HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR HRVATSKOG ZAGORJA ODRŽAO GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR HRVATSKOG ZAGORJA ODRŽAO GODIŠNJU SKUPŠTINU Mač, 20. veljače 2026. U petak 20. veljače 2026. godine, zahvaljujući domaćinstvu Općine i DVD-a Mače, u Vatrogasnom domu u Maču HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR HRVATSKOG ZAGORJA, strukovna i braniteljska udruga, održao je, sukladno Zakonu o udrugama RH te Statutu udruge, svoju redovitu i izvještajnu, 6. po redu, godišnju skupštinu. Hrvatski časnici i dočasnici te pridruženi vojnici i policajci s područja Krapinsko Zagorske županije, redom i branitelji, koji su tijekom Domovinskog rata pokazali hrabrost i časničku te zapovjednu odlučnost u obrani i oslobađanju Domovine a onda i nakon rata sudjelovali u izgradnji i održavanju obrambenog sustava u Oružanim snagama i Policiji Republike Hrvatske, te tako ispisali najslavnije stranice hrvatske povijesti, udruženi su u udrugu koja promiče vrijednosti Domovinskog rata, skrbi za svoje članove i članove njihovih obitelji kroz razne aktivnosti, te interese lokalne zajednice i Republike Hrvatske. Svrha je udruge da kroz suradnju s lokalnom zajednicom i Ministarstvima hrvatskih branitelja te Ministarstvom obrane, drugim časničkim udrugama u Hrvatskoj, zatim s drugim braniteljskim udrugama s područja županije i izvan nje, ali i iz susjedne Republike Slovenije, obilježava važne datume iz Domovinskog rata i hrvatske povijesti, zatim stalno ističe vrijednosti i istine o Domovinskom ratu, provodi edukacije svojih članova i drugih zainteresiranih skupina iz vojnih, obrambenih i sigurnosnih tema, te provodi sportske i rekreativne aktivnosti i sudjeluje u životu svojih zajednica. Skupštinu je otvorio Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja, zrakoplovni brigadir u miru, Ernest Bifel nakon intoniranja himne „Lijepa naša“ i odavanja počasti minutom šutnje svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima a nakon toga, sukladno Poslovniku, Skupšinom je predsjedao brigadir u miru Ivan Peica. Gosti na skupštini bili su Načelnica Općine Mače Mladenka Mikulec Šimunec, ujedno izaslanica župana KZŽ Željka Kolara, gradonačelnica Zlatara i saborska zastupnica Jasenka Auguštan-Pentek, predsjednik vijeća Grada Zaboka Josip Horvatin, predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja Nina Očko, izaslanica Predsjednika Zajednice udruga Hrvatskog časničkog zbora pukovnica u miru Nevenka Kovač, te predstavnici veteranskih udruga 103. br HV i UDVDR iz Bedekovčine. Skupštini su nazočili i dragi gosti iz susjedne Slovenije, veterani Območnih zveza vojne za Slovenijo i časničkih udruga iz Velenja, Šmarja pri Ješah i Slovenske Bistrice. Po izboru Radnih tijela skupštine i konstatiranju kako je na Skupštini nazočan dovoljan broj članova i da postoji kvorum koji omogućuje pravovaljani rad, skupština je nastavljena po predloženom i od članova udruge prihvaćenom dnevnom redu. Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja, Ernest Bifel, podnio je izvješće o radu udruge u godini koja je iza nas, a blagajnik Branko Barić i izvješće o realizaciji financijskog plana. Zaključeno je kako je udruga bila posebno aktivna i provela niz aktivnosti među kojima se istiće certificiranje 15 polaznika stručno-specijalističke obuke za predavača zaštite od NKB ugroze, obilazak grobova poginulih i preminulih branitelja, stručna ekskurzija Putevima pobjednika na području Zadra, Sinja, Knina i Šibenika, suradnja s međunarodnom Visokom dočasničkom izobrazbom Hrvatskog vojnog učilišta u Zagrebu, raftinzi na Korani i Kupi/Kolpi u suradnji s braniteljskim udrugama iz Karlovca, Ozlja i Metlike u Sloveniji, sudjelovanje na Danima za Rudija, te suradnja s drugim braniteljskim udrugama u županiji i izvan nje, posebno s Udrugom pripadnika 110. brigade iz Karlovca i veteranskim udrugama iz Slovenije i to Šmarje pri Jelšah, Velenje i Slovenska Bistrica te Zveze slovenskih častnikov Metlika. Tu je onda i suradnja s lokalnom zajednicom na više projekata. Zaključeno je kako je plan, premda ambiciozan i obiman, u cjelosti realiziran, a sve u okviru planiranog i odobrenog financijskog plana. Izvješća su jednoglasno prihvaćena. Potom je predložen, ponovno obiman i sadržajan, godišnji plan rada za 2026. godinu, te s planom rada usklađen i uravnotežen financijski plan. Isti su također jednoglasno privaćeni. Istiću se aktivnosti vezane uz prezentaciju Saborskom odboru za veterane o doprinosu Zagoraca u Domovinskom ratu, nastavak na projektu izobrazbe o postupanju i sigurnosnim mjerama u slučaju nuklearno-kemijsko-biološke ugroze, obilježavanje godišnjice ustrojavanja 31. inženjerijske bojne, posjeta značajnim mjestima vezanim uz Domovinski rat, nastavak suradnje s međunarodnom Visokom dočasničkom izobrazbom Hrvatskog vojnog učilišta u Zagrebu, sportske aktivnosti (raftinzi na Korani i Kupi), te suradnja s drugim braniteljskim udrugama u županiji i izvan nje, zatim s veteranskim udrugama iz Slovenije te lokalnom zajednicom. Također je tu i promocija knjige „Zagorci o danima slave i ponosa“. Nadzorni je odbor izrazio svoje zadovoljstvo zatećenim stanjem i potvrdio da su aktivnosti vodstva i poslovanje Udruge bili u duhu dobrog gospodara, kao i dostignutom razinom transparentnosti, a Sud časti je sa zadovoljstvom zaključio kako u proteklom razdoblju nije bilo potrebe za njegovim djelovanjem. Uz to, sukladno Statutu udruge, u Udrugu je primljeno osam novih članova koji su dobili i članske iskaznice iz ruku predsjenika HČZ-a Hrvatskog zagorja. Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja Ernest Bifel je zahvalio Ministarstvu hrvatskih branitelja, Ministarstvu obrane RH, brojnim jedinicama lokalne samouprave i pojedincima na pomoći u radu što pokazuje kako su aktivnosti Udruge prepoznate kao korisne ne samo za Udrugu, već i za širu društvenu zajednicu. Oni, pak, članovi Udruge čiji je rad u protekloj godini bio zamjetan primili su Priznanja (njih šestero: Darko Cigrovski, Zdravko Kralj, Branko Barić, Željko Herceg, Vladimir Bartolec i Josip Gregurek), a društveni i gospodarski subjekti koji su pridonijeli radu Udruge, te pojedinci, Zahvalnice. Gosti na Skupštini u svojim su govorima pozdravili nazočne skupštinare, čestitali im na dosadašnjem, te poželjeli uspjeh u daljnjem radu. Posebno je istaknuto nastojanje Udruge da pomlađuje članstvo te kako i dalje može računati na pomoć i suradnju lokalne samouprave, od županije do gradova i općina. Druženje svih okupljenih članova Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja i njihovih gostiju nastavljeno je uz prigodni domjenak. Tekst i fotografije: Zdravko Senčar i Brane Gradišnik
Obilježena 32. obljetnica pogibije brigadnog generala Damira Tomljanovića – Gavrana
Obilježena 32. obljetnica pogibije brigadnog generala Damira Tomljanovića – Gavrana Krivi Put, 17. veljače 2026. DAMIR TOMLJANOVIĆ GAVRAN Dostojanstveno i s ponosom u Krivom Putu je obilježena 32.obljetnica pogibije brigadnog generala Damira Tomljanovića Gavrana, legendarnog zapovjednika Tigrova, koji je svoj život položio na oltar Domovine. Smrtno je stradao u 26. godini života od snajperskog hica 17. veljače 1994., na Tulovim gredama na Velebitu. Komemoracije je počela državnom himnom, a bile su prisutne brojne delegacije. Uz majku Mariju i rodbinu Gavranu su se poklonili izaslanik Predsjednika RH general pukovnik Marijan Mareković, izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora Josip Ostrogović saborski zastupnik, izaslanik predsjednika Vlade državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, izaslanik ministra obrane general pukovnik Drago Matanović i državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Sanjin Rukavina, Zbor udruga Hrvatskih gardijskih postrojbi i specijalne policije RH, Kopnena vojska RH, Izaslanstvo Ličko-senjske županije i župan Ernest Petry sa zamjenicom Jasnom Orešković Brkljačić i predsjednicom županijske Skupštine Ines Žarković, izaslanstvo Grada Senja sa gradonačelnikom Željkom Tomljanovićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vicom Nekićem, Udruga branitelja Uskok Senj, izaslanstvo Grada Gospića sa zamjenikom gradonačelnika Ivicom Kovačević, zapovjednik GMTBR brigadir Mirko Stošić i zapovjednik bojne Tigrova bojnik Tihomir Kastmiler, Grad Otočac i braniteljske udruge, općina Starigrad Paklenica, općina Brinje, Vatrogasna zajednica Grada Senja i Ličko-senjske županije, Dočasnička škola D.T.Gavran Požega, Zajednica udruga HVIDR-a Grada Zagreba, UHDDR Grada Senja, Udruga D.T.Gavran Šepurine, Udruga branitelja Saborsko, Udruga branitelja Kastav, Udruga Sedme domobranske pukovnije, HVIDR-a i Udruga branitelja Plitvička jezera, Udruga veterana domovinskog rata Lopar, Braniteljske udruge Biograd, Hrvatska bunjevačka stranka i NK Bunjevac D.T.Gavran Svi oni su paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća na Gavranovu grobu odali počast legendarnom tigru koji je naziv junaka Domovinskog rata dobio zbog iznimne hrabrosti i časnog ponašanja, bio je uvijek prvi na bojištu i primjer mladog neustrašivog ratnika kojeg su njegovi suborci uvijek bezpogovorno i sa povjerenjem slijedili. Gavran je rođen 1968. u krivoputskom zaselku Veljun u zaleđu Senja, a 1990. pristupio je postrojbi MUP-a za specijalne namjene u bazi Rakitje i sudjelovao u gotovo svim njezinim akcijama. Nakon osnivanja Zbora narodne garde, pristupio je 1. A brigadi, 4. bataljunu. Borio se na Banovini i Kordunu, a potom diljem bojišnice u istočnoj i zapadnoj Slavoniji i na južnom bojištu. Gavran se je već kao vojnik u Rakitju, a zatim zapovjednik desetine, isticao primjerom. Tijekom borbi na južnom bojištu postavljen je za zapovjednika 4., a nakon povratka i preustroja 2. bojne Tigrova, koja je zbog srpskog protunapada nakon operacije Maslenica u veljači 1993. upućena na Velebit. Tada Gavran ubrzo preuzima dužnost zapovjednika Sektora 1 i bio je nadređen svim postrojbama na području Velebita i Podvelebita, a tu dužnost je obnašao sve do pogibije. Zbog hrabrosti i odlučnosti suborci i visoki časnici su ga iznimno cijenili. Već sa 26 godina Gavran je obnašao dužnost u rangu čina pukovnika, a posmrtno je promaknut u čin stožernog brigadira i odlikovan najvišim državnim odličjima. Središte za obuku gardijskog desantnog pješaštva u Šepurinama kod Zadra, otvoreno u srpnju 1994.g., nosi ime Damira Tomljanovića Gavrana, a njegovo ime danas nose ustanove, udruge, ulice i trgovi hrvatskih gradova. Posebna uspomena na njega čuva se rodnom mu Krivom Putu gdje je uređena i Gavranova spomen soba, a njegovo ime nosi i Krivopuski sportski teren. Po završetku komemoracije služena je Sveta misa u župnoj Crkvi BDM Snježne u Krivom Putu, koju je predvodio don Vlado Mandur. Sjećanje na Damira Tomljanovića – Gavrana i njegovu žrtvu trajno ostaje simbol hrabrosti, odanosti i ljubavi prema domovini. U ime Hrvatskog časničkog zbora – ZU, obilježavanju je nazočio predsjednik Igor Majetić. Izvor: Novi list i Ličko-senjska županija
Prije 32 godine osnovana je 81. gardijska bojna “Kumovi”
Prije 32 godine osnovana je 81. gardijska bojna “Kumovi” Virovitica, 15. veljača 2026. Nakon nešto više od godinu dana intenzivne obuke i opremanja, bojna u ožujku 1995. godine dobiva status pod stožerne postrojbe i tako ulazi u krug elitnih postrojbi Hrvatske vojske planiranih za izvršavanje najsloženijih zadaća. Svoj slavni ratni put otpočela je u VRO Bljesak, kao glavna snaga, te je svoju zadaću u potpunosti uspješno izvršila ušavši, s pridruženom bojnom iz sastava 3. gardijske brigade HV-a, prva u grad Okučane, a potom je dijelom snaga izvršila i helikopterski desant u zaleđe neprijateljskih snaga i značajno doprinijela njihovom konačnom slomu u zapadnoj Slavoniji. Zatim sudjeluje u operaciji Ljeto 95, u kojoj probijanjem čvrstih neprijateljskih linija na Šator planini bitno doprinosi stvaranju pretpostavki za provedbu VRO Oluja. Potom sudjeluje u Oluji braneći bok 4. i 7. gardijske brigade, a dijelom snaga sudjeluje u napadu. Svoj ratni put završava sudjelujući u operaciji Maestral. U svim operacijama u kojima je bila angažirana bila je na razini koju su od nje očekivala nadređena operativna zapovjedništva i u svima je visokim ocjenama opravdala smisao svojeg postojanja. Većinu tih operacija izvela je na planinskom području u sličnim uvjetima u kojima je 1994. prošla izobrazbu. Od svih njih Ljeto-95 treba istaknuti kao najzahtjevniju operaciju zbog toga što je bojna probila dobro utvrđenu i organiziranu obranu na teško prohodnom planinskom području te time poticajno utjecala na ritam napada drugih postrojbi. Virovitička 81. gardijska bojna Hrvatske vojske „Kumovi“ bila je najmlađa profesionalna postrojba i dio elitne skupine gardijskih postrojbi Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Osnovana je Odlukom ministra obrane RH 15. veljače 1994. godine. U temelje slobodne i demokratske Hrvatske, Kumovi su ugradili živote 21 gardista, a 169 ih je ranjeno. Na svojem ratnom putu nisu imali nestalih. Bojna je za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo svojih pripadnika odlikovana Redom kneza Domagoja s ogrlicom i Redom Nikole Šubića Zrinskog. Bojna je prestala postojati u travnju 1996. godine kada je integrirana u sastav 2. gardijske brigade HV-a „Gromovi“. Njen ratni zapovjednik bio je današnji brigadni general Renato Romić. Izvor: tekst – icv.hr, fogografije internet, uredio @list
HČZ Zagreb sudjelovao u izgradnji Spomenika hrvatskim braniteljima, studentima Agronomskog fakulteta
HČZ Zagreb sudjelovao u izgradnji Spomenika hrvatskim braniteljima, studentima Agronomskog fakulteta Zagreb, 31. prosinac 2025. Hrvatski časnički zbor grada Zagreb završio je projekt izrade i postave Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima, studentima Agronomskog fakulteta dana 31. prosinca 2025. godine. Projekt je izveden u partnerstvu sa Sveučilištem u Zagrebu Agronomski fakultet i financijskom potporom Ministarstva hrvatskih branitelja. Nositelji i koordinatori projekta su od strane HČZ-a Zagreb bili Rudolf Klicper, Boris Ferček i Stjepan Pliestić, a od strane partnerskog Agronomskog fakulteta Ivica Kisić i Milan Poljak, dok je MHB RH zastupao ministar Tomo Medved. U Domovinskom ratu od 1991. do 1995. g. sudjelovalo je tristotinjak studenata i djelatnika Agronomskog fakulteta, od kojih su devetorica hrvatskih branitelja smrtno stradala. Njima u čast i za zahvalnost podignut je spomenik na prostoru Agronomskog fakulteta u Svetošimunskoj c. 25. Spomenik jest autorsko djelo akademskog kipara Petra Dolića, a izveden je od crnog granita Zimbabwe Nero, valovito kiparski oblikovan i obrađen brušenjem, a na prednjoj (sjevernoj) strani okrenutoj šetnici ima ugraviran natpis posvećen devetorici poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom obrambenom ratu, studentima i djelatnicima Agronomskog fakulteta. Skulptura je, prema riječima autora, „zamišljena kao slap, znak u prostoru, zaustavljen život u olovnim vremenima….. Monolitni stup poput stabla, sa čvrstim korijenima stoji i svjedoči o hrabrim braniteljima koji su nesebično dali svoje živote“. Spomenik je postavljen u centralnom dijelu kampusa Agronomskog fakulteta, ispred glavnog (zapadnog) ulaza u paviljon VI., uz široko opločani plato. Nasuprot Spomenika nalazi se postament za zastave: državnu, europsku i fakultetsku. Preostali dio čestice oko spomenika je ozelenjen i bogato parkovno uređen cvjetnim gredicama i ružičnjakom, kao i skupinom raznolikih rijetkih visokih stabala. Ispred spomenika načinjena je manja površina namijenjena postavi cvijeća, vijenaca i svijeća, a opločana je travnim kvadratnim kockama. Krajobrazno uređenje i projektiranje prostora izradili su doc. dr. sc. Iva Rechner Dika i prof. art. Stanko Stergaršek, dipl. ing. arh.. Nakon postave spomenika i izvida, konačni Elaborat o usklađenosti izgradnje spomenika poginulim hrvatskim braniteljima – studentima Agronomskog fakulteta s idejnim projektom i procjenu troškova izgradnje izradila je ovlaštena tvrtka Konotekst-mat i g. Slavko Klapan. Tekst i fotografije: Stjepan Pliestić
Obilježavanje Dana vojne kapelanije “Blaženi Alojzije Stepinac”
Obilježavanje Dana vojne kapelanije “Blaženi Alojzije Stepinac” Karlovac, 9. veljače 2026. Prije početka misnog slavlja monsinjor Marko Kovač predvodio je molitvu za proglašenje svetim blaženoga Alojzija Stepinca pred njegovim moćima u kapeli vojne kapelanije u kojoj je potom održano euharistijsko slavlje. U homiliji monsinjor Kovač istaknuo je značenje i svjedočanstvo blaženoga Alojzija Stepinca, naglasivši njegovu postojanost u vjeri i vjernost Crkvi. Osvrnuvši se na aktualne izazove suvremenog društva, pozvao je vjernike na ustrajnost u vjeri, molitvi, ispitivanju savjesti, življenju oprosta i izgradnji pomirenja, naglasivši kako je herojska krjepost poziv svakom kršteniku. Zaključio je molitvom da po zagovoru blaženoga Alojzija Stepinca vjernici zadobiju snagu, hrabrost i ustrajnost u svjedočenju vjere. Misi su nazočili zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske brigadni general Valentin Skroza, zapovjednici i izaslanici gardijskih brigada i postrojbi Hrvatske kopnene vojske, pripadnici Zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske, predstavnici Policijske uprave karlovačke, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, gradonačelnik Grada Karlovca Damir Mandić, predstavnici Vatrogasne zajednice Karlovačke županije i Javne vatrogasne postrojbe te predstavnici braniteljskih udruga proizišlih iz Domovinskog rata. Na poziv Zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježavanju su u ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga nazočili predsjednik Igor Majetić te predstavnici udruga udruženih u Savez udruga Hrvatskog časničkog zbora Karlovačke županije. Euharistijskim slavljem u kapeli vojne kapelanije “Blaženog Alojzija Stepinca” vojarne “Stožerni general Petar Stipetić” u Karlovcu obilježen je Dan vojne kapelanije “Blaženi Alojzije Stepinac”. Misno slavlje predvodio je pomoćni biskup zagrebački monsinjor Marko Kovač. Tekst i fotografije: Igor Majetić, predsjednik HČZ-ZU
Održana tribina „Hrvatsko ratno zrakoplovstvo – da se ne zaboravi“- ratni piloti svjedočili o hrabrosti i neizvjesnosti stvaranja HRZ-a
Održana tribina „Hrvatsko ratno zrakoplovstvo – da se ne zaboravi“- ratni piloti svjedočili o hrabrosti i neizvjesnosti stvaranja HRZ-a Varaždin, 3.veljače 2026. Uoči 34. obljetnice povijesnog preleta hrvatskog ratnog vojnog pilota Danijela Borovića, koji je 4. veljače 1992. godine iz Bihaća u Pulu doveo prvi nadzvučni borbeni zrakoplov MiG-21 i stavio ga na raspolaganje Republici Hrvatskoj, u Županijskoj palači, u utorak, 3. veljače, održana je tribina pod nazivom „Hrvatsko ratno zrakoplovstvo – da se ne zaboravi“. Tribina je bila posvećena hrabrosti, odlučnosti i viziji ljudi koji su u najtežim trenucima Domovinskog rata stvarali temelje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, gradeći zračnu obrambenu snagu gotovo iz ničega. Uz Danijela Borovića, svoja su svjedočanstva okupljenima prenijeli i hrvatski ratni vojni piloti Ivica Ivandić, Antun Somborac i Mladen Crnički, podsjetivši na izazove, rizike i povijesne odluke koje su obilježile stvaranje Hrvatske vojske i obranu suvereniteta Republike Hrvatske. Uz župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, tribini su prisustvovali izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, general zbora Josip Lucić, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Krešimir Ražov, zapovjednik Gardijske oklopno-mehanizirane brigade brigadni general Željko Marinov, zamjenik zapovjednika 2. oklopno-mehanizirane bojne Pume Gardijske oklopno-mehanizirane brigade bojnik Goran Šarlija, dekan Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ brigadir Goran Huljev sa suradnicima, brigadni general Zdravko Jakop, članovi braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata te brojni građani. Izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja, Josip Lucić istaknuo je vrijednost ovakve tribine. – Prošle su godine, no naša suvremena povijest i dalje je itekako poučna – to je povijest u kojoj je nastala suverena i slobodna Republika Hrvatska. Upravo zato ovakve su tribine iznimno značajne jer nas podsjećaju na devedesete godine, vrijeme velikosrpske agresije, kada smo bili bez vlastite hrvatske vojske, a ipak smo u samo nekoliko godina, u iznimno teškim i ratnim uvjetima, uspjeli izgraditi snažnu i učinkovitu vojsku sastavljenu od ljudi iz cijele Hrvatske. Zbog toga je važno zahvaliti svim ljudima koji su se odazvali pozivu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je pozvao sve one spremne braniti zajedničku domovinu da pristupe Hrvatskoj vojsci. Posebno zahvaljujem pilotima koji su se odazvali tom pozivu i dali nemjerljiv doprinos razvoju najsloženije tehničke grane – ratnog zrakoplovstva – kako bi i ono dosegnulo visoku razinu razvijenosti – rekao je Lucić Župan varaždinske županije Anđelko Stričak istaknuo je kako se o cjelokupnom doprinosu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u obrani i oslobađanju domovine ne zna dovoljno. – Ovo je prva tribina na kojoj svoja svjedočanstva, iskustva i osobni doprinos obrani domovine te stvaranju samostalne, suverene i neovisne Republike Hrvatske iznose upravo ratni piloti. Kao sudionik vojno-redarstvenih operacija „Bljesak“ i „Oluja“ mogu posvjedočiti koliko je snažan učinak imao zvuk MiG-a. U početku smo se pitali čiji je, a kada bismo čuli ili dobili informaciju da je naš, to je na nas djelovalo iznimno ohrabrujuće i davalo dodatnu snagu. Upravo zato je važno isticati doprinos naših ratnih pilota u obrani i oslobađanju Domovine, odnosno u stvaranju samostalne, suverene i neovisne Republike Hrvatske. Govoreći o tim danima, Borović se prisjetio neizvjesnosti, teških odluka i snažnih emocija koje su obilježile jedan od najvažnijih trenutaka novije hrvatske povijesti. – Sjećanja su pomiješana. Budući da tu priču često prepričavam, ponekad mi se čini kao da se sve dogodilo nedavno, a ne prije 34 godine. Stalno mi se vraćaju pojedini detalji, osobito oni teški i loši iz tog vremena, kada se trebalo snalaziti u uvjetima velikog nedostatka informacija i donositi ključne odluke. Živjeli smo u vremenu potpune neizvjesnosti, bez jasne predodžbe o tome što će se dogoditi sutra. Danas, s vremenskim odmakom, lako je biti pametan, no tada je trebalo složiti plan, donijeti odluku i pripremiti teren. Govorimo o razdoblju od gotovo deset mjeseci, koji su prethodili trenutku kada smo odlučili pokušati dovesti prvi avion MiG-21 u Hrvatsku, kako bi Hrvatska napokon dobila svoj prvi borbeni zrakoplov – rekao je Borović istaknuvši kako je stupiti na hrvatsko tlo bio fenomenalan osjećaj. – Nakon silnih očekivanja, muke i noćnog lutanja u gotovo nemogućim uvjetima – jer po danu nisam mogao dobiti let na jednosjedu – konačno sam, po mraku, doslovno „napipao“ pulsku pistu i sletio avionom čija je brzina dodira s tlom bila oko 300 kilometara na sat. Organizatori tribine bila je Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. u suradnji s Udrugom veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“, Udrugom veterana 7. gardijske brigade „Puma“, Udrugom Specijalne jedinice policije „Roda“ i Udrugom pripadnika 104. brigade ZNG-a Varaždin. Kako je naglasio predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. Mladen Pavković cilj ove tribine bio je podsjetiti mlađe generacije na događaje iz Domovinskog rata i na okolnosti u kojima je stvarana hrvatska država. – Upravo zato smo, uz potporu Varaždinske županije, Ministarstva hrvatskih branitelja te udruga proizašlih iz Domovinskog rata, odlučili organizirati ovu tribinu kako bi se izravno od sudionika tih povijesnih događaja čula svjedočanstva o izazovima, odlukama i žrtvi koja je bila potrebna za stvaranje slobodne i neovisne Republike Hrvatske. Ovakvi susreti važni su jer čuvaju sjećanje, ali i prenose istinu novim generacijama, kako se doprinos Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i hrvatskih branitelja nikada ne bi zaboravio – rekao je Pavković. Predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade „PUMA“ Robert Puja podsjetio je u kojim okolnostima je nastalo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. – Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nije nastalo u miru i sigurnosti, već u okolnostima koje su zahtijevale iznimnu hrabrost, snalažljivost i osobnu žrtvu. Upravo zato povijest Hrvatskog ratnog zrakoplovstva nije samo vojna, nego i duboko ljudska priča – priča o odlučnosti, zajedništvu i vjeri u Hrvatsku. Ovom tribinom želimo sačuvati uspomenu na te dane, prenijeti istinu o stvaranju zrakoplovstva u najtežim okolnostima te podsjetiti mlađe naraštaje na važnost i doprinos onih koji su letjeli, djelovali i riskirali vlastite živote kako bismo danas živjeli u slobodnoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj – zaključio je Puja. Javnu tribinu svojim je nastupom uveličala učenica Glazbene škole u Varaždinu Tereza Tušek, uz klavirsku pratnju profesora Danijela Ota. Izvor: tekst i fotografije varazdinska-zupanija.hr
Redoviti plenarni zimski sastanak CIOR-a
Redoviti plenarni zimski sastanak CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve) Norfolk, Virginija, SAD, 27. – 29. siječnja, 2026. Pričuva postaje nezamjenjiv dio savezničke strukture snaga i svaka država treba razvijati pričuvu u skladu s NATO zahtjevima, istaknuo je zamjenik zapovjednika Savezničkog zapovjedništva za transformaciju general Aurelio Colagrande okupljenim predstavnicima organizacija pričuvnih časnika tijekom redovitog zimskog zasjedanja CIOR-a po prvi put održanog u Norfolku. Govornici su naglašavali sve veću potrebu za obučenom pričuvom, njihovim iskustvom i stručnim znanjem koje igra veliku ulogu pri dopunjavanju vojnih sposobnosti, kao i potrebu za jačanje suradnje i strvarnog partnerstva. Zimski sastanak pružio je priliku za otvorenu raspravu o ključnim temama za pričuvu i osigurao da se CIOR bolje predstavi i da svoj doprinos jačanju transatlantskih odnosa. Na Zimskom zasjedanju CIOR-a nazočili su predstavnici 14 država članice (od 29). Hrvatski časnički zbor-zajednicu udruga je predstavljala Nevenka Kovač, umirovljena pukovnica, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju HČZ-ZU. U radu NRC po prvi put su sudjelovala dvojica predstavnika Oružanih snaga RH. Uvodno. Redoviti plenarni zimski sastanak CIOR-a ove godine je po prvi put održan u SAD-u u organizaciji američke udruge pričuvnih časnika (ROA), okupljajući, pored CIOR-a, Međusavezničku konfederaciju medicinskih pričuvnih časnika (CIOMR) i Međusavezničku konfederaciju pričuvnih dočasnika (CISOR), NATO Odbor za pričuvu (NRC) i predstavnike Savezničkog zapovjedništva za transformaciju (ACT). U programu trodnevnog zasjedanja, prvog dana održani su odvojeni programi za svaku organizaciju, drugi dan je sadržavao zajednički program za sve sudjelujuće organizacije, a treći dan bio je posvećen temi vodstva pričuvnih snaga. Ciljevi zasjedanja bili su osigurati potporu transformaciji NATO-a, dijeljenje najboljih praksi u novačenju, zadržavanju osoblja, obuci, mobilizaciji, otpornosti, te osnaživanje profesionalne mreže među višim vojnim liderima. Zasjedanje Vijeća CIOR-a. Predsjednik CIOR-a brigadir Jørn Buø (Norveška) je pozdravljajući prisutne naglasio važnost djelovanja na jačanju transatlantskih odnosa, čemu izravno doprinosi ovaj sastanak koji se održava u Norfolku. Upoznao je nacionalne predstavnike s briefingom koji je Predsjedništvo CIOR-a održalo pred Vojnim odborom NATO-a. Ocijenio je da je kako je izlaganje bilo vrlo dobro prihvaćeno, istaknuta je potreba za stručnošću pričuvnika te vrlo dobra pozicija CIOR-a u odnosu na NATO. Namjera mu je i nadalje biti proaktivno djelovati, osigurati da CIOR bude relevantan te se dodatno integrirati s NRC-om, sve u cilju poboljšanja NATO sposobnosti. U nastavku je prikazan status proračuna i financijsko izvješće za prethodno fiskalno razdoblje te pohvaljena financijska disciplina CIOR-a. Danski predstavnik upoznao je Vijeće CIOR-a s pripremama, planom i glavnim ciljevima predsjedavanja CIOR-om koje Danska preuzima u sljedećem dvogodišnjem razdoblju. Finska je predstavila svoj plan predsjedanja u razdoblju 2030-2032. Francuski predstavnik je izjavio kako Francuska još uvijek treba biti uzeta u obzir kao kandidatkinja za predsjedanje u razdoblju 2028.-2030., za koje se isto tako kandidirala i Nizozemska. Rumunjski predstavnik detaljno je upoznao sudionike zasjedanja sa statusom priprema za predstojeći Ljetni kongres u Bukureštu. Aktivnosti Stalnih odbora CIOR-a. Jezična akademija CIOR-a (CLA) najavila je održavanje svog sljedećeg tečaja u Francuskoj, u fokusu je uključivanje većeg broja država na tečajeve. Pravni odbor (LEGAL-C) želi proširiti svoju mrežu pravnih stručnjaka, pozivajući države da se pridruže i odrede pričuvne časnike, pravnike iz svojih udruga, kao osobe za kontakt ili članove odbora. Odbor za kibernetiku (Cyber-C ) također je iskazao potrebu za stručnjacima iz ovog područja te je upoznao da se Australija uključila u odbor kao promatrač. Odbor za stratešku komunikaciju, STRATCOM, usmjeren je na pripremu simpozija, govornici na Ljetnom kongresu CIOR-a na temu vojnog narativa bili bi dobrodošli. Odbor za mlađe pričuvne časnike (YRO) predstavio je razultate on-line seminara, koji je prema ocjenama sudionika bio vrlo uspješan i planira se nastaviti s takvom praksom. Odbor za civilno-vojnu suradnju (CIMIC) i Odbor za vojno natjecanje (MILCOM) predstavili su svoje pripreme za sudjelovanje na Ljetnom kongresu. Predstojeći sastanci. U 2026. godini održat će CIOR među-sastanak u Dijonu, Francuska, (8.-10. svibnja), potom Ljetni kongres, zajedno s vojnim natjecanjem MILCOM u Bukureštu, Rumunjska (3.-7. kolovoza,). Po preuzimanju predsjedanja CIOR-om na Ljetnom kongresu od strane Danske, slijedi među-sastanak CIOR-a u Italiji, u listopadu 2026. god. Vojna mobilnost i sigurnost Arktika. Panel raspravu na ovu aktualnu temu organizirao je novoosnovani Logistički forum CIOR-a. Velika je vjerojatnost da će Arktička regija koja je predmet geostrategijskog natjecanja i privlači interes velikih svjetskih sila te koja prolazi kroz ubrzane klimatske promjene u budućnosti postati sve konkurentnije područje u smislu resursa, infrastrukture i pristupa. Rasprava je bila mnogo šira od pitanja logistike i inftrastrukture, fokusirajući se na razmišljanja na koji način pričuva može što učinkovitije dati svoj doprinosu pri postizanju spremnosti u cilju savezničkog odvraćanja. NSPA (NATO Support and Procurement Agency). Predstavljena je NATO Agencija za podršku i nabavu, glavna NATO-ova agencija za multinacionalnu nabavu, podršku i održavanje, čije se aktivnosti odnose na širok spektar nabave i održavanja opreme (od zrakoplova, helikoptera, bespilotnih sustava, do osnovnih zaliha -goriva, rezervnih dijelova, streljiva, itd. Raspravljalo se o komercijalnoj perspektivi, strategiji medicinske potpore i potencijalima iskorištavanja iskustava i stručnih znanja pričuvnika. Zajednički program. Na početku drugog dana zasjedanja, predsjedajući NRC, BG Overmaat (Nizozemska), govorio je o svojim prioritetima – u fokusu je implementacija nove NATO strategije za pričuvu, djelovanje u cilju jačanja spremnosti savezničke pričuve, promicanje suradnje s NATO osobljem, poboljšanje razmjene informacija između država i produbljivanje odnosa s drugim organizacijama pričuve. Predsjedavajući CIOR-a, CISOR-a i CIOMR-a istaknuli su važnost transatlantske poveznice i učinka koji ima zajedničko održavanje sastanka svih triju organizacija s predstavnicima NATO-a te su istaknuli jedinstvenost ove organizacije koja okuplja pričuvne časnike i koja daje priliku mlađim časnicima da se upoznaju s NATO-om. Izlaganje zamjenika zapovjednika Savezničkog zapovjedništva za transformaciju (DSACT). General Aurelio Colagrande, DSACT, u svom je govoru povezao spremnost pričuve s transformacijom NATO-a. Istaknuo je da brzina ono što karakterizira promjenu danas, stoga je potreba za prilagodbom imperativ. Govoreći o većem investiranju u obranu, naglasio je da novac nije najvažniji, već da se mi sami moramo mijenjati i razmišljati drugačije kako bismo pružili nacijama inovativna rješenja te integrirali najnovije tehnologije u sposobnosti. Poručio je kako ne smijemo dozvoliti da budemo mali, da treba brže i hrabrije djelovati, sukladno promjenama u sigurnosnom okruženju. Istaknuo je da pričuva ne predstavlja samo dodatni kapacitet, već vitalni most između vojnih
PREVENTIVNI SISTEMATSKI PREGLEDI HRVATSKIH BRANITELJA U 2026.GODINI
PREVENTIVNI SISTEMATSKI PREGLEDI HRVATSKIH BRANITELJA U 2026.GODINI Zagreb, 29. siječnja 2026. godine Potpisani su ugovori između Ministarstva hrvatskih branitelja i većeg broja zdravstvenih ustanova na području RH kojima je planirano 20 000 pregleda za hrvatske branitelje sa mogućnošću pojedinačne prijave svakog člana naše Udruge na sistematski pregled tijekom 2026. godine Poražavajući je podatak da samo 9% hrvatskih branitelja nije dobilo preporuku za dalje kliničke obrade. Na prikazanom popisu su zdravstvene ustanove i kontakti u kojima sukladno mjestu stanovanja naši članovi mogu potražiti potrebite informacije te se naručiti za pregled. Još jednom apeliramo na naše članstvo da svaki u svoje ime kontaktira navedene zdravstvene ustanove i pristupi pregledu. Kliknite na fotografiju ispod radi uvećanja
Javni poziv MHB za financiranje/sufinanciranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja
OBAVIJEST Ministarstvo hrvatskih branitelja je 20. siječnja 2026. objavilo javni poziv za financiranje/sufinanciranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika iz Domovinskog rata i aktivnosti promicanja vrijednosti Domovinskog rata u 2026. godini Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo je Javni poziv za financiranje/sufinanciranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika iz Domovinskog rata i aktivnosti promicanja vrijednosti Domovinskog rata u 2026. godini, koji je otvoren do 10. ožujka 2026. Prijavitelja molimo da prouče uvjete javnog poziva te dokumentaciju (priložene obrasce za prijave aktivnosti, zatim procjenu kvalitete aktivnosti te druge obrasce vezane uz izvještavanje. Ukupna vrijednost poziva je 3.000.000,00 eura, a svaka udruga ima mogućnost dostaviti tri (3) projektne prijave na ovaj javni poziv. Svaka se podnosi zasebno. Pojedinačna vrijednost projekata može se kretati od 1.500,00 do naviše 100.000,00 eura. Najviši broj mogućih bodova je 85, a za financiranje neće biti predložene one udruge koje ostvare manje od 43 boda. Sve u vezi Javnog poziva za financiranje/suvinanciranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji te stradalnika iz Domovinskog rata i kativnosti promicanja vrijednosti Domovinskog rata u 2026. godini možete pogledati na mrežnim stranicama Ministarstva hrvatskih branitelja OVDJE
Prelet za Hrvatsku: Danijel Borović i priča o jednom od najsmjelijih pothvata Domovinskog rata
Prelet za Hrvatsku: Danijel Borović i priča o jednom od najsmjelijih pothvata Domovinskog rata Virovitica, 16. siječnja 2026. Dana 4. veljače 1992. u večernjim satima, unatoč iznimno nepovoljnim uvjetima, pilot kapetan 1. klase Danijel Borović izvršio je prelet avionom lovcem tipa MiG-21 s aerodroma Bihać, sletio u Pulu i stavio se na raspolaganje Hrvatskoj. Snažno svjedočanstvo o jednom od najsmjelijih pothvata Domovinskog rata okupljeno mnoštvo u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica večeras, 15. siječnja, je imalo priliku čuti od samog Danijela Borovića, ratnog i poratnog zapovjednika 1. lovačke eskadrile, umirovljenog 2003. godine. Predstavljajući knjigu Prelet za Hrvatsku, koju je napisao zajedno sa suprugom Snježanom, Borović je govorio o dramatičnim događajima koji su prethodili samomu preletu, događajima koji su obilježili njihovu obitelj, a mogli su i vrlo tragično završiti. „ČEKALO SE PRIZNANJE HRVATSKE“ – Bila su to teška vremena koja je gotovo nemoguće prepričati u par rečenica. Početkom devedesetih situacija se mijenjala iz dana u dan, ljudi su bili zbunjeni, a informacije nisu bile dostupne samo jednim klikom kao danas. Srbi su počeli dizati barikade, započela je Balvan revolucija, na Plitvicama je poginuo Josip Jović, u Sloveniji se dogodio kratkotrajni rat nakon kojeg se težište prebacilo na Hrvatsku… Tim događajima započinje i ova knjiga, točnije od pogibije Jovića, jer smo se te nedjelje supruga i ja vraćali iz Varaždina, gdje smo bili u posjeti roditeljima – prepričava nam Borović. – Sve to kulminiralo je tako da sam jednostavno jednog dana odlučio da neću otići kao pješak, već ću se u Hrvatsku vratiti – kao pilot, kada se stvore uvjeti. Bio sam u kontaktu sa Slavkom Hodakom, Hrvatom iz Bihaća, koji je imao određenu komunikaciju sa Zagrebom. Rekao sam Hodaku „ako bude trebalo, ja ću biti taj koji će to jednog dana napraviti“ – dodaje Borović, koji je doista, kada su se stvorili uvjeti, preletio u Hrvatsku. Čekao se jedan važan dan – dan kada će Hrvatska biti priznata. Do tada je, prepričava nam, morao najnormalnije živjeti, ići na posao i gledati što se sve događa. – Kontakt mi je rekao da se čeka priznanje Hrvatske i da bi u roku 10-15 dana nakon priznanja, avion trebao preletjeti. Želja i krajnji cilj bio nam je Zagreb, ali nije to samo tako, zar ne? Avion nije bicikl na koji samo sjedneš i odvezeš se s točke A na točku B. Čekali smo da se poklopi savršen trenutak, a to je bio 4. veljače 1992. Kada su se svi uvjeti poklopili, od kojih je jedan bio i dogovor sa suprugom te pomisao na četverogodišnjeg sina, odlučili smo poletjeti. Sada kada smo to preživjeli, možemo govoriti o legendarnom preletu – prisjeća se ovaj hrabar čovjek. Njegovo svjedočanstvo pomno su slušali i gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin te virovitičko-podravski župan Igor Andrović sa suradnicima, predstavnici braniteljskih udruga, heroji Domovinskog rata, ravnatelj Robert Fritz koji je zahvalio Hrvatskom časničkom zboru Virovitica na suorganizaciji promocije knjige o ovom legendarnom preletu te mnogi drugi. SIMBOL DOMOVINSKOG RATA STIŽE U VIROVITICU Gradonačelnik Kirin podsjetio je okupljene da je Grad Virovitica pokrenuo inicijativu za postavljanje rashodovanog borbenog zrakoplova MiG-21 kao statičnog eksponata u krugu bivše virovitičke vojarne, u spomen na slavne dane vojarne i Domovinski rat. Zahtjev za donacijom upućen je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, a Povjerenstvo Ministarstva dalo je pozitivan odgovor, čime je otvoren put daljnjoj realizaciji projekta. – Ovaj mig neće biti „vraćanje u povijest“, ne želimo to. On će biti simbol mlađim generacijama da se ne tako daleka prošlost može vrlo brzo ponoviti, ukoliko se ne budemo educirali i govorili o onome što se događalo na ovim prostorima, posebice gledajući složenu geopolitičku situaciju u regiji i svijetu. Ono što želimo naglasiti jest – cijenimo svaki dio Republike Hrvatske koji je branio svoje, svakog hrabrog branitelja koji se borio za našu zemlju, ali istina se mora znati. Rat za Hrvatsku počeo je upravo ovdje, na virovitičkom području – naglasio je Kirin. Eksponat borbenog zrakoplova MiG-21, evidencijske oznake 135, planira se postaviti u prostoru bivše vojarne, na lijevoj strani između dviju javnih zgrada, gdje bi bio osiguran primjeren i trajno uređen prostor, dodao je gradonačelnik. Večerašnjim predstavljanjem knjige ujedno je obilježen i ranije spomenut, važan datum za hrvatsku nacionalnu povijest, 15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Izvor: knjiznicavirovitica.hr (icv.hr, dj)/ uredio @list
