31. godina od uhićenje organizatora obrane virovitičkog kraja od strane KOS-a JNA
Na današnji dan prije trideset i jednu godina (bio je petak) od strane Kontraobavještajne službe (KOS) Jugoslavenske narodne armije (JNA) uhićeni su Đuro Dečak predsjednik općinskog odbora HDZ-a i Antun Habijanac predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine, a potom je 6. veljače uhićen i Vinko Belobrk dopredsjednik općinskog odbora HDZ-a. Sva trojica kao vodeći organizatori obrane virovitičkog kraja od velikosrpskih pretenzija. Njihovim uhićenjem osobno je rukovodio general Aleksandar Vasiljević, general koji je kao načelnik Uprave bezbednosti JNA u prvim godinama velikosrpske agresije na RH odigrao niz značajnih mračnih uloga (među kojima se svakako ističe odvođenje ranjenika iz vukovarske bolnice na Ovčaru u organizaciji njegovih direktno podređenih oficira). Ova Akcija je provedena tako da je Đuro Dečak zaskočen prilikom izlaska iz zgrade u kojoj je živio, po Antuna Habijanca na njegov kućni prag osobno je došao general Vasiljević i ovaj mu se predao nakon što ga je general izvijestio da mu je kuća opkoljena, a Vinko Belobrk uhapšen je na radnom mjestu. Svi su sprovedeni u vojarnu, potom vojnim vozilima na poligon Gakovo te zatim helikopterom u Zagreb. Nekoliko dana prije uhićeni su i aktivni podoficiri JNA Franjo Kovać i Vlado Šabarić, a tih dana su pokušali uhititi i tadašnjeg Ministra Obrane RH umirovljenog generala JNA Martina Špegelja, koji je ustvari bio i glavna meta odnosno prvoosumnjičeni. Isto tako kao pripadnika ove skupine KOS je pokušao uhititi i Ivana Belanija no on im je uspješno izmakao. Također su kao pripadnika ove skupine pokušali uhititi i aktivnog potpukovnika Josipa Kovaća no i on im je uspio izmaknuti. Optužba za sve uhićene, tretirane kao udružena skupina pod vodstvom ministra obrane RH Martina Špegelja, bile su najteže naravi: oružana pobuna protiv SFRJ, formiranje ilegalnih formacija od članova HDZ-a, priprema napada na kasarne te na pripadnike JNA i njihove obitelji. Ovim uhićenjima svakako je prethodila blokada odnosno opkoljavanje virovitičke vojarne 21 na 22 siječnja kojim se željelo oduprijeti prijetećem vojnom udaru JNA ali i višemjesečna aktivnost izvjesnog kapetana KOS-a Vladimira Jagara koji se kao dvostruki agent infiltrirano među organizatore obrane u Virovitici glumeći suradnika ministra obrane RH u redovima JNA. Između ostalog on je došao i do popisa domoljuba kojima su podijeljene automatske puške (tzv. Mađarski kalašnjikovi), snimio mnoge povjerljive razgovore te je znao za sve aktivnosti koje su bile planirane, a na suđenju se pojavio kao svjedok optužbe. Njegove i aktivnosti njegovih nadređenih rezultirale su glasovitim montiranim filmom Uprave bezbednosti JNA u kojemu su prikazani ministri Martin Špegelj i Josip Boljkovac te Virovitičani kako govore o uvozu i raspodjeli oružja za hrvatsku obranu. Film je prikazan 24. siječnja u večernjem terminu na TV Beograd, dakle dan prije uhićenja Đure Dečaka i Antuna Habijanca. Glavni cilj ove KOS-ove akcije bio je ishoditi naredbu predsjedništva tadašnje zajedničke države Jugoslavije da vojska izvrši vojni udar u RH odnosno oružanom silom svrgne legitimno izabranu vlast na čelu s dr. Franjom Tuđmanom te da se tako udovolji teritorijalnim pretenzijama srbijanskog vodstva na čelu sa Slobodanom Miloševićem za stvaranjem tzv. velike Srbije. U kontekst brojnih aktivnosti JNA usmjerenih protiv novouspostavljene demokratski izabrane vlasti u RH svakako se treba osvrnuti na oduzimanje naoružanja Teritorijalne obrane RH u svibnju 1990. godine kao i izostanak bilo kakvih njenih aktivnosti u cilju suzbijanja oružane pobune na kninskom području u kolovozu 1990. godine ali i sprječavanje intervencije MUP-a RH na samom početku pobune (presretanje helikoptera MUP-a RH s intervencijskim snagama od strane borbenih aviona JNA i njihovo vračanje uz prijetnju rušenja), a što je sve itekako davalo legitimitet vlasti RH da poduzme aktivnosti nabave oružja u cilju stvaranja vlastitih oružanih formacija za obranu. Nakon ovog događaja i prvotnog šoka Virovitičani su se organizirali i krenuli u političku bitku za oslobađanje svojih vođa i sugrađana. U Virovitici je krajem siječnja i tijekom veljače održano više skupova potpore. Potpisivana je i peticija za njihovo oslobađanje. Prikupljeno je oko 62 tisuće potpisa. Ipak, vrhunac je bio veliki skup potpore koji je održan 24. veljače 1991.godine pred zgradom Vojnog suda u Zagrebu, na kome je sudjelovalo mnoštvo Virovitičana i desetine tisuća građana iz cijele Hrvatske. Na skupu je zatraženo puštanje svih uhićenika na slobodu, osuđena je politika JNA te je od vlasti RH zatraženo snažnije uključivanje u njihov slučaj. Jednom riječju, bez imalo lažne skromnosti, Virovitičani su na ovaj način osvijestili i pokrenuli Hrvatsku. U toj političkoj borbi Virovitičane je predvodio pravnik Anto Krišto, tada predsjednik općine Virovitica, a na skupovima su govorili i mnogi istaknuti humanisti toga vremena, među kojima i pokojni Vlado Gotovac, istaknuti član pokreta Hrvatsko proljeće iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Među odvjetnicima uhićenih posebno se svojim angažmanom isticao Milan Vuković, koji je prvi pristao sudjelovati u njihovoj obrani i koji ih je prvi informirao da demokratske vlasti RH ipak nisu srušene, a što su im priopćili istražitelji kako bi ih u startu psihički slomili. I najvažnije, Milan Vuković je svim uhićenima prenio poruku podrške predsjednika Tuđmana i to da su on i hrvatska vlast uz njih. U daljnjem slijedu odvažno je koristio sve moguće pravne instrumente kako bi osporavao navode optužnice i ukazivao na političku motiviranost optužbi te senzibilizirao javnost prema optuženima. Suđenje Virovitičkoj skupini završilo je 20. svibnja. Svi oni su u prvostupanjskoj presudi proglašeni krivima. No Đuro Dečak, Antun Habijanac i Vinko Belobrk kao civilne osobe su pušteni na slobodu dok su Franjo Kovač i Vlado Šabarić kao pripadnici JNA odvedeni u beogradski zatvor od kuda su nakon izvjesnog vremena pušteni te su se potom pridružili HV-u. Međutim, presude Vojnog suda SFRJ postale su pravno ništavne za državljane RH nakon što je 25. lipnja 1991. godine Sabor proglasio neovisnost RH. Na njihovom putu prema Virovitici građani su ih izašli masovno pozdraviti, tako da je njihov povratak trajao satima a u samoj Virovitici organiziran im je veličanstven doček. HČZ Virovitica
31. godina od prvog opkoljavanja vojarne JNA u Virovitici i prve smotre dragovoljačke postrojbe u suverenoj RH
U kasnim večernjim satima na današnji dan 1991. godine, nakon prijetnje tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da će izvršiti vojni udar i svrgnuti demokratski izabranu vlast u Republici Hrvatskoj, oko 600 naoružanih domoljuba, pripadnika dragovoljačkog bataljuna, s područja bivše općine Virovitica predvođenih Đurom Dečakom, a po zapovijedi ministra obrane Republike Hrvatske Martina Špegelja, opkolilo je i blokiralo virovitičku vojarnu u čvrstoj namjeri zaštite novo uspostavljene Hrvatske vlasti i stanovništva ovog kraja. Nakon zapovjedi Hrvatskog vodstva za deblokadu i prolongiranje zauzimanja vojarne, u rano jutro 22. siječnja, Đuro Dečak je na tadašnjem gradskom vašarištu (danas plato uz prugu kod Kauflanda) izvršio smotru ove formacije domoljuba. To je ujedno bilo prvo opkoljavanje vojarne JNA i prva smotra hrvatskih obrambenih snaga u suverenoj RH. Radilo se o postrojbi s čijom organizacijom i ustrojavanjem se otpočelo u kolovozu 1990. godine kao odgovorom na razoružanje Teritorijalne obrane RH od strane JNA te su nakon tajnog dobivanja oružja (mahom automatskih pušaka tzv. Mađarskih Kalašnjikova) već do kraja iste godine ustrojene manje formacije (desetine, vodovi i satnije) u gradu Virovitici i svim okolnim selima tadašnje općine (koju su uz grad Viroviticu tada činile i današnje općine Lukač, Gradina, Suhopolje i Špišić Bukovica). No nedugo nakon ove akcije i postrojavanja, u razdoblju od 25. siječnja do 6. veljače 1991. godine, Đuro Dečak je zajedno s Vinkom Belobrkom te Antunom Habijancem bio uhićen od strane kontraobavještajne službe (KOS) JNA i odveden u vojni zatvor u Zagrebu gdje im je bilo suđeno pred Vojnim sudom u Zagrebu za pokušaj oružane pobune. Također tih je dana KOS pokušao uhititi i tadašnjeg Ministra Obrane RH umirovljenog generala JNA Martina Špegelja, a uhićeni su bili aktivni podoficiri Franjo Kovač i Vlado Šabarić, detektirani kao njegovi suradnici u JNA. (opširnije u narednom članku). Ovom akcijom jasno je pokazano planerima stvaranja velike Srbije da im Virovitički kraj neće biti lak plijen što su sva naredna događanja i potvrdila jer je Virovitica bila nedvojbeno jedna od najvažnijih karika obrane RH u Domovinskom ratu. HČZ Virovitica
Povodom blagdana Svih svetih i 30-te obljetnice VRO „Otkos 10“
U petak 29 listopada delegacija udruge HČZ-a grada Virovitice u sastavu: Darko Vampovac, Zlatko Spevan, Tomislav Kolec i Davor Špoljarić sudjelovala je u odavanju počasti poginulim braniteljima kod Spomen obilježja na gradskom groblju u Virovitici te u tradicionalnom obilasku svih grobova poginulih branitelja sahranjenih na ovom groblju i polaganju aranžmana i svijeća na njihove grobove. Potom je ista delegacija, uz predstavnike svih srodnih udruga iz Domovinskog rata predvođenih njihovim predsjednicima, ratne pripadnike „A Satnije“ 127. brigade HV, predstavnike grada Virovitice predvođene gradonačelnikom i predstavnike Policijske uprave VPŽ predvođene načelnikom, sudjelovala u obilježavanju 30-te obljetnice VRO Otkos 10 u selu Lončarici kod spomen obilježja poginulom pripadniku „A Satnije“ 127. brigade HV Marijanu Derežiću. U prigodi ove obljetnice evocirane su uspomene na ovu uspješno provedenu VRO, njen značaj odnosno rezultate koji su njenom provedbom polučeni te na samog Marijana Derežića koji je na ovom mjestu junački poginuo. Nakon kratkog prigodnog programa obilježavanja VRO Otkos 10 delegacija HČZ-a Virovitica sudjelovala je, zajedno sa predstavnicima ostalih udruga iz Domovinskog rata te predstavnike grada Virovitice, u obilasku svih ostalih spomen obilježja za poginule branitelje na području prigradskih naselja grada Virovitice i odavanju počasti uz paljenje svijeća za poginule branitelje, njihove mještane. predstavnici HČZ-a Virovitica odali počast poginulim suborcima VIŠE PROČITAJTE I POGLEDAJTE NA WEB STRANICI HČZ VIROVITICA
VOJNO REDARSTVENA OPERACIJA „OTKOS 10″ – Trideseta obljetnica
Svim sudionicima ove prve i iznimno značajne vojno redarstvene operacije u Domovinskom ratu čestitamo tridesetu obljetnicu njene uspješne provedbe, a svim poginulim i umrlim sudionicima izražavamo vječnu hvalu i slavu. Sumornog, hladnog i maglovitog jutra, 31.10.1991. godine, postrojbe HV i MUP-a RH, među kojima je glavna snaga bila 127. brigada HV iz Virovitice s pridodanom namjenskom satnijom Policijske stanice Virovitica i satnijom dragovoljaca iz Koprivnice, uz topničku potporu 19. mješovito protuoklopno topničkog diviziona HV iz Virovitice, krenule su u operaciju oslobađanje Bilogore i uspješno je okončale 04. studenog. No treba prije svega reći da do nje ne bi došlo da ranije nisu uspješno provedene akcije oslobađanja vojarni diljem Hrvatske pa tako i u Virovitici. U tom kontekstu posebno je važna i akcija oslobađanja bilogorskog sela Jasenaš, provedena 02. rujna 1991. godine jer je ona pokazala što Virovitičani mogu. Stoga je tadašnji vojni vrh procijenio da se može i treba početi poduzimati protuofenzive, gdje je to moguće, kako bi se rasteretila najteža bojišta, posebice istočno Slavonsko, na širem području Vukovara, gdje je JNA uputila najjaču grupaciju oklopno-mehaniziranih snaga. Primarni cilj na prostoru Zapadne Slavonije bio je spriječiti spajanje bilogorskih pobunjenika, pripadnika tzv. 28. divizije sa snagama 5. korpusa tzv. JNA iz Banja Luke, koje su imale krajnji zajednički cilj, presjeći Podravsku magistralu i izbiti do rijeke Drave (Direktiva 1. Vojne oblasti JNA 5-tom Korpusu od 19.9.1991. godine.). Uzimajući u obzir sve spomenuto, za prvo protu-ofenzivno djelovanje odabrano je područje Bilogore. Operaciji je isplanirana u zapovjedništvu tadašnje Operativne zone Bjelovar i Zapovjednom mjestu u Grubišnom Polju te joj je dodijeljen kodni naziv „Otkos 10“. … VIŠE PROČITAJTE NA WEB STRANICI HČZ VIROVITICA
SJEĆANJE NA VIROVITIČKU 127.br HV – 30. obljetnica formiranja
Prije 30. godine na temelju zapovjedi ministra obrane RH Gojka Šuška 2. listopada 1991. godine formirana je proslavljena 127. brigada HV. Za zapovjednika je imenovan Đuro Dečak, a za zamjenika ujedno načelnika stožera Marko Krstanović. Osvajanjem vojarne i zarobljavanjem velike količine naoružanja i vojne opreme stvorene su materijalne pretpostavke i pristupilo se pripremi za formiranje brigade, a znatne količine naoružanja i opreme upućene su u druga ugrožena područja RH. Po formiranju 2. listopada 1991. godine 127. brigada HV imala je ispred sebe neprijateljske snage koje su zaposjele značajan dio državnog teritorija od obronaka Bilogore do rijeke Save. Linija bojišnice protezala se, krećući od istoka, od sela Levinovac preko sela Babina Gora, sela Jasenaša, preko Virovitičkih ribnjaka, rubnog dijela poligona JNA Gakovo do sela Vukosavljevica i Turnašica, na zapadu. Borbe na toj liniji, kao i na svim linijama u Hrvatskoj, bile su od 21. rujna vrlo intenzivne jer su JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći napad na svim bojištima u Hrvatskoj s ciljem da za 20 dana slome obranu Republike Hrvatske. Uzimajući u obzir velike količine oružja do kojih su branitelji došli osvajanjem vojarni, hrvatski vojni stručnjaci procijenili su da je potrebno početi poduzimati protuofenzive gdje je to moguće kako bi se rasteretila najteža bojišta, posebice istočno Slavonsko na širem području Vukovara gdje je JNA uputila najjaču grupaciju oklopno-mehaniziranih snaga. Stoga je odlučeno da se krene u oslobađanje Bilogore točnije dijelova općina: Slatina, Virovitica, Grubišno Polje i Daruvar. Operacija je isplanirana u zapovjedništvu tadašnje Operativne zone Bjelovar i dodijeljen joj je kodni naziv „Otkos 10“. Nakon uspješno okončane operacije „Otkos 10“ GS HV isplanirao je novu operaciju pod nazivom „Papuk 91“, koja je naknadno ugrađena u operaciju kodnog naziva „Orkan 91“. Cilj operacije „Papuk 91“ bio je nastavak oslobađanja Zapadne Slavonije do prometnice Požega – Pakrac, s tendencijom nastavka oslobađanja odnosno izbijanja na državnu granicu na rijeci Savi. U sklopu ove operacije 127. brigada HV s pridodanim postrojbama je 12. prosinca 1991.godine otpočela s borbenim djelovanjem duž crte obrane s ciljem oslobađanja okupiranih sela na smjeru Slavonska Pivnica- Miokovićevo (sada Đulovac) i na smjeru Jasenaš – Miokovićevo. Dana 15. prosinca 127. brigada HV zajednički s pridodanim postrojbama oslobađa sela Miokovićevo (Đulovac) i veći broj sela u smjeru Daruvara te nastavlja s oslobađanjem šireg područja oko planine Papuk. Vezano za oslobađanje sela Miokovićeva važno je istači da su pripadnici 127. brigade HV prilikom ulaska u selo zatekli veći broj hrvatskih civila koje su pobunjenici-četnici na zvjerski način pogubili prilikom povlačenja a što su činili i ranije na području koje su okupirali. To se dogodilo i na smjeru 136.brigade HV koja je ulaskom na Voćinsko područje zatekla velik broj masakriranih civila. Potom je 127. brigada 20. prosinca uvedena u područje Daruvarsko-Pakračkog ratišta gdje počinje preko Sirača napredovati prema prometnici Požega-Pakrac, na koju izbija na badnjak 24. prosinca oslobodivši veći broj sela na tom potezu (Donje, Srednje i Gornje Grahovljane, te Dragović). Zatim nastavlja djelovanje duž prometnice te se 26. prosinca spaja sa 123. brigadom HV iz Požege. U to vrijeme značajan dio 19.MPOAD-a bio je angažiran u obrani Lipika i Pakraca od mogućeg prodora neprijateljskog oklopništva i pružanju topničke potpore ostalim postrojbama HV. VIŠE PROČITAJTE NA WEB STRANICI HČZ VIROVITICE
30. obljetnica oslobađanja vojnih objekata na području Virovitice od 15. do 17. rujna 1991. godine
U rano jutro 15.9.1991.godine, nakon što su vezisti 50. samostalnog bataljuna ZNG-a, prethodnog dana, prisluškivanjem veza JNA saznali da je komandir karaule u Terezinom Polju dobio naredbu za miniranje mosta na rijeci Dravi, Zapovjedništvo ZNG-a uputilo je diverzantski vod da to spriječi i zauzme karaulu. Na licu mjesta im se pridružila i grupa domaćih branitelja i nekolicina policajaca. Zadaću su zajednički izvršili u cijelosti odnosno nakon višesatne borbe karaula je zauzeta sa svim naoružanjem i opremom a opasnost rušenja mosta je otklonjena. Poginulih nije bilo. Istog dana pripadnici MUP-a i ZNG-a s područja Gradine i Suhopolja oslobodili su i karaulu u selu Novi Gradac. U ove dvije akcije zarobljeno je oko 80 pripadnika JNA i svi su ubrzo pušteni. Također su taj dan preuzeti i tadašnji Dom JNA i Komanda graničnih jedinica u centru grada Virovitice( sada Glazbena škola). Dana 16.9.1991. godine srbo-četničke snage miniraju jedno od skladišta unutar skladišnog kompleksa Šištat, izazvavši vrlo jaku eksploziju, nakon čega pripadnici ZNG-a kreču u napad i zauzimaju skladište Šištat došavši u posjed značajne količine topničkih i raketnih projektila te drugog vojnog materijala. Potom 17.9.1991. godine 50. samostalni bataljun ZNG-a dodatno naoružan oružjem s karaula, uz potporu pripadnika Policijske stanice, nakon što je 14. 09.1991. godine izvršena potpuna blokada vojarne Virovitica, kreče u njeno osvajanje. Valja napomenuti da su napadu hrvatskih snaga prethodile brojne intenzivne aktivnosti odnosno prvenstveno pregovori o mirnoj predaji vojarne a sve u cilju izbjegavanja razaranja grada i mogućih žrtava s obje strane, posebice uzimajući u obzir da su se u vojarni uz aktivne oficire, podoficire i rezerviste(uglavnom srpske nacionalnosti) nalazili i ročni vojnici te da je vojarna gotovo okružena ulicama s brojnim obiteljskim kućama, no oni nisu urodili plodom. Stoga je 16.09.1991. donesena odluka o napadu na vojarnu u cilju njenog zauzimanja. Prvi ozbiljan potez povukli su pripadnici tzv. JNA oko 0,15 sati 17. rujna kada su topničkim projektilom pogodili kamion na barikadi u ulici Matije Gupca, nakon čega ipak nije uslijedio napad hrvatskih snaga već telefonski razgovor predsjednika općine g. A. Krište s komandantom vojarne pukovnikom Mitićem te još nekoliko razgovora u narednim satima o mirnoj predaji vojarne. Kako je sve bilo bezuspješno i nakon što je građanstvo obaviješteno putem radio Virovitice i drugim … Više pročitajte na web stranici HČZ VIROVITICE
30. obljetnica oslobađanja prigradskog naselja Jasenaš
Akcija slamanja terorističkih snaga u selu Jasenaš Prva značajna borbena akcija 50. samostalnog bataljuna, kao cjeline, dogodila se 02.09.1991. godine kada je združeno s pripadnicima Policijske stanice Virovitica razbio odmetničke snage u selu Jasenaš. Naime nakon što su samozvane četničke snage prethodnog dana, u poslijepodnevnim satima, izvršile minobacački napad na selo Rezovačke Krčevine, pritom pogodivši, na sreću praznu školu, Krizni štab zaključuje da ovaj čin zaslužuje hitan i učinkovit odgovor kako bi se spriječilo daljnje granatiranje, ograničilo narastanje četničkih paravojnih snaga na Bilogori i osujetilo njihovo moguće združeno djelovanje sa snagama tzv. JNA iz vojarne. Naravno manji dio snaga ZNG-a i MUP-a ostavljen je na blokadi vojarne a glavni dio bataljuna ZNG-a potpomognut pripadnicima policijske stanice krenuo je iz dva smjera točnije iz pravca Suhopolja i Milanovca u napad na selo Jasenaš. U tom, za mnoge Virovitičke domoljube prvom, oružanom okršaju tzv. četničke snage su u potpunosti slomljene već sredinom dana uz gubitke u ljudstvu. Hrvatske snage na sreću nisu imale poginulih ali je njih desetak ranjeno. U ovoj akciji korišteno je znamenito oklopno vozilo „Mikeš“, izrađeno u tadašnjoj tvrtki Rapid , koji je bio i pogođen neprijateljskim protuoklopnim projektilom te je u njemu tada i ranjeno nekoliko pripadnika ZNG-a. Danas se „Mikeš“ nalazi u Memorijalnom centru Domovinskog rata Vukovar . Oklopno vozilo „Mikeš“ s objektivnog vojnog stanovišta nije imalo velik značaj, ali njegov moralni značaj za branitelje i građane bio je ogroman. Više na web stranici HČZ VIROVITICE
Povodom dana Grada Virovitice i zaštitnika grada Virovitice sv. Roka, članovi udruge HČZ Virovitica prisustvovali su svetoj misi i procesiji povodom blagdana sv. Roka
Nakon svete mise, mnoštvo Virovitičana, predstavnici udruga, institucija, vlasti, društava, zajednica i brojni drugi svoju su vjeru posvjedočili u tradicionalnoj procesiji ulicama grada Više na web stranici HČZ VIROVITICE
ROKOVO 2021. Ove godine 30. Memorijal Vinka Belobrka na Virovitičkim ribnjacima
Povodom Dana grada Virovitice, Športsko ribolovna udruga „Ođenica“ iz Virovitice zajedno s UDVDR-om Virovitica i Hrvatskim časničkim zborom Virovitica, organizirala je na Prvom virovitičkom ribnjaku po 30-ti put zaredom natjecanje u lovu ribe udicom na plovak pod nazivom „Memorijal Vinka Belobrka“, kao sjećanje na ovog Hrvatskog viteza i nekadašnjeg člana ŠRU „Ođenica“ koji je tijekom Domovinskog rata položio svoj život na oltar Domovine. Više na web stranici HČZ VIROVITICE
U Virovitici održana svečanost povodom obilježavanja 30. godišnjice formiranja 50. samostalnog bataljuna ZNG Virovitica
Povodom obilježavanja 30. obljetnice formiranja 50. samostalnog bataljuna ZNG Virovitica i dana UDVDR RH Ogranak Virovitica, danas (ponedjeljak) je u Centru kulture u Virovitici održana prigodna svečanost. Na njoj su, uz branitelje pripadnike 50. samostalne bojne i članove udruge, nazočili i visoki uzvanici, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednik HVIDRA-e RH, saborski zastupnik Josip Đakić, izaslanik predsjednika Vlade RH Branko Hrg, saborska zastupnica Vesna Bedeković, nekadašnji zapovjednik 50. samostalnog bataljuna i 127. brigade HV general Đuro Dečak, predstavnik ministra Hrvatskih branitelja Anto Krišto, predsjednik Županijske skupštine VPŽ Dinko Begović, gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin sa zamjenicom Vlastom Honjek Golinac i suradnicima, predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga Virovitica Zvonko Kožnjak i domaćin, predsjednik UDVDR-a Virovitica Vlado Paurić. Odmah na početku skupštine sve nazočne su prigodnim riječima i prisjećanjem na slavne dane Domovinskog rata podsjetili Vlado Paurić i Zvonko Kožnjak, a gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin pozvao je sve branitelje na jedinstvo kakvo su imali i tijekom Domovinskog rata. – Kad vam bude teško ili kada se naljutite shvatite da je devedesetih ova država imala samo jedan stup, a to ste vi. Svaki od vas ponaosob je dobio zadaću i da nije bilo vas koji ste slijedili svoju i vjeru svog naroda, ništa od ovoga ne bi bilo ostvareno. Tim povodom vam se svima duboko zahvaljujem, a mi predstavnici lokalne samouprave svojim radom i napretkom za život svih naših građana slijedimo vaš primjer i vjerujem da u suradnji s vama možemo težiti ka još većem napretku – istaknuo je gradonačelnik Ivica Kirin. Pročitajte više na web stranici HČZ VIROVITICE
