111.brigada HV “Zmajevi” – HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR

Obilježavanje 34.obljetnice 111.br HV Rijeka

Obilježavanje 34.obljetnice 111.br HV Rijeka ŽUPAN LUKANOVIĆ I GRADONAČELNICA RINČIĆ PRIMILI PRIPADNIKE 111.br HV Rijeka, 30.lipnja 2025. Župan Ivica Lukanović i gradonačelnica Iva Rinčić održali su zajednički prijem Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke za članove Kluba Zapovjedništva i Udruge 111. brigade „Zmajevi “. Tom prilikom župan Ivica Lukanović je istaknuo kako je 111. brigada ponos cijelog zavičaja. „Krenuvši u Liku, ubrzo po osnutku, pripadnici su pokazali koliko su odlučni da sačuvaju svoju slobodu i državu. Zahvaljujem vam što svojim aktivnostima čuvate sjećanja na ta časna vremena i ljude, posebno na one kojih više nema među nama “, istaknuo je Lukanović. Čestitkama povodom 34. godišnjice osnutka brigade pridružila se i gradonačelnica Iva Rinčić „Vrijeme prolazi, ali vjerujem da sjećanja ostaju i ne blijede i da su krajnji podsjetnik na sve ono što ste prošli i doprinos koji ste dali ne samo za naš kraj nego i cijelu Hrvatsku. “ Na prijemu je bilo riječi o ratnom putu brigade o čemu je govorio predsjednik Udruge Vlado Milković, POLOŽENI VIJENCI I POSTAVLJENA IZLOŽBA NA KORZU Rijeka, 1.srpnja 2925.godine Povodom 34. obljetnice osnivanja 111. brigade Zbora narodne garde, odnosno Hrvatske vojske, predstavnici Grada Rijeke su na spomen-obilježja položili vijence i zapalili svijeće, odavši počast braniteljima poginulim u Domovinskom ratu. Na postamentima na Korzu postavljena je prigodna izložba o 111. brigadi i ratnom putu “Zmajeva.” Vijenci su položeni na spomenik 111. brigade u Aleji branitelja na Gradskom groblju Drenova, zatim na Mostu hrvatskih branitelja Domovinskog rata. Vijence su položili predstavnici Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, predstavnici Kluba zapovjedništva i Udruge branitelja 111. brigade te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Nakon polaganja vijenaca, u katedrali Sv. Vida održana je sveta misa zadušnica za poginule branitelje. “Zmajevi” su utemeljeni kao brigada Zbora narodne garde 2. srpnja 1991. godine, a u njezinom sastavu bili su pretežno Riječani, Primorci i Gorani. U povodu obilježavanja 34. obljetnice osnutka, na postamentima na Korzu postavljena je izložba fotografija i dokumenata koji govore o ratnom putu “Zmajeva”. Brigada je, kao najveća postrojba tadašnje Operativne zone Rijeka, već u rujnu 1991. godine sudjelovala u ratnim operacijama na širem području Bilaja, potom u Drenovom klancu, Otočcu i na širem području općine Brinje, a na kraju i u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. Od dana osnivanja brigada je dala velik doprinos u oslobođenju Republike Hrvatske. U Domovinskom ratu poginulo je 53 pripadnika, a ranjeno je 282 pripadnika brigade, od čega 20 teško. Izložba na Korzu, koju čine fotografije iz privatnih zbirki pripadnika brigade, moći će se razgledati do 8. srpnja. Izvor: rijeka.hr

IN MEMORIAM por HV Rajko Samueli Kačić-Wagner

IN MEMORIAM RAJKO SAMUELI KAČIĆ-WAGNER poručnik HV 25. ožujka 1962.-6.siječanj 2025. Na blagdan Tri kralja, u 63. godini napustio nas je Rajko Samueli-Kačić, strijelac, trener, edukator, voditelj strelišta, radioamater, istraživač amater, veteran Hrvatskog časničkog zbora, umirovljeni poručnik Hrvatske vojske, branitelj. Možemo dodati i – zaljubljenik u fotografiju, padobranstvo… Rajko Samueli-Kačić rođen je u Rijeci 25. ožujka 1962. godine, gdje se i školovao, a potom i radio. Od 1991. godine bio je sudionik Domovinskog rata. Streljački klub Protekt osniva 1993. godine, dok 1994. pri obrazovnom centru MUP-a polaže ispit za instruktora za vatreno oružje. Nakon trogodišnjeg školovanja u Obrazovnom centru Hrvatskog olimpijskog odbora 2001. godine završava školovanje i stječe zvanje trenera streljaštva, polaže sudačke licence E i D, na Svjetskom prvenstvu u streljaštvu u Finskoj nastupa za reprezentaciju Hrvatske i počinje rad s invalidnim osobama na razini Primorsko-goranske županije 2004. godine. Na natječaju Hrvatskog paraolimpijskog odbora izabran je za izbornika u streljaštvu te vodi hrvatsku reprezentaciju na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima i osvaja mnogobrojna priznanja i medalje. Godine 2006. osniva Streljački klub Paraolimpijac, 2007. godine osniva Streljački savez grada Rijeke te osniva i postaje član Izvršnog odbora Sportskog saveza osoba s invaliditetom grada Rijeke i uspješno nastavlja voditi strijelce – osobe s invaliditetom u Rijeci. Mogli bi unedogled nizati uspjehe našeg Rajka, višestrukog državnog prvaka u streljaštvu, nacionalnog majstora strijelca, međunarodnog ISSF suca i trenera, pisati i pisati o njegovim danima na ratištu, o njegovom doprinosu u razminiranju Hrvatske tijekom poraća, o njegovom velikom doprinosu radu Hrvatskog časničkog zbora, o njegovom velikom zalaganju u zajednici u kojoj je živio. Kao član Konzultantskog tima, doprinjeo je izradi monografije »Rijeka u Domovinskom ratu«. Autor monografije Dragan Ogurlić napisao je: Usuđujem se reći da te knjige ne bi bilo da nije bilo Wagnera. Neka mu je laka hrvatka zemlja. Izvor NL/Uredio Stanislav Linić .

GODIŠNJA SKUPŠTINA UDVDR-PODRUŽNICA PGŽ

GODIŠNJI SABOR UDVDR Podružnica PGŽ Kraljevica, 28.prosinac 2024. Franjo Božinović predsjednik UHBDR-podružnica PGŽ Tradicionalni Godišnji sabor UDVDR Podružnica PGŽ održan je 28.prosinca u hotelu Kraljevica u Kraljevici. Na poziv predsjednika podružnice, gospodina Franje Božinovića na godišnjoj skupštini, koja je ujedno bila i predblagdansko okupljanje, bili su prisutni: predsjednik ZUDR PGŽ Marinko Žuža, predstavnici Udruge 111.br HV „Zmajevi“ Vlado Milković i Denis Dekovići, predstavnici Kluba 138.br „Goranski risovi“ predsjednik Željko Sokol, dopredsjednik Darko Kolenc i Zdenko Holenko te predstavnici Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ predsjednik Walter Cvjetan i Zdravko Nemet. Tom prilikom je Walter Cvjetan uručio Franji Božinoviću donaciju Udruge 128.br, TV prijemnik. Druženje je proteklo u blagdanskom i prijateljskom ozračju, rezimirao se dosadašnji rad i bogata suradnja između udruga i prezentirali su se zadaci planirani za naredni period. Izvor: tekst i fotografije Udruga 128.br HV „Sveti Vid“ i Klub 138.br HV “Goranski risovi”/ uredio Stanislav Linić

SVEČANO OBILJEŽENA 33.OBLJETNICA 111.BR HV „ZMAJEVI“ RIJEKA

SVEČANO OBILJEŽENA 33.OBLJETNICA 111.br HV „ZMAJEVI“ RIJEKA Rijeka, 01.07.2024.godine Delegacije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, Klub Zapovjedništva 111. brigade ZNG-a, Udruga 111. brigade „Zmajevi“ te brojne udruge proizašle iz Domovinskog rata, odali su počast žrtvama polaganjem vijenaca na spomen-obilježja na gradskom groblju Drenova i u Rijeci. U katedrali sv. Vida održana je misa za poginule branitelje. Potom je uslijedio prijem na kojem su Župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović sa suradnicima primili su predstavnike 111. brigade “Zmajevi“ u povodu obilježavanja 33. obljetnice njihova osnutka. Bogati program obilježavanja nastavlja se sutra otvorenjem izložbe “33. godine Zmajeva” na riječkom Korzu te polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja u Omišlju. Ova brigada Zbora narodne garde, odnosno Hrvatske vojske, Rijeka, utemeljena je 2. srpnja 1991. godine. U sastavu 111. brigade borilo se devet tisuća bojovnika. U bojnim djelovanjima smrtno su stradala pedeset i tri pripadnika, a ranjena su 282. Brigada je za iskazano junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog. Izvor: rijeka.hr, i FB profil Irena Kačić

BOĆARSKI TURNIR U RIJECI U POVODU OBILJEŽAVANJA 31.OBLJETNICE 9.gbr

BOĆARSKI TURNIR U RIJECI U POVODU OBILJEŽAVANJA 31.OBLJETNICE 9.gbr U sklopu obilježavanja 31. obljetnice 9.gbr „Vukovi” na Viškovu je ovog vikenda održan boćarski turnir na kojem je sudjelovalo ekipa: 128.br HV, 9.gbr-Rijeka, 9.gbr-Gospić, 111.br HV, JSP Ajkupe, UDVDR PGŽ. Na kraju turnira ukupni poredak je bio slijedeći: 1.mjesto 128.br 2.mjesto 9.gbr-Rijeka 3.mjesto 9.gbr-Gospić

111. brigada HV ” ZMAJEVI”

POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT 111. brigada HV ” ZMAJEVI” Tijekom mjeseca srpnja 1991.g. u Rijeci se osniva prva vojna postrojba – 111. brigada ZNG. Za datum ustrojavanja uzima se prvo borbeno djelovanje na riječkom području, 02. srpnja 1991.g. jedan dio tada ustrojenog “krčkog bataljuna” dobiva zadaću zaposjesti aerodrom na otoku Krku kako bi se spriječio mogući desant. Inače je brigada u tajnosti ustrojavana i ranije i zapravo je nastala kao nastavak jedne policijske bojne koja je tada, po važećim zakonima mogla postojati. Prvi njen zapovjednik bio je sada umirovljeni brigadni general Sergio Rabar a brigada je svojim sastavom, svojim ljudstvom, obuhvaćala ne samo područje grada Rijeke nego i Gorski kotar, Hrvatsko primorje s otocima i Istru. Po osnivanju, brigadu su tvorile dvije bojne s područja Rijeke, te po jedna iz Senja, Krka, Delnica i Cresa odnosno Lošinja. Koncem kolovoza 1991.g. odlukom predsjednika Republike Hrvatske brigada je dopunjena u svom ustroju djelatnom “A”-bojnom koja je ubrzo prerasla u glavnu udarnu silu brigade. Tijekom odlučnih bojnih djelovanja brigadi se priključuju Opatijska pješačka satnija i dragovoljački vod iz Crikvenice. Brigada dobiva prve zadaće: da odbaci četnike s prometnice Žuta Lokva-Brlog-Otočac te da razbije i samu opsadu Otočca i potom produži napadaj u smjeru Brlog – Drenov Klanac – Glavace što je s uspjehom izvršeno. Ostali dijelovi brigade imali su zadaću spriječiti prodor dijelova 13-tog ozloglašenog korpusa tzv JA u smjeru Rijeka – Grobnik – Delnice te spriječiti spajanje tih postrojbi s onima u Gorskom kotaru. Pored ovih zadaća brigada ima i zadaću spriječavanja mogućeg prodora istih postrojbi JA u smjeru Rijeka- Crikvenica – Drežnica. Jedna bojna imala je zadaću vršiti opsadu Delničkih vojarni dok je Krčka bojna osiguravala zračnu luku Krk od mogućeg desanta a sam otok od prijetećeg pomorskog napadaja. Samostalni inžinjerijski vod imao je zadaću zapriječiti izlaze iz vojarne “Klana”. Nakon izvrsno obavljenih zadaća 111. brigada postupno se premješta na Ličko bojište gdje postiže iznimne bojne uspjehe: oslobađa Brlog i Drenov Klanac, u žestokom sukobu sa tzv.”belim orlovima” obranjuje vojarnu Ramljane u kojoj se nalazilo 7 000 000 litara goriva te produžava napadna djelovanja prema Čanku gdje su neprijatelju naneseni veliki gubici u ljudstvu i tvarnim – tehničkim sredstvima. Paralelno sa spomenutim akcijama postrojbe 111. brigade u brzom naletu protjeruju četnike iz smjera Lipice – Glibodol- Ljuštine. Kroz navedena djelovanja, i uz sudjelovanje drugih postrojbi oslobođeno je 150 kvadratnih kilometara Hrvatske zemlje te je kroz sve ove godine i očuvan vitalni prometni smjer Karlovac – M.Kapela – Brinje – prijevoj Vratnik – Senj. Potpisivanjem primirja 3.siječnja 1992. ne prestaju sasvim borbena djelovanja – krajem siječnja dolazi do sukoba kod mjesta Dabar. Daljnjim razvojem mirovnog plana tijekom srpnja 1992.g. demobiliziraju se 2. i 3. bojna te brigada nadalje djeluje pod ustrojbenim oblikom taktičke grupe (TG 111). Izuzetnim borbenim moralom i osposobljenošću TG-111 odlazi na Istočno-Slavonsko ratište odnosno u Posavinu. Tu bilježi značajne rezultate u borbama oko Bosanskog broda gdje neprijatelju zadaje teške gubitke. Po izvlačenju iz okolice Bos. Broda odlazi na vruće i krizno ratište Orašja gdje direktno sudjeluje u oslobađanju sela Vidovice i Kopanica te na taj način oslobađa Orašje od stalnog napada četnika iz okolnih sela. Po povratku u Rijeku TG-111 je preustrojena u ročnu brigadu s osnovnom zadaćom naobrazbe i osposobljavanja vojnika u završnom dijelu služenja vojnog roka. Potom slijedi ponovni odlazak na Ličko ratište, stacioniranje u okolici Perušića te nastavak s izobrazbom ročnih vojnika ali i učestvovanjem u svim obrambenim djelovanjima na području Like te u napadnim djelovanjima i oslobađanju “medačkog džepa” u širem prostoru Gospića. Munjevitom ali ograničenom akcijom “Bljesak” i 111. brigada se stavlja u pripravnost za eventualno djelovanje prema neprijatelju. U “Oluji” 111. brigada dobiva iznimno značajnu i tešku zadaću koju u potpunosti izvršava: sudjeluje u oslobađanju Ličkog Osika, Urija, Polovina, Barleta,Vrebca i ostalih mjesta uključujući i dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić. Dosadašnji zapovjednici (s lijeva na desno): brigadni general Frano Primorac, brigadni general Sergio Rabar, brigadir Svetko Šare Jedno od najčvršćih uporišta četnika – kota “Zubar” u neposrednoj blizini Ličkog Osika nije se uspjela održati u naletu naših bojovnika i na tom pravcu zadati su najteži udarci srpskim fanaticima. O žestini borbi govori i podatak da je nažalost poginulo šest a ranjeno četrdeset i četiri pripadnika postrojbe. Nakon čišćenja terena na spomenutim pravcima brigada se razmješta u Korenicu gdje ostaje kraće vrijeme, do povratka u Rijeku. Od dana osnivanja do danas u bojnim je djelovanjima svoje živote položilo na oltar domovine pedeset i tri bojovnika a ranjena su dvijestoosamdeset i dva pripadnika 111. brigade. Osim već spomenutog, brigadom su u proteklih petnaest godina zapovijedali brigadni general Frano Primorac, brigadir Svetko Šare, brigadni general Nikola Škunca, brigadir Ivica Nekić, bojnik Denis Deković sve do njenog gašenja i preimenovanja u 638. pješačku brigadu. Devet tisuća bojovnika borilo se u sastavu 111. – te, a kasnije kad je preustrojena u ročnu, obučilo se preko 17 tisuća vojnika čime su stekli teorijska i praktična znanja koja će kasnije ako ustreba koristiti u nekim drugim brigadama

Operacija Medački džep, 9.-12. 09. 1993.

9.-12. 09. 1993. Operacija Medački džep Nakon Maslenice i Peruče 1993. godine provedena je još jedna napadna operacija hrvatskih snaga. Na Ličkom bojištu u operaciji Medački džep (Džep-93) neprijatelj je poražen i odbačen dalje od Gospića te su ojačani položaji na Velebitu. Oslobođena područja Hrvatska je vojska ubrzo napustila i prepustila nadzoru snaga Ujedinjenih naroda da bi ih 128.br HV ponovno posjela u operaciji »Bljesak« 1995.godine. Aktivnosti HV i neprijatelja prije Medačkog džepa Osam mjeseci prije hrvatska vojska i policija provele su dvije napadne operacije, na Zadarskom bojištu Maslenicu i Sinjskom bojištu Peruča. U VRO Maslenica oslobođeno je 14 mjesta, a najvažnije postignuće bilo je ponovno prometno povezivanje sjevera i juga Hrvatske izgradnjom pontonskog mosta u Novskom ždrilu kod Maslenice. Također, na prostoru Velebita hrvatske su snage potpuno oslobodile ili osigurale nadzor nad značajnim točkama, a sve u cilju stvaranja boljih pozicija za daljnja napredovanja. U operaciji Peruća oslobođena je brana te područja uz nju čime je neprijatelj odbačen dalje u dubinu prema Vrlici i Kninu. Na Ličkom bojištu neprijatelj se još od 1991. nalazio na dominantnim položajima oko glavnog ličkog središta Gospića izlažući ga topničkim napadima, a jednako tako djelovao je i po prometnici koja vodi od Gospića prema Karlobagu. Među okupiranim područjima u neposrednoj blizini Gospića koje su nadzirale pobunjeničke srpske snage nalazilo se i područje između Gospića i Medka, poslije prozvano Medački džep sa selima Divoselo, Lički Čitluk i dio Počitelja. Iz tog džepa pobunjeničke su snage poduzimale topničke napade na civilne ciljeve Gospića i okolice, a tu su prijetnju stanovnici Gospića proživljavali više od 700 dana. Uz topničke, neprijatelj je poduzimao i izvidničko-diverzantske napade na hrvatske branitelje. Tako je tijekom srpnja i kolovoza 1993. izvedeno pet većih napada na hrvatske snage, a u neprijateljskom napadu 4. rujna 1993. ubijena su dva i ranjena tri hrvatska policajca na području Debele Glave na Velebitu. Načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general zbora Janko Bobetko uoči pokretanja operacije Medački džep ponovno je naglašavao iznimnu važnost jačanja obrane i odbacivanje neprijatelja što dalje od Gospića, a ostvarenjem tog cilja jača se i obrana Velebita jer je za Bobetka ”držanje Velebita stvarno držanje polovice Hrvatske“. Ličani, a posebno Gospićani ističu kako je Medački džep bila nužnost i spas za sigurniji život jer tko nije proživio dane pune neizvjesnosti i opasnosti od udara neprijateljskog topništva ne može razumjeti koliko je za njih značila ova operacija. Nakon nje započela je i obnova Gospića. Tako zapovjednik SJP-a Tigar Policijske uprave Gospić Miroslav Cindrić iznosi kako su do operacije stanovnici Gospića bili žive mete te je za njega operacija “najveća, dobro Oluja je Oluja, ne smijem ni spominjati koliko je velika, no za nas Ličane Medački džep je čudo, spas.“ Prije pokretanja operacije najveći dio postrojbi hrvatskih snaga nalazio se na bojišnici u fazi obrane položaja te je s njih nakon pregrupiranja i ojačavanja snaga pokrenut napad. Tako su pješačke snage prišle na 200 do 300 metara od položaja neprijatelja, a tenkovi su dovezeni na labudicama kako bi se prikrila njihova buka u pokretu. Nakon pobjedničkih operacija Maslenica, Peruća i Medački džep i kod srpskih se pobunjenika mogla čuti sve glasnija poruka: Krajina broji zadnju godinu postojanja. Također, u srpskim izvorima navodi se kako brisanje RSK metodom korak po korak bilo je više nego očigledno. Cilj operacije Medački džep Ograničenom operacijom osloboditi okupirana područja u Divoselu i Ličkom Čitluku potiskujući neprijatelja dalje od Gospića te jačanje položaja hrvatskih snaga na Velebitu. Operacijom se željelo postići i pokazivanje spremnosti hrvatskih snaga u oslobađanju okupiranih područja. Zapovijedanje: Čelni zapovjednici i postrojbe u operaciji: načelnik GS-a HV-a general zbora Janko Bobetko zamjenik zapovjednika Zbornog područja Gospić brigadir Rahim Ademi zapovjednik skupnih snaga Specijalnih jedinica policije Ministarstva unutarnjih poslova RH general Mladen Markač 9. gardijska brigada pukovnik Mirko Norac Domobranska bojna Gospić bojnik Mile Kosović Domobranska bojna Lovinac bojnik Ivan Račić bojna 111. brigade HV-a izvidnička satnija ZP-a Gospić bojna Vojne policije Rijeka Skupne snage SJP MUP-a RH. Zapovjedno mjesto hrvatskih snaga za provedbu operacije bilo je u vojarni ”Eugen Kvaternik“ u Gospiću dok su se izdvojena zapovjedna mjesta nalazila na Bilaju i u Rosuljama. Zapovjedno mjesta snaga specijalne policije MUP-a RH bilo je na Visočici. Zapovijedanje operacijom general zbora Janko Bobetko, načelnik GS OS RH brigadir Rahim Ademi, zamjenik zapovjednika ZP Gospić general MLADEN MARKAČ zapovjednik spec. policije RH pukovnik Mirko Norac, zapovjednik 9.gardijske brigade bojnik Ivan Račić, zapovjednik domobranske bojne Lovinac bojnik Mile Kosović, zapovjednik domobranske bojne Gospić Dinamika operacije (9. – 12. rujna 1993.) Glavni proboj hrvatskih snaga izveden je brzim obuhvatom kojim su iznenadili neprijatelja i doveli njihove snage u okruženje, a glavnina napadnih djelovanja izvedena je u prvih nekoliko sati operacije Prvi dan operacije Operacija je započela snažnom petominutnom topničkom pripremom po neprijateljskim ciljevima te je hrvatsko topništvo precizno pogađalo zapovjedno mjesto tzv. 2. bataljuna 9. motorizirane brigade (mtbr) i njihov Centar veze u Medku čime im je onemogućena komunikacija u početku operacije. Nakon topničke pripreme pješaštvo i oklopne snage uspješno su probile neprijateljske utvrđene položaje. Ubrzo su hrvatske snage izbile u Lički Osik gdje presijecaju neprijateljske formacije, a u Divoselu ih okružuju. Proboj je ostvaren i na drugim smjerovima napada, a oslobođeni su i Strunići. Neprijateljske snage istog su dana krenule u protunapad, no on je uspješno odbijen. Tako je uspostavljena nova crta obrane Begluk – Memedovo brdo – selo Drljići što je stanovnicima Gospića značilo i veću sigurnost i slobodu. Sljedeća tri dana operacije Neprijatelj je pokušavao protunapadima ponovno okupirati tek oslobođena područja no hrvatske su snage uspješno obranile novu crtu obrane te nastavile s pretragom i osiguranjem oslobođenih područja. Zanimljivo je kako je operacija Medački džep započela istog dana kad su i neprijateljske pobunjeničke snage planirale krenuti u napad iz pravca Divosela prema Gospiću i to 15 minuta prije početka napada hrvatskih snaga, a o tim planovima doznalo se poslije, nakon zarobljavanja neprijateljske vojne dokumentacije u VRO Oluja. Realna prijetnja Nakon početka operacije Medački džep i danima kasnije neprijateljske su snage počele primjenjivati strategiju realne prijetnje, a to je značilo odmazdu po hrvatskim gradovima i naseljima koje su napadali dalekometnim topništvom i raketnim sustavima

Boćarski turnir u povodu 30.obljetnice ustrojavanja 9.gbr

BOĆARSKI TURNIR U POVODU 30.OBLJETNICE USTROJAVANJA 9.gbr Ugodni druženje ljudi čije se je prijateljstvo stvaralo prije tridesetak godina na boćarskom turniru u Rijeci povodom 30.obljetnice osnivanja 9.gardijske brigade. Zahvaljujemo domaćinu Udruzi ratnih veterana 9.gbr Primorsko-goranske županije na gostoprimstvu. Po završetku turnira poredak je bio slijedeći: 1. Ajkule Rijeka 2. 9 gbr Gospić 3. 128.brigada Rijeka

Obilježavanje VRO Oluja u Rijeci 04.kolovoza 2022.godine – impresivna povorka ponosa i slave

Obilježavanje VRO Oluja u Rijeci 04.kolovoza 2022.godine – impresivna povorka ponosa i slave https://www.youtube.com/watch?v=3-jSprrUPxE&t=18s Impresivno je izgledalo današnje centralno obilježavanje državnih praznika u čast VRO Oluja pod Pokroviteljstvom Ministarstva Hrvatskih branitelja. U proslavi, pored udruga ratnih postrojbi PGŽ, udruga proizišlih iz rata za neovisnost RH i Udruge Primorski Hrvat, sudjelovale su Povijesne hrvatske vojne postrojbe, glazbeni i scenski umjetnici. Središnji dio proslave započeo je svetom misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije koju je vodio mons. Sanjin Francetić, da bi se točno u 20 sati krenulo s podizanjem hrvatske zastave na Kosi toranj. Zastavu su podigle članice Primorskog Hrvata uz glazbenu pratnju KUD-a Zametski koren, a paralelno je ispred Kosog tornja raširena golema navijačka zastava koja je bila i u Brazilu te u Rusiji za što su bili zaduženi članovi UHBDR-a Kastav. Istovremeno s Trga 128. brigade prema Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata simboličnim puštanjem golubova iz dječjih ruku krenula je Povorka ponosa i slave koju su činili Počasni zastavni vod ratnih postrojbi, braniteljske udruge i udruge proizašle iz Domovinskog rata, pripadnici 14 povijesnih hrvatskih vojnih postrojbi te Gradska glazba Trsat, dok su Prve riječke mažoretkinje nosile – 25-metarsku hrvatsku zastavu. Dvije kolone spojile su se na Jelačićevom trgu kako bi skupa prešle Most hrvatskih branitelja. Nakon odavanja počasti i paljenja svijeća kod Spomenka poginulim hrvatskim braniteljima, publiku je oduševio prelet aviona Krila Kvarnera i padobranski skokovi, da bi nakon toga pjevačica Nika Antolos, najavila glazbeni program u kojem su sudjelovali Karin Kuljanić, Duško Jeličić Dule i Dječji zbor Brezice dok je sve okončano topovskim pucnjima i simboličnim paljenjem 27 baklji na Trsatskoj gradini. https://www.youtube.com/watch?v=z0-2lIETm6A Paralelno s riječkim programom održana ja manifestacija Oluja s Kvarnera na Krčkom mostu gdje su točno u 21 sat, 222 baklje obasjale su Krčki most i more pod njim u spomen na 222 stradala branitelja iz Primorsko-goranske županije, a sve su pratile stotine gledatelja na Vozu, brojnim brodicama pod mostom, kao i s kopnene strane mosta.