj blizu granice. DANSKA Danska ne daje informacije o tome koliko ima Leoparda. Prema dostupnim podacima u rujnu je prvi put u međunarodnu misiju, u Estoniju poslato 14 Leoparda. ČEŠKA Češka posjeduje samo jedan Leopard. To je jedan od 14 Leoparda 2A4 koje je Njemačka Češkoj stavila na raspolaganje u okviru takozvane kružne razmjene, u koju spadaju i oklopna vozila Bifel (Bivo). Češka je prema podacima za 2022. imala ukupno 116 borbenih tenkova (gfp). SLOVAČKA Slovačka ima jedan Leopard. Do kraja 2023. trebalo ih je biti ukupno 15 u okviru kružne razmjene. Slovačka ima ukupno 20 borbenih tenkova (gfp) . Članice NATO koje nemaju tenkove LEOPARD U zagradi je broj borbenih tenkova koje su države imale prema informacijama Global Firepower (gfp) za 2022. godinu. Evropa: Rumunija (451), Bugarska (410), Francuska (406), Italija (200), Hrvatska (72), Slovenija (44), Sjeverna Makedonija (10) Albanija, Belgija, Crna Gora, Kipar, Estonija, Island, Letonija, Litvanija, Luksemburg i Ujedinjeno Kraljevstvo (227). SAD imaju 6612 borbena tenka, a Kanada 82. Izvor:CDM
IN MEMORIAM MILAN ŠKOMAC
IN MEMORIAM MILAN ŠKOMAC Dragi prijatelj i suborac Milan Škomac iznenadna je preminuo sinoć, 3. veljače u 66. godini života. Milan je kao dragovoljac pristupio 51. samostalnoj bojni ZNG „R“ iz Vrbovca i zajedno s bojnom prošao ratni put na Zapadnoslavonskom bojištu. Nakon ukidanja i demobilizacije bojne sredinom ljeta 1992. godine, dragovoljno odlazi na Dubrovačko bojište gdje je raspoređen u 303. LoB, Zagreb. Bio je aktivan član naše udruge Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec, a neke od njegovih aktivnosti bile su vezane uz biciklističke maratone posvećene događanjima iz Domovinskog rata. Još su žive slike memorijalnog biciklističkog maratona „Rubenčić – Smolec“ povodom 30. obljetnice pogibije dvojice vrbovečkih branitelja te prošlogodišnjeg maratona „Vrbovec – Vukovar – Vrbovec“ povodom Međunarodnog dana nestalih i Dana sjećanja na nestale u Domovinskom ratu. Bio je požrtvovan suborac tijekom Domovinskog rata, a u mirnodopskom razdoblju vjeran prijatelj spreman pomoći i pružiti utjehu drugima, pa i u situacijama kada mu je i samom bilo potrebno razumijevanje, utjeha ili pomoć. Počivao u miru Božjem i neka mu je vječna slava i hvala! Pogreb našeg dragog prijatelja i suborca održati će se u utorak, 7. veljače u 14:00 sati na Gradskom groblju u Vrbovcu.
NAJAVE ISPORUKE TEŠKOG NAORUŽANJA UKRAJINI (do kraja siječnja 2023.godine)
Najave isporuke teškog naoružanja Ukrajini (do kraja siječnja 2023.) Sjedinjene Države osigurat će paket vojne pomoći vrijedan više od tri milijarde dolara Ukrajini i drugim zemljama pogođenim ruskom invazijom na Ukrajinu, objavio je u petak američki državni tajnik Antony Blinken. Vojna pomoć mogla bi pomoći ukrajinskim snagama da “promijene dinamiku na bojnom polju”, rekla je zamjenica pomoćnika državnog tajnika Laura Cooper. Vijeće EU-a je odobrilo povećanje fonda za plaćanje vojne pomoći Ukrajini za dodatne dvije milijarde eura. Vijeće je odlučilo povećati ukupnu financijsku gornju granicu Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) za 2 milijarde eura u 2023., uz mogućnost daljnjeg povećanja u kasnijoj fazi. Ukupno povećanje čitave financijske gornje granice EPF-a do 2027. bilo bi do 5,5 milijardi eura (u cijenama iz 2018.). Njemački ministar obrane Pistorius, američki ministar obrane Austin i njihov ukrajinski kolega Oleksil Reznikov na sastanku u Ramsteinu IZDVOJENO NAORUŽANJE I OPREMA PO ZEMLJAMA SAD VELIKA BRITANIJA FRANCUSKA NJEMAČKA POLJSKA ŠPANJOLSKA DANSKA FINSKA ŠVEDSKA KANADA ITALIJA PORTUGAL ESTONIJA LATVIJA NIZOZEMSKA NORVEŠKA BELGIJA CIPAR EU UKR. OBR. IND. ZAKLJUČAK Kada gledamo na doprinos pojedinih partnera (u iznosima sredstava i kritičnoj količini i generacijskoj kvaliteti vojne opreme) treba izdvojiti SAD, koji potvrđuje slanje tenkova M1 Abrams u Ukrajinu. Američki tenkovi i oklopna vozila na gusjenicama i kotačima (gotovo 200 komada) te napredni PZO sredstva (sustav Avanger) i rakete za NASAMS, zatim haubički projektili 155mm i 105mm, uključujući one najsofisticiranije te rakete za HIMARS, predstavljaju „ozbiljan paket“ koji svjedoči o ozbiljnom partneru. Uz SAD treba izdvojiti Poljsku, koja zbog svoje povijesti želji biti predvodnica europskih zemalja u vojnim donacijama. Uz obećanu isporuku Leoparda 2A4, gdje postoji „šire“ mogućnosti vojne pomoći i u poljskim modifikacijama Leoparda, te velikog broja postojeće sovjetske tehnike, primjerice tenkova T-72 i BMP-1, ne bi trebalo biti iznenađenje ukoliko pored slanja svojih Leoparda u Ukrajinu, Poljska opremi jednu oklopno-mehaniziranu brigadu sovjetskim tenkovima i oklopnim vozilima, kao što je i najavljivala. Ova sredstva je donirala i ranije, a sustavi su dobro poznati ukrajinskim vojnicima. V. Britanija je uz slanje svojih moćnih tenkova Challenger 2 i 100 komada oklopljenih APC Bulldog, izdvojila i 30 komada samohodnih haubica AC90 155mm te streljivo za ova borbena sredstva te se može govoriti o očekivanoj potpori, koje se može i nadalje očekivati. Francuska je mogla dostaviti i veće količine od obećanih 50 komada svojeg moćnog OT na kotačima AMX-10 RC, kojeg zbog topa 105mm zovu i „ubojicom tenkova“. Naime, inačicu RC, kojih i nakon isporuke Ukrajini, preostaje još 70-ak komada mora ionako prodati ili donirati, dok 232 komada AMX-10 RCR zadržava u uporabu do uvođenja OT Jaguar i Griffon. Kada bi odobrila bar jedne satnije, tj. 12 do 14 tenkova Leclerc, taj čin bi potvrđivao da i Francuska u cijelosti bezrezervno stoji na strani Ukrajine. Posebno treba pozdraviti slanje svojih samohodnih haubica CAESAR 155 mm krajem siječnja. Za Njemačku se i uz obećano slanje 40 komada OT Marder i opravdavanje poteškoćama oko isporuke Leoparda 2, kao i naknadno odobrenje kancelara Scholza za isporuku poboljšane inačice Leoparda 2A6, koje predstavljaju najveće europske donacije od 3,1 milijarde Eura u okviru Europskog fonda za mir (EPF), može se reći da je „u najmanju ruku opetovano zakazala“. To ne znači da neće u dogledno vrijeme i uz pritiske prema Rheinmetalu popraviti sadašnji utisak pojačanom isporukom Mardera i/ili Leopada. Prostora za to ima, iako je vremenski čimbenik značajan i nezanemariv. Ukrajini je to potrebno upravo sada. Za skandinavske zemlje (Finska, Švedska, Danska) može se reći da su spremne isporučiti vrste i količine sredstava koje odgovaraju realnoj percepciji ruske ugroze. Tome treba dodati i novije povijesno naslijeđe sa SSSR-om i Rusijom. Iako je Finska obećala 14 komada svojih Leoparda 2, a Švedska 50 komada ponajboljih svjetskih OT CV9040 i svojih modernih samohodnih haubica na kotačima Archer 155 mm te drugih naprednih PZO i PO raketnih sredstava, a Danska 19 samohodnih haubica na kotačima CAESAR 155 mm i krajem mjeseca najavila slanje svojih 20 Leoparda 2A5. Isto se može reći i za Nizozemsku, koja je za pomoć Ukrajini u 2023. već osigurala 2,5 milijardi Eura, a spremna je isporučiti sofisticirani sustav PZO Patriot, a ima dovoljno prostora platiti (najmanje jednu satniju tenkova Leopard 2 standarda A4, 5 ili 6), te na zahtjev Ukrajine i borbene zrakoplova F-16A/B MLU. Nedvojbeno je da će Španjolska na “čvrst” i “predan” način, uz “najveću diskreciju”, odgovarajući na “izričite” zahtjeve Ukrajine i u “punoj” koordinaciji s NATO-om i saveznicima, biti predvodnik u dostavi vojne pomoći Ukrajini. Vjerujmo da će to biti jedna od znakovitijih savezničkih donacija Ukrajini prije proljetne najavljivane ukrajinske ofenzive. Ona je i u lipnju 2022. predlagala slanje 40 svojih Leoparda 2 (sada se spekulira o 60) Ukrajini, a Ukrajini je ranije donirala i 20 svojih APC M113. Baltičke zemlje (Estonija i Litva) i bez informacija o najavama iz Latvije (Rusi čine gotovo 25% od 2,5 mil. stanovnika Latvije) se zbog vanjsko-političkih i povijesno-praktičnih razloga trude doprinositi oslobađanju okupiranih ukrajinskih područja. Svojim donacijama sredstava za potporu, PO i PZO borbu odgovaraju na zahtjeve Ukrajine te na taj potvrđuju svoju europsku perspektivu. Za Kanadu se također može reći da svojim primjerom, odnosno ranijim i trenutnim donacijama, naročito donacijama deficitarnih PZO sustava NASAMS, brojem lakih OT Senator i već provjerenim vučnim haubicama američke proizvodnje M777 155mm, predstavlja pouzdanog NATO transatlantskog partnera. Od ciparske iskazane dobre volje vjerojatno se neće ništa dogoditi, ili se neće dogoditi u dogledno vrijeme. Iako je Cipar iskazao volju na nagovor SAD-a, za očekivati je da su tursko-grčki odnosi složeni da bi se nešto dogodilo, kao što su složeni i odnosi Grka i Turaka na otuku. Iako nam u ovom pregledu obećanih donacija naoružanja i vojne opreme Ukrajini tijekom siječnja nisu bili dostupni svi podaci do kojih dolazimo doći putem tzv. „otvorenih izvora“, ili smo ih pak zbog relativno skromnog broja članova tima koji ih prikuplja, najvjerojatnije nešto i propustili, možemo govoriti o sljedećem: broj obećanih modernijih zapadnih tenkova (uključujući Leopard 2A4 i A5, M1 Abrams i Ghallenger 2) predstavlja značajnu količinu borbenih sredstava za pokretanje ozbiljnije proljetne oslobodilačke operacije na nekim od glavnih pravaca izrazito široke crte bojišnice; otvoreni i
IN MEMORIAM bojnik IVAN JANKOVIĆ
IN MEMORIAM IVAN JANKOVIĆ, bojnik HV Naš dragi prijatelj i suborac Ivan Janković umro je 29. siječnja 2023. godine nakon duge i teške bolesti u 65. godini života. Ivan Janković je tijekom Domovinskog rata obnašao zapovjedne dužnosti, uključujući dužnost zamjenika zapovjednika 65. samostalnog bataljuna ZNG Ivanić-Grad na novljansko-pakračkom bojištu te dužnost zapovjednika 3. ivanić-gradske bojne u sastavu 57. brigade HV „Marijan Celjak“ tijekom oslobodilačke operacije „Oluja-95“. Nakon domovinskog rata je demobiliziran i bavio se privatnim poduzetništvom te bio jedan od najaktivnijih članova Hrvatskog časničkog zbora na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. Tijekom svojeg dugogodišnjeg angažiranja, obnašao je dužnosti predsjednika HČZ Ivanić-Grad, Saveza udruga HČZ Zagrebačke županije te glavnog tajnika i predsjednika HČZ – Zajednice udruga. Smrt ga je zatekla na dužnosti predsjednika Saveza udruga HČZ Zagrebačke Županije i člana Središnjeg odbora HČZ-ZU. Za doprinos tijekom Domovinskog rata odlikovan je najvišim vojnim i državnim odličjima, uključujući i odlikovanjem Reda bana Jelačića. Dragi naš Ivo, zbog Tvojeg vedrog i veselog duha te spremnosti za pomoć drugima, Tvojim odlaskom izgubiti ćemo svi, Tvoji prijatelji, suborci i rodbina, a nama koji ostajemo na neko vrijeme stanovnici ovog svijeta, ostaje samo obveza sjećati Te se i prenositi drugima lijepe uspomene na Tebe. Počivao u miru Božjem i neka Ti je vječna slava i hvala! Posljednji ispraćaj našeg dragog prijatelja i suborca održati će se u srijedu, 1. veljače u 14:00 sati na Gradskom groblju u Ivanić-Gradu (nasuprot SB Naftalan).
32. godina od prvog opkoljavanja vojarne JNA u Virovitici i prve smotre dragovoljačke postrojbe u suverenoj RH
Nakon prijetnje tadašnje “Jugoslavenske narodne armije” (JNA) da će izvršiti vojni udar i svrgnuti demokratski izabranu vlast u Republici Hrvatskoj, oko 600 naoružanih domoljuba, pripadnika dragovoljačkog bataljuna, s područja bivše općine Virovitica predvođenih Đurom Dečakom, a po zapovijedi ministra obrane Republike Hrvatske Martina Špegelja, 21.01.1991. opkolilo je i blokiralo virovitičku vojarnu u čvrstoj namjeri zaštite novo uspostavljene Hrvatske vlasti i stanovništva ovog kraja. GENERAL MARTIN ŠPEGELJ Nakon zapovjedi Hrvatskog vodstva za deblokadu i prolongiranje zauzimanja vojarne, u rano jutro 22. siječnja, Đuro Dečak je na tadašnjem gradskom vašarištu (danas plato uz prugu kod Kauflanda) izvršio smotru ove formacije domoljuba. To je ujedno bilo prvo opkoljavanje vojarne JNA i prva smotra hrvatskih obrambenih snaga u suverenoj RH. GENERAL ĐURO DEČAK Radilo se o postrojbi s čijom organizacijom i ustrojavanjem se otpočelo u kolovozu 1990. godine kao odgovorom na razoružanje Teritorijalne obrane RH od strane JNA te su nakon tajnog dobivanja oružja (mahom automatskih pušaka tzv. Mađarskih Kalašnjikova) već do kraja iste godine ustrojene manje formacije (desetine, vodovi i satnije) u gradu Virovitici i svim okolnim selima tadašnje općine (koju su uz grad Viroviticu tada činile i današnje općine Lukač, Gradina, Suhopolje i Špišić Bukovica). No nedugo nakon ove akcije i postrojavanja, u razdoblju od 25. siječnja do 6. veljače 1991. godine, Đuro Dečak je zajedno s Vinkom Belobrkom te Antunom Habijancem bio uhićen od strane kontraobavještajne službe (KOS) JNA i odveden u vojni zatvor u Zagrebu gdje im je bilo suđeno pred Vojnim sudom u Zagrebu za pokušaj oružane pobune. Također tih je dana KOS pokušao uhititi i tadašnjeg Ministra Obrane RH umirovljenog generala JNA Martina Špegelja, a uhićeni su bili aktivni podoficiri Franjo Kovač i Vlado Šabarić, detektirani kao njegovi suradnici u JNA. Ovom akcijom jasno je pokazano planerima stvaranja velike Srbije da im Virovitički kraj neće biti lak plijen što su sva naredna događanja i potvrdila jer je Virovitica bila nedvojbeno jedna od najvažnijih karika obrane RH u Domovinskom ratu. Izvor: HČZ Virovitice
SJEĆANJE NA POGIBIJU HRVATSKIH VOJNIKA U NA LIČKOM BOJIŠTU
SJEĆANJE NA POGIBIJU HRVATSKIH VOJNIKA U NA LIČKOM BOJIŠTU Prva ratna zima u Lici je svim pripadnicima 128.br HV „Sveti Vid“, ali i njihovim najbližima u Rijeci i okolici, ostala u pamćenju kao najhladnija (temperatura se spuštala i do -25 oC) ali i najtragičnija. Rijeka je bila pošteđena od ratnih razaranja ali je cijela riječka mladost bila u ratu a ove su pogibije donjele hladnoću i tugu i mnoge kuće. Četničkim napadom na položaje brigade u malom zaseoku Ibrešići iznad Perušića 19.siječnja 1992.godine završio je tragičan niz grupnih pogibija pripadnika 128.br HV koji je počeo 10.prosinca 1991. sa pogibijom četvorice te zarobljavanjem još petorice u Čanku, a nastavio se pogibijom četvorice u Đačkom domu na sam Badnjak 1991.godine. U napadu na Ibrešiće 19.01.1992.godine poginuli su: PETAR HORVAT ZVONIMIR ŠKERL NEVENKO GRBAC SAMIR TERZIĆ Dvojica pripadnika 118.brigade Gospić koji se se našli u neposrednoj blizini pritekli su u pomoć i jedan od njih, IVAN KOLAK zvani „Čvorak“ također je poginuo u toj akciji. ROBERT GROHOVAC, jedan od sudionika, je u knjizi “Rijeka u Domovinskom ratu” autora Dragana Ogurlića, ovako opisao ovu strašnu tragediju: „Na položaj smo otišli u četvrtak 16. siječnja. Bili smo podijeljeni u dvije kuće. Imali smo kružnu obranu tri bunkera, odnosno tri položaja s kojih smo se branili. Dva dana prije napada netko nam je ušao u minsko polje, čuli smo vrištanje, onda nas je i mali transportni avion nadlijetao, a na sam dan napada 19. siječnja, Herman Sušnik iz 1. bojne došao nas je upozoriti da su s druge strane primijećene neobične aktivnosti, da je neprijatelju došla pomoć iz Srbije i da ih se previše viđa. Kad je Sušnik otišao s Ladom Nivom napali su nas. Zaokružili su nas, došli iza naših položaja šumom između Gostovače i Ibrišića. Doveo ih je jedan seoski vodič. U podne i pet minuta u sunčanu nedjelju 19. siječnja 1992., kad je bila smjena straže, napalo nas je dvadesetak. U našoj kući nas je bilo osam, tri su poginula, a 2005. umro je jedan koji je kod tog napada ostao invalid. U drugoj kući bila su dva poginula. Neprijatelj je došao iz naše pozadine, a na tom stražarskom mjestu je bio jedan čovjek koji nas je mislim sve spasio; njemu je dolazio ususret čovjek u hrvatskoj uniformi, sa šahovnicom na kapi, friško obrijan, a mi se nismo brijali četiri dana. To je našem bilo sumnjivo i kada je shvatio da je to neprijatelj otvorio je vatru. U tom trenutku dvojica četnika su skočila sa strane, zavikala ‘Slobo je pao!’ i odvukla ga. U tom trenutku je počelo sa svih strana pucati po nama. Našu kuću je pogodila zolja. Plafon je pao na nas. Prvi koji je izišao van bio je Miljenko Jurjević i njega su teško ranili, kolega Dragan je dobio gelere u nogu ali se uspio nekako izvući, a Škerla su dočekali rafalom kad je skočio kroz prozor. I nas četiri smo ostali u kući. Od bombi koje su bile bačene u kuću stvorila se rupa u podu kroz koju smo se spustili u podrum i iz tog podruma smo dvojica uspjeli pobjeći. Pobjegao sam kroz minsko polje i igrom slučaja ostao živ“. U čast jednom od poginulih, Zvonimiru Škerlu, rukometašu MRK “Kozala”, matični klub uz potporu Udruge 128.br HV “Sveti Vid”, MO Brašćine-Pulac, Grada Rijeke, PGŽ i ostalih već 31 godinU održava “Memorijalni turnir Zvonimir Škerl” a 2021. godine je i park na Kozali nazvan “Park Zvonimira Škerla”. PRIPADNICI UDRUGE 128.br HV “SVETI VID” OBIŠLI SU NA OBLJETNICU POGIBIJE GROBOVE SVOJIH SUBORACA, POLOŽILI CVIJEĆE I ZAPALILI SVIJEĆE
ŠAHOVSKI TURNIR U SPOMEN NA VRO „MASLENICA”
ŠAHOVSKI TURNIR U SPOMEN NA VRO „MASLENICA” Slavonski Brod 18.siječanj 2023.godine– Šahovski klub invalida „Hvidra-Brod“ i sekcija Udruge Veterana 3. Gardijske brigade Kune – Slavonski Brod organizirali su turnir u šahu povodom 30. obljetnice VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE “Maslenica”. Turnir je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva Branitelja RH. Turnir je odigran u klubu Veterana 3. Gardijske brigade Kune u Skoću, Sl. Brod. Na početku je dopredsjednik udruge Luka Krijan pozdravio je sve prisutne a potom su šahisti minutom šutnje odali priznanje poginulim braniteljima i svima ostalima koji su pali u odbrani Domovine. Na turniru su sudjelovao 21 igrač . Igran je po švicarskom sustavu 7 kola 7 minuta + dodatak 3 sekunde po odigranom potezu. Odigrano je 70 partija . Za seniore prvo, drugo i treće mjesto dodijeljeni su odličja. Nagrade je podijelio dopredsjednik udruge Luka Krijan koji se ujedno zahvalilo Ministarstvu branitelja RH na potpori. Sudac turnira je bio državni sudac Mato Opačak. Na kraju turnira priređen je domjenak za sve sudionike. POREDAK 1 MK Damjanović, Stjepan CRO 2168 ŠK Vina Markota, Pleternica 6,5 2 I Kanjković, Marijan CRO 1914 ŠK Vina Markota, Pleternica 5,5 3 II Martić, Ivan CRO 1715 Ruščica, Ruščica 5 4 IV Martić, Pejo CRO 1706 ŠK Brestovac, Brestovac 4,5 5 I Čuljak, Mišo CRO 1781 ŠK Zrinski, Stari Slatinik 4,5 6 III Bušić, Matej CRO 1845 ŠK Brestovac, Brestovac 4 7 III Nikolić, Mijo CRO 1630 ŠK Ruščica, Ruščica 4 8 III Poljaković, Zdenko CRO 1796 ŠK Čaglin, Čaglin 4 9 Marijanović, Patrik CRO 1610 ŠK Amater, Strizivojna 4 10 Vojvodić, Filip CRO 1600 ŠK Brestovac, Brestovac 4 11 MK Opačak, Mato CRO 1953 ŠK Ruščica, Ruščica 3,5 12 Kopecki, Ivica CRO 1607 ŠK Čaglin, Čaglin 3,5 13 III Kodžoman, Berislav CRO 1832 ŠK Ruščica, Ruščica 3,5 14 Bubalo, Petar CRO 1602 ŠK Ruščica, Ruščica 3,5 15 Švajda, Tomica CRO 1615 ŠK Čaglin, Čaglin 3,5 16 Tolić, Siniša CRO 1600 ŠK Ruščica, Ruščica 3 17 IV Ilić, Mario CRO 1677 ŠK Brestovac, Brestovac 3 18 Parac, Lovro CRO 1676 ŠK Brestovac, Brestovac 3 19 Štimac, Mate CRO 1646 ŠK Čaglin, Čaglin 2,5 20 Čančar, Šimun CRO 1600 Brestovac 1 21 Sestrić, Dominik CRO 1600 ŠK Brestovac, Brestovac 1
