JAVNI POZIV MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA
javni poziv za financiranje i sufinanciranje obilježavanja obljetnica ratnih događanja i stradavanja te prigodnih nadnevaka vezanih uz Domovinski rat u 2026. Ministarstvo hrvatskih branitelja, 14. siječnja 2026. objavilo javni poziv za financiranje i sufinanciranje obilježavanja obljetnica ratnih događanja i stradavanja te prigodnih nadnevaka vezanih uz Domovinski rat u 2026. Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo je Javni poziv za financiranje i sufinanciranje obilježavanja obljetnica ratnih događanja i stradavanja te prigodnih nadnevaka vezanih uz Domovinski rat u 2026. godini, čime se udrugama omogućuje provedba programa i projekata posvećenih očuvanju vrijednosti Domovinskog rata. Pravo prijave imaju udruge registrirane sukladno Zakonu o udrugama, koje su svojim statutom usmjerene na promicanje vrijednosti Domovinskog rata te zaštitu interesa hrvatskih branitelja i stradalnika, a koje su upisane u Registar udruga Republike Hrvatske i Registar neprofitnih organizacija. Udruge moraju imati najmanje godinu dana djelovanja. Poseban naglasak stavljen je na 2026. godinu u kojoj se obilježava 35. obljetnica početka Domovinskog rata, herojske obrane i stradanja grada Vukovara i Škabrnje, te ustroja Oružanih snaga Republike Hrvatske, zbog čega će prijave koje se odnose na ove obljetnice imati prednost pri razmatranju. Prihvatljivi troškovi uključuju, među ostalim, vijence i svijeće, organizirani prijevoz, hranu i osvježenje za sudionike, najam prostora i opreme, tisak promotivnih materijala, kao i osiguranje tehničkih i sigurnosnih uvjeta za provedbu aktivnosti. S druge strane, neprihvatljivi su troškovi poput plaća zaposlenika, režijskih troškova, kupnje vozila i nekretnina, alkohola te financijskih kazni i dugovanja Svaka udruga može prijaviti najviše tri aktivnosti, a iznos koji se može odobriti po prijavi kreće se od najmanje 100 do najviše 8.000 eura. Prijave se zaprimaju za aktivnosti koje će se provoditi od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine, a ocjenjuje ih Povjerenstvo Ministarstva hrvatskih branitelja na temelju unaprijed definiranih kriterija i bodovanja, pri čemu minimalni prag za financiranje iznosi 23 boda. Rok za podnošenje prijava je do 17. studenoga 2026. godine, odnosno do iskorištenja sredstava osiguranih u državnom proračunu za provedbu Poziva u 2026. godini. Prijave se mogu dostaviti elektroničkim putem ili poštom, uz propisanu dokumentaciju i obrasce objavljene na mrežnim stranicama Ministarstva hrvatskih branitelja: Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske – Aktualni javni pozivi Iako se radi o relativno dugom roku za prijave, predlažemo da udruge Hrvatskog časničkog zbora pripreme prijavnu dokumentaciju što ranije zbog razloga otvorenosti javnog poziva do trenutka iskorištenja sredstava za tu namjenu. S poštovanjem, Predsjedništvo HČZ-ZU
PLANIRANJE AKTIVNOSTI ZA 2026.GODINU
PLANIRANJE AKTIVNOSTI ZA 2026.GODINU Poštovani čelnici udruga Hrvatskog časničkog zbora, budući da početkom svake nove kalendarske godine većina JL(R)S, odnosno općina, gradova i županija u sredinama provedbe vaših aktivnosti te Ministarstvo hrvatskih branitelja raspisuju javne pozive i/ili natječaje za braniteljske udruge podsjećamo vas na oportunost početka priprema projektnih prijava radi osiguranje potrebitih financijskih sredstava – kako radi izvršenja aktivnosti u vašim lokalnim sredinama, tako i radi participiranja u nekim od zajedničkih aktivnosti, koje su dio aktivnosti Plana rada HČZ-ZU za 2026. godinu. Kada govorimo o zajedničkim aktivnostima koje uz svoju braniteljsku i psiho-socijalnu dimenziju osnaživanja zajedništva iz Domovinskog rata, posebno naglašavamo značaj strukovne dimenzije rada naših udruga. U tom kontekstu navesti ćemo nekoliko najznačajnijih i nezaobilaznih aktivnosti kojima se potvrđuju ranije spomenute dimenzije djelovanja i rada udruga Hrvatskog časničkog zbora. Tijekom 2026. godine dajemo posebni naglasak planiranju, sudjelovanju i/ili organizaciji sljedećih aktivnosti udruga Hrvatskog časničkog zbora: Aktivnost „Susreti Osijek 2026.“, koja će se u (su)organizaciji HČZ-a Osječko-baranjske županije i HČZ-ZU, provoditi na području Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, 26. i 27. lipnja 2026. Predstavnici HČZ OBž i HČZ-ZU već su održali radni sastanak vezan uz izradu okvirnog Plana provedbe „Susreta Osijek 2026.“, s kojim ćemo vas detaljnije upoznati naknadno. Planiranje je potrebno provesti temeljem procjene broja vaših članova koji će sudjelovati radu ove aktivnosti (format provedbe kao i prilikom prošlogodišnjih „Susreta Virovitica 2025.“). Uz nekoliko tematskih stručnih predavanja predstavnika MORH/GSOS, HČZ OBž i HČZ-ZU, očekuje se nazočnost najviših predstavnika i dužnosnika Hrvatskog sabora, Ureda Predsjednika RH, MORH-a i Glavnog stožera OS, Ministarstva hrvatskih branitelja, Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i drugih gostiju i uzvanika te bogat kulturno-povijesni program; Aktivnosti održavanja izbornog Sabora i sjednica tijela HČZ-ZU, koji će se uz brojna stručna predavanja/prezentacije predstavnika MORH/GSOS, MHB, HČZ-ZU i drugih na teme gorućih obrambeno-sigurnosnih izazova, održati u Vojarni „Kovčanje“ u M. Lošinju, od 17. do 22. kolovoza 2026. Budući da se radi o izbornom Saboru tijekom kojeg će se birati novo čelništvo HČZ-ZU (za četverogodišnje razdoblje od 4. rujna 2026. do 3. rujna 2030.) potrebito je planiranje nazočnosti članova vaših udruga sjednicama tijela HČZ-ZU (Sabor, Predsjedništvo, Središnji odbor, Nadzorni odbor i Sud časti) sukladno članku 24. Statuta HČZ-ZU. Postupak koji će uključivati utvrđivanje minimalnih uvjeta za kandidiranje kandidata za dužnosti unutar izvršnih i nadzornih tijela te potrebite obrasce pokrenuti ćemo tijekom veljače i ožujka, kako bismo bar mjesec dana prije održavanja 21. izbornog Sabora imali poznate kandidacijske liste za čelne dužnosti u novom mandatu. Podsjećamo kako je u Vojarni „Kovčanje“ raspoloživo ukupno 65 kreveta za sve izaslanike i goste 21. Sabora.; Zbog vidnog smanjenja broja redovnih članova udruga HČZ-a (nositelja generalskih / admiralskih, časničkih i dočasničkih činova) djelomično uzrokovanih starenjem, bolestima i smrtnošću, ali i izostankom sustavne skrbi za uključivanjem novih umirovljenih djelatnih vojnih osoba u rad udruga HČZ-a, nužno je potrebno planirati aktivnosti uključivanja ranije i/ili nedavno umirovljenih časnika, prvenstveno djelatnih viših časnika, časnika, generala/admirala i dočasnika u rad udruga HČZ-a te ih predlagati za čelne dužnosti u izvršnim i nadzornim tijelima udruga HČZ-a; U okviru aktivnosti Plana rada za 2026. samostalno planirati provedbu bar jedne strukovne aktivnosti vezane uz goruće obrambeno-sigurnosne izazove današnjice ili formalnog/ih sastanaka s čelnicima JL(R)S na prostoru djelovanja udruge. Primjerice, organizacija predavanja, okruglih stolova, istraživanja, anketa… o izazovima ponovnog uvođenja obveznog služenja vojnog roka, temeljnom vojnom osposobljavanju te drugim pitanjima…, ili sastanak s županima, gradonačelnicima… radi upoznavanja izvršnih i predstavničkih struktura vaših JL(R)S radi jačanja vidljivosti, prepoznatljivosti i značaja naših udruga HČZ-a u vrijeme već prisutnih globalnih re-pozicioniranja te uloge u procesu kreiranja javnih politika u području izgradnje sigurnijeg okruženja i učinkovitog obrambenog i zaštitnog te dugoročno održivog sustava Lijepe naše; U cilju ostvarivanja zajedničkog sudjelovanja udruga/saveza udruga u međunarodnim aktivnostima HČZ-ZU, molimo razmotriti mogućnosti financiranja aktivnosti uključivanja kompetentnih članova vaših udruga ili saveza udruga u nekima od sljedećih aktivnosti: dvotjedne tečajeve CIOR Jezične akademije (tečajevi engleskog i francuskog jezika provode se dva puta godišnje, prednost imaju kandidati koji posjeduju konverzacijske vještine u jeziku koji namjeravaju učiti), sudjelovanja u radu odbora CIOR-a (Odbor za civilno-vojnu suradnju, Odbor za mlade pričuvne časnike, Odbor Jezične akademije, Odbor za vojna natjecanja, Odbor za cyber pričuvu, Odbor za strategiju i komunikaciju, Odbor za stavove o obrani i sigurnosna pitanja, Odbor za pravne poslove) ili u novoosnovanom Logističkom forumu. Napominjemo da je HČZ-ZU u prethodnom razdoblju uspio ostvariti kontinuirano sudjelovanje s jednim hrvatskim predstavnikom na sva četiri najvažnija CIOR događanja, međutim, ograničena financijska sredstva koje HČZ-ZU trenutno ostvaruje jedino putem NSP NZ nisu dostatna za uključivanje u više aktivnosti ili sudjelovanje s većim brojem sudionika na redovitim sastancima CIOR-a koji se odvijaju četiri puta godišnje. Za vašu informaciju dajemo sljedeći pregled planiranih aktivnosti CIOR-a u 2026. godini: Zimski sastanak CIOR-a – Norfolk Virginia, USA, 26. – 29. siječnja; Seminar mlađih pričuvnih časnika, Konstanta, Rumunjska, 20. – 24. travnja; CIOR među-sastanak – Dijon, Francuska, 7 – 9. svibnja; CIOR Ljetni kongres – Bukurešt, Rumunjska, 3. – 7. kolovoza; CIOR među-sastanak – Italija, listopad (TBD)Aktivno angažiranje naših pričuvnih časnika u aktivnostima CIOR-a predstavlja dobru priliku za promociju naših udruga i davanje doprinosa potvrđivanju angažmana CIOR-a na područjima koja su važna za obranu koristeći pri tome iskustva i vještine savezničkih pričuvnih časnika. Budući da nam je cilj ne samo da imamo pričuvu, već i da ona bude kvalitetno pripremljena, od velike je važnosti održavanje individualne spremnosti pričuvnika kako bi mogli biti i dalje angažirani te dati doprinos nacionalnoj obrani i ispuniti svoje obveze u službi – sve ono što krasi naše časnike i čime smo se uvijek spremno dokazivali.Drugo važno područje našeg međunarodnog angažiranja je u okviru Gaminger Initiative Europe, u kojoj Hrvatska trenutno ima ulogu do-predsjedatelja i priprema se za preuzimanje dvogodišnjeg predsjedanja, u kojem je nedvojbeno potrebno snažnije angažiranje i aktivan doprinos naših članova. Očekujemo da se aktivno uključite u ovaj zajednički projekt i date doprinos svojim idejama i angažmanom.Preduvjet za uključivanje u sve ranije navedene međunarodne aktivnosti je poznavanje engleskog jezika (razina „proficiency level“ ili STANAG 3, 3, 3, 3 odnosno STANAG 6001 English Language Exam Level 3). Sudjelovati u kreiranju javnih politika, i uključivati se u e-savjetovanja koje objavljuje MORH prilokom izrade prijedloga strateških dokumenata, zakonskih i drugih podzakonskih propisa iz područja obrane i sigurnosti, odnosno
Provedba zajedničkih aktivnosti Plana rada HČZ-ZU i HČZ Osječko-baranjske županije u 2026. godini – radni sastanak
PROVEDBA ZAJEDNIČKIH AKTIVNOSTI PLANA RADA HČZ-ZU I HČZ OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U 2026. GODINI – RADNI SASTANAK Zagreb, 12. siječnja 2026. Glavni tajnik i član Predsjedništva Hrvatskog časničkog zbora-Zajednice udruga (HČZ-ZU) Branko Gačak i potpredsjednik Hrvatskog časničkog zbora Osječko-baranjske županije (HČZ OBŽ) Zlatko Dernaj održali su radni sastanak u prostoru HČZ-ZU na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu, 12. siječnja 2026. godine radi dogovora oko provedbe jedne od središnjih zajedničkih aktivnosti iz Plana rada HČZ-ZU i HČZ OBŽ u 2026. godini, aktivnosti „Susreti Osijek 2026.“, Uz navedenu temu razgovaralo se i o drugim pitanjima suradnje u područjima djelovanja udruga HČZ-a, koji se odnose na braniteljsku sastavnicu djelovanja te na područje rastuće potrebe pronalaženja novih sadržaja vezanih uz strukovnu sastavnicu udruga Hrvatskog časničkog zbora. Glavni tajnik je u ime Predsjedništva HČZ-ZU izrazio zadovoljstvo koje temelji na odlično osmišljenim i provedenim aktivnostima HČZ OBŽ od ponovnog ustrojavanja i udruživanja u Zajednicu udruga HČZ-a te se posebno zahvaljuje na potvrdi ranije iskazane namjere za organizacijom „Susreta Osijek 2026.“. Govoreći o organizaciji navedene aktivnosti, koja će se održati 26. i 27. lipnja ove godine, potpredsjednik HČZ OBŽ pojasnio je ranije pripremljen prijedlog okvirnog plana, koji bi se sastojao od stručnih predavanja predstavnika HČZ OBŽ o doprinosu Osijeka i Osječko-baranjske županije tijekom Domovinskog rata, zatim predavanja predstavnika Ministarstva obrane i/ili Glavnog stožera OS RH i HČZ-ZU o aktualnim procesima snaženja obrambenih sposobnosti Oružanih snaga RH, primjerice o programu modernizacije i opremanja te prvim iskustvima ponovnog uvođenja obveznog vojnog osposobljavanja i rezultatima provedbe temeljnog vojnog osposobljavanja prvih naraštaja polaznika i drugim pitanjima. Uz navedene stručne teme te posjete kulturnim i povijesnim znamenitostima grada i županije, dogovoreno je i službeno pozivanje najviših državnih dužnosnika, najviših predstavnika Odbora za hrvatske ratne veterane i Odbora za obranu i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane i Glavnog stožera OS RH te čelnih predstavnika JL(R)S s područja županije. Ukazano je na značaj slijednih koordinacija vezanih uz osiguranje potrebitih financijskih sredstava putem javnih poziva i natječaja, koje početkom godine objavljuju JL(R)S i Ministarstvo hrvatskih branitelja te drugi davatelji javnih sredstava. Iako su o ovoj aktivnosti neposredno nakon održavanja 20. redovnog Sabora HČZ-ZU, krajem kolovoza 2025. obaviještene sve članice Zajednice udruga HČZ-a, naglašena je potreba da se cilju pravovremenog planiranja ove aktivnosti i osiguravanja potrebitih financijskih sredstava putem prijava na javne pozive/natječaju udruga HČZ-a na javne pozive/natječaje njihovih JL(R)S još jednom obavijeste sve udruge HČZ-a. Radi provedbe dogovorenog HČZ-ZU će najkasnije do 12. siječnja još jednom obavijestiti sve svoje članice o obvezi planiranja, pripremi natječajne dokumentacije i osiguranja financijskih sredstava radi sudjelovanja u zajedničkim aktivnostima, primjerice sudjelovanja njihovih članova u aktivnostima „Susreti Osijek 2026.“, 26. i 27. lipnja u Osijeku, zatim sudjelovanja u radu 21. izbornog Sabora HČZ-ZU, 17. do 22. kolovoza u M. Lošinju (Vojarna „Kovčanje“), kao i drugim aktivnostima snaženja članstva matičnih udruga HČZ-a novim umirovljenim časnicima te obvezi planiranja i provedbe strukovnih aktivnosti u cilju osnaživanja postojećih i stjecanja novih vojno-stručnih i obrambeno-sigurnosnih znanja članova udruga HČZ-a. Ranije navedeni razgovori bili su ujedno i dio izvršenja obveza savjetovanja HČZ-ZU i udruga članica prema Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva (NZRCD) u okviru provedbe Sporazuma o suradnji Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade (NSP NZ) u 2026. godini. Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU
Obilježen Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ-a
OBILJEŽEN DAN MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE I DAN ZAJEDNICE UDRUGA DOMOVINSKOG RATA PGŽ-A Rijeka, 15.01.2026.godine Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježeni su Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, ujedno i Dan Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije. Izaslanstvo Primorsko-goranske županije, predvođeno zamjenikom župana Robertom Matićem, delegacija Grada Rijeke, predvođena predsjednikom Gradskog vijeća Robertom Kurelićem, kao i delegacije Policijske uprave primorsko-goranske te članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata, u znak zahvalnosti i trajnog sjećanja na poginule hrvatske branitelje položili su vijence u Aleji hrvatskih branitelja na Gradskom groblju Drenova. Nakon toga uslijedio je obilazak i odavanje počasti kod Središnjeg križa na istom groblju, dok je završni dio obilježavanja održan na Mostu hrvatskih branitelja na Delti. Obilježavanjem ovog značajnog datuma još jednom je istaknuta važnost očuvanja sjećanja na Domovinski rat, žrtvu hrvatskih branitelja te povijesne trenutke koji su obilježili stvaranje i očuvanje suverene Republike Hrvatske. Izvor: koprivnica.hr Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja obilježavaju dva iznimno važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti. Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske potvrda je njezine državnosti i pune afirmacije unutar međunarodne zajednice, dok je Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja spomen na završetak procesa mirnog povratka okupiranih područja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni preduvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. Na današnji dan, 15. siječnja 1992. godine, sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Istoga datuma, šest godina kasnije, 15. siječnja 1998. godine, dovršen je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, odnosno povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Proces mirne reintegracije započeo je 15. siječnja 1996. godine, a za njegovo provođenje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda uspostavilo je posebnu Prijelaznu upravu Ujedinjenih naroda za istočnu Slavoniju. Završetkom tog procesa 15. siječnja 1998. godine omogućena je mirna i stabilna reintegracija navedenih područja te trajna normalizacija života. Upravo ova dva važna datuma Zajednica udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije odabrala je za obilježavanje svojega dana. Njihovo zajedničko obilježavanje dodatno naglašava trajnu obvezu društva prema očuvanju sjećanja na Domovinski rat, hrabrost i žrtvu hrvatskih branitelja te povijesne događaje koji su omogućili stvaranje i očuvanje slobodne i suverene Republike Hrvatske. Izvor: pgz.hr i rijeka.hr
Zašto je američka vojska intervenirala u Venezueli?
Zašto je američka vojska intervenirala u Venezueli? Objavljeno 12. siječnja 2026. / Time Za Venezuelu je ovo bila burna godina, a tek je počela. Tijekom vikenda, SAD su pokrenule upad u Caracas, zarobivši predsjednika Nicolása Madura i ostavivši zemlju u stanju neizvjesnosti oko njezine političke i ekonomske budućnosti. Operacija je bila vrhunac višemjesečnog političkog i vojnog pritiska Trumpove administracije, a cijela kampanja je bila predstavljena kao pokušaj suzbijanja trgovine drogom i takozvanog “narkoterorizma”. U danima koji su uslijedili, SAD je preuzeo kontrolu nad upravljanjem Venezuelom i njezinom industrijom sirove nafte. Iako mnogo toga ostaje nejasno, nekoliko činjenica je poznato. Zašto je američka vojska intervenirala u Venezueli i uhvatila predsjednika Madura? U ranim jutarnjim satima 3. siječnja, SAD je proveo vojnu operaciju diljem Venezuele – uključujući i glavni grad Caracas, gdje su Maduro i njegova supruga Cilia Flores boravili i na kraju bili zarobljeni. Administracija je operaciju predstavila kao dio američke kampanje protiv ilegalnih droga, ali Trump je sugerirao da je operacija također bila sredstvo za prisiljavanje na promjenu režima. Dodao je da je operacija u skladu s doktrinom vanjske politike koja tvrdi da SAD ima utjecaj na zapadnoj hemisferi, rekavši da pod Madurom ta južnoamerička zemlja “ugošćuje strane protivnike” i “nabavlja prijeteće, ofenzivno oružje” koje ugrožava sigurnost SAD-a. No, Trump je također izrazio želju za kontrolom venezuelanske naftne industrije, tvrdeći da ju je zemlja “ukrala” od SAD-a. Trump je rekao da će, dok njegova administracija “vodi” Venezuelu, popraviti “teško oštećenu” naftnu infrastrukturu zemlje i poboljšati njezine operacije rafiniranja i vađenja nafte. Kako je Venezuela odgovorila na američku agresiju prije intervencije? Kao odgovor na poteze SAD-a u kolovozu, Maduro je najavio plan mobilizacije više od 4,5 milijuna pripadnika milicija i opskrbe oružjem za obranu Venezuele. Chávez je stvorio Venezuelsku miliciju 2005. godine, a formalno ju je uspostavio 2010. godine. Venezuelska vlada je više puta izjavila da je pravi cilj vojne agresije Trumpove administracije bila promjena režima u Venezueli i oduzimanje prirodnih resursa zemlje, uključujući naftu. Vlada je optužila Trumpovu administraciju za “piratstvo” nakon što je u prosincu zaplijenila tanker s naftom. Gdje se nalazi Venezuela i što bih trebao znati o njoj? Bolivarska Republika Venezuela nalazi se na sjevernom kraju južnoameričkog kontinenta, pokrivajući područje oko 1,3 puta veće od Teksasa. Zemlja s više od 28 milijuna stanovnika graniči s Kolumbijom na zapadu, Brazilom na jugu, Gvajanom na istoku i Karipskim morem na sjeveru. Venezuela je poznata kao petrodržava, dom najvećih svjetskih rezervi nafte. Nakon Drugog svjetskog rata imala je četvrti najveći BDP po glavi stanovnika u svijetu i prethodno je, zahvaljujući svom naftnom bogatsvu, zaradila nadimak “Američki milijunaš”. No, od početka tisućljeća, dijelom zbog politika pokojnog bivšeg predsjednika Huga Cháveza, gospodarstvo zemlje je posustalo – na kraju se srušilo sredinom 2010-ih usred hiperinflacije, političke korupcije i lošeg upravljanja. Siromaštvo je od tada postalo norma: Humanitarna razmjena podataka kaže da je od 2017. udio kućanstava koja žive ispod granice siromaštva u Venezueli premašio 90%. Prema podacima OUN od početka 2026. oko 7,9 milijuna ljudi u zemlji treba humanitarnu pomoć. Tko je Maduro? Nakon Chávezove smrti 2013. godine, njegov štićenik Maduro tijesno je pobijedio na izborima. Madurov režim karakteriziraju represija i kršenje ljudskih prava, budući da je progonio svoje političke protivnike. Prema Human Rights Watchu, kombinacija Madurove autoritarne vladavine, zapanjujuće razine siromaštva i ograničenog pristupa građana hrani i drugim osnovnim potrepštinama prisilila je otprilike 8 milijuna Venezuelanaca da napuste zemlju i potraže bolje životne uvjete negdje drugdje. Maduro je proglasio pobjedu na sljedećim spornim izborima 2018. i 2024. godine, ali nekoliko zemalja, uključujući SAD, nije priznalo njegove pobjede i smatraju ga nelegitimnim predsjednikom. Šezdesettrogodišnji vođa posebno je u sukobu s predsjednikom Donaldom Trumpom oko priljeva venezuelskih imigranata i droge u SAD. Godine 2020., Ministarstvo pravosuđa tijekom prve Trumpove administracije optužilo je Madura – zajedno s drugim dužnosnicima – za navodno vođenje narkoterorističke zavjere i korištenje kokaina kao oružja za “preplavljivanje” SAD-a. Trumpova administracija označila je dvije venezuelske narko-bande, Tren de Aragua i Cartel de los Soles, kao strane terorističke organizacije – čak tvrdeći da je potonju predvodio Maduro. No, venezuelski vođa porekao je vođenje narko-kartela, tvrdeći da SAD aktivno pokušavaju svrgnuti ga pod krinkom kampanje protiv droge. Kako su SAD intervenirale u Venezueli? Planiranje intervencije navodno je započelo već u kolovozu prošle godine kada je i počelo uvježbavanje za provođenje operacije. Trump je rekao da su SAD namjeravale provesti plan četiri dana prije 3. siječnja, ali da su ga vremenski uvjeti gotovo odgodili. Na kraju je Trump naredio intervenciju, sa od 150 američkih vojnih zrakoplova kasno u petak navečer. Američke snage stigle su u Madurov kompleks u Caracasu nešto poslije 2 sata ujutro po lokalnom vremenu u subotu. Maduro i njegova supruga Flores predali su se te su izvučeni i ukrcani u američke zrakoplove do 3:29 ujutro po istočnom vremenu. Operacija je završila bez ikakvih gubitaka s američke strane. Venezuelski ministar unutarnjih poslova rekao da je u napadu poginulo 100 ljudi – moguće je da se su među poginule uključeni i kubanci – vojno i obavještajno osoblje koje pomaže Venezueli. Je li Trump objavio rat Venezueli? Trump nikada nije formalno objavio rat Venezueli, unatoč tome što je zapovijedio agresivnu vojnu kampanju u toj južnoameričkoj zemlji i svrgavanje njezina vođe. Predsjednik je u intervjuu za NBC 5. siječnja ponovio da SAD nisu u ratu s Venezuelom, rekavši umjesto toga da su SAD „u ratu s ljudima koji prodaju drogu – “U ratu smo s ljudima koji prazne svoje zatvore u našu zemlju, prazne svoje ovisnike o drogama i prazne svoje mentalne ustanove u našu zemlju.“ Trumpova administracija opravdala je svoje napade koristeći predsjednikove ustavne ovlasti iz članka II, koje mu daju ovlasti da brani zemlju od prijetnji – u ovom slučaju, venezuelskih narkokartela koje je označio kao terorističke organizacije. U povjerljivoj obavijesti Kongresu prošle jeseni, administracija je izjavila da su američke snage uključene u „nemeđunarodni oružani sukob“ s narkokartelima; taj se izraz prethodno koristio za opis američkog rata protiv terora. No, mnogi pravni stručnjaci i zakonodavci doveli su u pitanje pravnu osnovu Trumpovih napada na Venezuelu, tvrdeći da je administracija neselektivno ubijala
Trumpove arktičke ambicije: Zašto SAD žele Kanadu i Grenland
TRUMPOVE ARKTIČKE AMBICIJE: ZAŠTO SAD ŽELE KANADU I GRENLAND Objavljeno 12. siječnja 2026. / Global research Američki predsjednik Donald Trump odavno je poznat po svojim nekonvencionalnim političkim potezima i smjelim geopolitičkim ambicijama. Jedna od najzanimljivijih i najkontroverznijih ideja koje mu se pripisuju jest ideja o prisvajanju Grenlanda i, šire gledano, povećanju američkog utjecaja nad Kanadom. Iako se ovo može činiti nategnutom idejom, iza takve ambicije stoje strateški vojni i ekonomski razlozi. Ispitivanjem arktičke karte iz vojne i geopolitičke perspektive, integracija SAD-a, Kanade i Grenlanda u jedinstveni entitet pod američkom kontrolom mogla bi poslužiti kao snažna strateška prednost protiv Rusije. Strateško arktičko uporište Iz arktičko-centrične perspektive svjetske karte, Kanada i Grenland zauzimaju ključnu poziciju, smješteni izravno nasuprot ogromnog arktičkog prostranstva Rusije. Ova geografski položaj naglašava ogromnu stratešku vrijednost ovih teritorija u promjenjivom geopolitičkom krajoliku. Ako bi Sjedinjene Države uspostavile potpunu kontrolu nad Kanadom i Grenlandom, to bi dramatično promijenilo ravnotežu snaga u regiji, ojačavajući sposobnost Washingtona za projekciju vojne moći i ekonomskog utjecaja na dalekom sjeveru. Posljednjih godina Arktik se pojavio kao ključno bojno polje za globalnu konkurenciju, potaknuto čimbenicima poput klimatskih promjena, dostupnosti resursa i rivalstva velikih sila. Otapanje ledenih kapa otvorilo je nove brodske rute i neiskorištene rezerve nafte, plina i rijetkih minerala, intenzivirajući stratešku važnost regije. Kao rezultat toga, Arktik je postao arena za geopolitičko manevriranje, a Rusija aktivno širi svoju vojnu infrastrukturu, modernizira svoje arktičke baze i povećava svoju flotu ledolomaca. Unatoč često pretjeranoj zabrinutosti Zapada zbog ambicija Moskve, stvarnost je da Rusija već dugo smatra Arktik bitnom granicom i za nacionalnu sigurnost i za gospodarski rast. Za Sjedinjene Države, osiguranje dominacije nad Kanadom i Grenlandom pružilo bi neusporedivu prednost u suprotstavljanju ruskom utjecaju. Prostrani kanadski arktički arhipelag i opsežna obala ponudili bi SAD-u poboljšane mogućnosti nadzora i vojnog pristajanja, omogućujući im da pomnije prate ruske aktivnosti i odvraćaju sve uočene prijetnje. Osim toga, strateški položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Europe u kombinaciji s njegovim obilnim prirodnim resursima dodatno bi ojačao položaj Washingtona u arktičkim poslovima. Kontrola nad tim teritorijima ne samo da bi učvrstila SAD kao dominantnu silu u regiji, već bi im omogućila i diktiranje uvjeta upravljanja Arktikom, iskorištavanja resursa i vojnih operacija. Stjecanje pune kontrole nad Kanadom i Grenlandom pretvorilo bi Sjedinjene Države u vodeću arktičku supersilu, osiguravajući im prednost nad protivnicima u sve osporavanijoj i strateški vitalnoj regiji. Obrambena razmatranja: Sjeverni štit protiv ruske agresije Kako geopolitičke napetosti između Rusije i Zapada nastavljaju eskalirati, uglavnom potaknute strateškim provokacijama i međusobnim nepovjerenjem, Arktik brzo postaje ključno poprište vojnog natjecanja. Značaj regije proteže se daleko izvan iskorištavanja resursa i brodskih ruta; ona je također vitalna komponenta sjevernoameričke obrambene strategije. S obzirom na blizinu Rusije, Arktik predstavlja potencijalno žarište u bilo kojem budućem sukobu između globalnih sila. Ako bi ikada izbila neprijateljstva, Kanada i Grenland poslužili bi kao prve linije obrane od bilo kakvog vojnog upada s ruskog sjevera. Povijesno gledano, Arktik je bio bitan čimbenik u planiranju obrane Sjeverne Amerike, posebno tijekom Hladnog rata. Osnivanje Sjevernoameričkog zapovjedništva za zračnu obranu (NORAD) i izgradnja linije za rano upozoravanje na daljinu (DEW) bili su izravni odgovori na uočenu sovjetsku prijetnju. Međutim, kako je vojna tehnologija napredovala, a Rusija revitalizirala svoju arktičku vojnu infrastrukturu, SAD je uvidio da je potreba za još robusnijom strategijom sjeverne obrane postala očita. Stavljanjem Kanade i Grenlanda pod izravnu američku kontrolu, Washington bi mogao značajno poboljšati svoju sposobnost osiguranja sjevernog fronta. To bi uključivalo raspoređivanje najsuvremenijih sustava raketne obrane, naprednih radarskih instalacija i proširenu mrežu zračnih i pomorskih baza. Ova strateška sredstva stvorila bi neprobojni obrambeni štit, sposoban za otkrivanje i neutraliziranje potencijalnih prijetnji prije nego što stignu do kontinentalnog dijela Sjedinjenih Država. Moderni hipersonični sustavi raketne obrane, integrirani satelitski nadzor i bespilotne zračne izviđačke letjelice mogli bi biti stacionirani diljem Arktika, osiguravajući stalnu budnost protiv bilo kakvih neprijateljskih pokreta. Nadalje, američka kontrola nad tim teritorijima omogućila bi besprijekornu vojnu koordinaciju i sposobnosti brzog raspoređivanja, eliminirajući potrebu za birokratskim pregovorima sa savezničkim zemljama tijekom krize. Ova razina operativne kontrole bila bi posebno kritična u slučaju sukoba s visokim ulozima, gdje bi neposredno vrijeme reakcije moglo odrediti ishod sukoba. Osim tradicionalnog vojnog odvraćanja, pojačana arktička prisutnost također bi poslužila kao suprotstavljanje rastućem utjecaju Rusije u regiji. Moskva je uložila velika sredstva u modernizaciju svojih arktičkih snaga, izgradnju novih zračnih baza, proširenje flote ledolomaca na nuklearni pogon i provođenje čestih vojnih vježbi na dalekom sjeveru. Pojačana američka prisutnost u Kanadi i Grenlandu poslala bi jasnu poruku da sjevernoamerički arktički teritoriji nisu ranjivi na vanjske prijetnje, osiguravajući stratešku nadmoć u jednoj od najspornijih regija svijeta. Osiguravanje izravne američke kontrole nad Kanadom i Grenlandom ne bi samo zaštitilo Sjevernu Ameriku od potencijalne ruske agresije, već bi i učvrstilo poziciju Sjedinjenih Država kao dominantne vojne sile na Arktiku u desetljećima koja dolaze. Lansirna rampa za ofenzivne sposobnosti Osim što bi služila kao snažan obrambeni štit, izravna američka kontrola nad Kanadom i Grenlandom također bi ponudila visoku stratešku prednost za ofenzivne vojne operacije protiv Rusije. Geografska blizina ovih teritorija ključnim ruskim vojnim i ekonomskim središtima omogućila bi Washingtonu da projicira moć duboko na ruski teritorij s neviđenom brzinom i učinkovitošću. U slučaju sukoba, SAD bi mogao iskoristiti te položaje za pokretanje brzih, snažno udarnih udara, osiguravajući vojnu dominaciju na Arktiku i šire. Jedna od najznačajnijih prednosti kontrole Kanade i Grenlanda je mogućnost razmještanja raznolikih ofenzivnih vojnih sredstava diljem Arktika. Prostrani, rijetko naseljeni krajolici regije pružaju savršeno okruženje za razmještaj naprednih raketnih sustava, bombardera dugog dometa i podmornica sa nuklearnim naoružanjem. Iz baza na sjevernim teritorijima Kanade i u obalnim vodama Grenlanda, američke snage mogle bi postaviti balističke i krstareće raketne sustave sposobne dosegnuti ruske strateške zapovjedne centre, energetsku infrastrukturu i vojne instalacije u roku od nekoliko minuta. To bi drastično smanjilo vrijeme reakcije Moskve u krizi, prisiljavajući Kremlj da ostane u stalnoj visokoj pripravnosti. Osim toga, geografija Arktika čini ga optimalnim mjestom za američko podmorničko ratovanje. Ledene vode regije nude idealno operativno okruženje za nuklearne podmornice (SSN) i podmornice s balističkim raketama (SSBN), koje bi mogle neotkriveno patrolirati ispod leda, održavajući gotovo stalnu prisutnost na sjevernom pragu Rusije. Ove
Josip Černi, brigadni general u emisiji Pleter – OSTV.
Josip Černi, brigadni general u emisiji Pleter – OSTV. Osijek, 9. siječnja 2026. Josip Černi, brigadni general HV i ratni zapovjednik 136.br HV Slatina u emisiji Pleter-OSTV. Dotaknute su teme sigurnosti države danas, odnos prema vojsci, ponovno uvođenja vojnog roka i odgoj mladih generacija. https://www.youtube.com/watch?v=__72JNGaon8
Šahovski klub invalida Hvidra – Brod turnirom obilježio petanaestu godišnjicu postojanja
Šahovski klub invalida Hvidra – Brod turnirom obilježio petanaestu godišnjicu postojanja Sl.Brod, 30.prosinac 2025. Šahovski klub invalida Hvidra – Brod organizirao je šahovski turnir povodom petnaeste godišnjice postojanja kluba, u petak 30.12.2025. u prostorijama Šahovskog kluba Ruščica. Sustav turnira bio je švicarski, igralo se 7 kola, a tempo igre bio je 7 minuta plus dodatak 3 sekunde za svaki odigrani potez. Nastupilo je 20 igrača iz nekoliko klubova. Za prva tri seniorska i kadetska mjesto, podijeljena su pokali. Prvo mjesto osvojio je prvokategornik Benjanim Grgurević sa 7 osvojenih bodova iz ŠK Varaždin,Varaždin. Drugo mjesto osvojio je trećekategornik Pejo Martić sa 5 osvojenih bodova iz ŠK Brestovac iz Brestovca. Treće mjesto osvojio je trećekategornik Ivan Raguž ŠK Dama Đakovo 4.5 osvojenih bodova . Najbolji kadet je bio je Filp Vojvodić 3 boda iz ŠK Brestovac , Brestovac. ŠKI Hvidra – Brod, Slavonski Brod svojim postojanjem utjelovljuje i promiče pozitivne vrijednosti Domovinskog rata, promiče ugled i dostojanstvo hrvatskih branitelja te uvijek neprekidno ističe ljubav prema našoj jedinoj i voljenoj domovini Hrvatskoj. Klub je do sada održao 127 turnira, gdje je nastupilo 2.403 igrača. Turniri su uvijek igrani na visokoj šahovskoj i ljudskoj razini, uz pregršt smijeha vedrine i prijateljstva hrvatskih branitelja i svih šahistica i šahista. ŠKI HVIDRA – Brod osnovan je 22.11.2010. godine. Predsjednik kluba je Mato Opačak, koji je uz tajnika kluba Antun Rakić podnio najveći teret u radu kluba. Klub okuplja 12 hrvatskih ratnih vojnih invalida i značajan broj šahista civila.Klub je uspješno po prvi put u Hrvatskoj, održao 12. Svjetsko prvenstvo u šahu za invalide, IPCA Split 2012. godine . Predsjednik IPCA Zbigniew Pilimon tom je prilikom uručio priznanje predsjedniku kluba Mato Opačak, za odličnu organizaciju. U 2013. godini Šahovskom klubu invalida HVIDRA – Brod, od Brodsko-posavske županije uručena je Kovanica od zlata za dobar rad. Nastupi ekipe kluba na Državnim igrama dragovoljaca i veterana Domovinskog rata u Dubrovniku, na Kupu Brodsko-posavske županije, značajni su za povijest kluba. Turniri koje klub organizira su: VRA Maslenica , VRA Bljesak, Dan Kobri 3a Kune, VRO Oluja, Dan Državnosti, Dan Neovisnosti, Dani sjećanja na Vukovar i Škabrnju, Memorijal Zvonko Vidaković i Ilija Garić, Međugorje, Turnir povodom godišnjice kluba. Sigurni smo da klub očekuje još puno godina uspješnog rada. Na kraju turnira bio je organiziran svečani domjenak za sve sudionike. Sponzori su bili Ministarstvo branitelja RH, Brodsko-posavska županija i Slastičarnica Puslica- Slavonski Brod. Izvor: Mato Opačak
RADNI SASTANAK U DUGOJ RESI
Radni sastanak izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga i Hrvatskog časničkog zbora Duga Resa i gradonačelnika Grada Duga Resa Duga Resa, 23. prosinac 2025. U okviru redovnih godišnjih planskih aktivnosti Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga i Hrvatskog časničkog zbora Duga Resa zajedničko izaslanstvo predvođeno predsjednikom HČZ-ZU organiziralo je 23. studenog 2025. radni sastanak, kojem su nazočili gradonačelnik Tomislav Boljar i zamjenica gradonačelnika Katarina Srakovčić te viša stručna savjetnica za pravne poslove Dijana Juričić. U izaslanstvu Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga bili su predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Igor Majetić te predstavnici matične udruge Hrvatskog časničkog zbora iz Duge Rese, predsjednik Mladen Mataković, zatim dopredsjednik Mladen Matković te član Mirko Luketić. Sastanak je iskorišten za upoznavanje gradonačelnika i predstavnika Grada Duge Rese o povjesnici Hrvatskog časničkog zbora, zatim o aktivnostima koje nacionalna Zajednica udruga Hrvatskog časničkog zbora provodi u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te o izazovima i zadaćama nadolazećeg vremena. Izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora informiralo je gradonačelniko o javnim pozivima i natječajima na razini JL(R)S te o javnim pozivima koje svake godine objavljuje Ministarstvo hrvatskih branitelja putem kojih se financira djelovanje braniteljskih udruga. U okviru razgovora o aktivnostima HČZ-zu u inozemstvu poseban osvrt dat je na multilateralnu suradnju u okviru Gaminger inicijative Europe (GIE) koja okuplja časničke udruge iz 13 europskih država te o aktivnostima u okviru Konfederacije pričuvnih časnika NATO i partnerskih država (CIOR), koja okuplja časničke udruge iz 34 države NATO-a i partnerskih država. U okviru međunarodnih aktivnosti rečeno je i o bilateralnoj suradnji s sličnim časničkim udrugama iz Slovenija (ZSČ) i o Italije (UNUCI). Radi što slikovitijeg prikaza bogatog rada Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga i matičnih udruga diljem Republike Hrvatske pripremljena je Power-point prezentacija koju je prezentirao predsjednik Igor Majetić. Tekst: Igor Majetić, predsjednik HČZ-ZU /Fotografije: Grad Duga Resa
MARIJA ŠTROK, IN MEMORIAM
IN MEMORIAM MARIJA ŠTROK HRVATSKA BRANITELJICA Dana 21. prosinca 2025 g. u 72-oj godini život iznenada je preminula hrvatska braniteljica Marija Štrok iz Virovitice. Marija se u Domovinski rat uključila u rujnu 1991. godine stupivši u 50. samostalni bataljun ZNG Virovitica te potom u 127. brigadu HV a sudjelovanje u Domovinskom ratu završava kao pripadnica 81. gardijske bojne “kumovi” iz Virovitice. Obitelji iskrena sućut. Laka joj hrvatska zemlja i počivala u miru božjem
