ŠTO IMA NOVO?

Polaznici 27. naraštaja Ratne škole “Ban Josip Jelačić” u posjeti Delnicama i Klubu 138.br HV Goranski risovi

Polaznici 27. naraštaja Ratne škole “Ban Josip Jelačić” u posjeti Delnicama i Klubu 138.br HV Goranski risovi

Delnice, 26.02.2025.

U tijeku je školovanje 27. naraštaja Ratne škole kojeg pohađa 11 polaznika.

Pored polaznika iz Republike Hrvatske i to iz Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Ministarstva obrane, Oružanih snaga i Sabora, polaznici su i iz Slovenije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Među polaznicima ovog naraštaja je i jedna polaznica I to Morana Bušelić iz MVEP-a.

Ratna škola „Ban Josip Jelačić”, koja je sa radom započela 1998.godine, najviša je vojno-civilna obrazovna institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga kao i druge državne službenike da budu školovani i prepoznati kao budući ključni provoditelji Strategije nacionalne sigurnosti. Ova posjeta je značajna polaznicima Ratne škole kako bi dobili širu sliku o događanjima u Hrvatskoj pred kraj 1991.godine i značaju osvajanja vojarne i vojnih skladišta za naoružavanje HV u vrijeme proglašenog embarga na uvoz naoružanja i vojne opreme.

Studijska putovanja u Republici Hrvatskoj važan su dio nastavnog programa Ratne škole jer se polaznici iz prve ruke informiraju o značajnim političkim, kulturnim, znanstvenim, gospodarskim i religijskim ustanovama, organizacijama, strateškim tvrtkama te ključnom infrastrukturom. Upoznaju se s povijesnim i aktualnim stanjem gradova i županija koje posjećuju kao i mogućnostima sinergije civilnih i vojnih znanja. Na taj način razvijaju se nove kompetencije domaćih i inozemnih polaznika za strateška promišljanja i djelovanja na strateškoj razini.

Načelnik Ratne škole brigadir Nenad Samardžić zahvalio se na prijemu I održanom predavanju. Susret je završio razmjenom prigodnih plaketa i poklona.

U sklopu studijskog putovanja Delnice i Klub 138.br HV Goranski risovi su 26. veljače 2025. posjetili polaznici 27. naraštaja Ratne škole “Ban Josip Jelačić” Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman “ 

Polaznike Ratne škole „Ban Josip Jelačić” je u ime Grada Delnica prigodnim pozdravnim govorom i predavanjem o Gorskom kotaru dočekao gospodin Tomislav Mrle. U ime Kluba 138.br HV Goranski risovi, sudionike je pozdravio Željko Sokol, predsjednik Kluba.

Miljenko Balen, brigadni general HV i ratni zapovjednik 138.br HV Goranski risovi je za polaznike Ratne škole u Glavnoj vijećnici Grada Delnica održao predavanje„Osvajanje vojarne i vojnih skladišta u Delnicama 1991.godine“, poslije čega su gosti obišli prostorije kluba.

Morana Bušelić iz MVEP-A, jedina polaznica 27.naraštaja Ratne škole “Ban Josip Jelačić” i brigadni general Miljenko Balen,

TOMISLAV MRLE, pročelnik Upravnog odjela za lok.samoupravu, dr.djelatnosti i opće poslove Grada Delnica
brigadir NENAD SAMARDŽIĆ Načelnik Ratne škole "Ban Josip Jelačić"
brigadni general MILJENKO BALEN, ratni zapovjednik 138.br HV Goranski risovi
ŽELJKO SOKOL predsjednik Kluba 138.br HV Goranski risovi

Tekst Z.Holenko i Stanislav Linić /Fotografije Z.Holenko i Sandra Kljaić/Uredio Stanislav Linić

VELIKI DOPRINOS MLADIH VOLONTERA NASTAVKU HUMANITARNE AKCIJE UDRUGE 128.br HV SVETI VID-RIJEKA

Stevo Kabić

VELIKI DOPRINOS MLADIH VOLONTERA NASTAVKU HUMANITARNE AKCIJE UDRUGE 128.br HV SVETI VID-RIJEKA

Rijeka, 25. veljače 2025.

Danas smo imali nastavak humanitarne akcije u kojoj prikupljamo sredstva i hranu za beskućnike i za azil za životinje na Viškovu. Ekipa volontera prikupila je hranu za beskućnike i donijela je u prostorije Udruge (hvala Sandra, Iva, Martina…). Kako se dobar glas daleko čuje dobili smo i nove volonterke: Kristinu, Dunju i Sandru. Hvala i Tin Smojver Filipović koji već duže vrijeme pomaže rad Udruge. Ovo je samo nastavak lijepe suradnje sa mladim volonterkama i volonterima koji su sudjelovali i u akciji prikupljanja sredstava za izgradnju spomen obilježja na Gradskom groblju Drenova koji je otkriven u sklopu obilježavanja Dana 128.br HV Sveti Vid tijekom listopada 2024.godine.

Ovo je najljepši način da se kroz doprinos mladih volontera nastavi rad Udruge 128.br HV Sveti Vid, osnovane u svibnju, davne 1992.godine poslije prve ratne zime u kojoj se desila većina tragičnih pogibija pripadnika 128.brigade. Prva namjera osnivača Udruge je bila da pomogne obiteljima poginulih u vrijeme dok mnogo toga vezano za zbrinjavnje obitelji poginulih nije bilo regulirano na razini države zahvaćene sveopćim ratom. Udruga je kroz svoj rad ostvarila mnoge projekte: spomen obilježja na mjestima poginulih, Foto-monografija 128.br HV itd.

Ciljevi rada Udruge su danas prilagođeni vremenu u kojem živimo. Pored okupljanja pripadnika brigade i prijatelja Udruge, druženja i očuvanja tradicija brigade te očuvanja sjećanja na poginule I suradnje sa ostalim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata jedan od ciljeva je kroz humanitarni rad doprinjeti kvaliteti života u životnoj sredini. Posebno nam je drago što su se u rad Udruge uključili i mladi volonteri od kojih su neki potomci pripadnika 128.br HV iz vremena Domovnskog rata.

Još jednom zahvaljujemo mladim volonterkama i volonterima na njihovom doprinosu našoj humanitarnoj akciji. Posebna zahvala Stevi Kabiću koji je inicirao ovu humanitarnu akciju, kao i mnoge do sada.

Izvor: fotografije S.Kabić/tekst S.Linić/uredio S.Linić

GEOPOLITICAL MONITOR: REDEFINIRANJE OBRAMBENE POLITIKE EU

GEOPOLITICAL MONITOR:
REDEFINIRANJE OBRAMBENE POLITIKE EU

Ruska agresija na Ukrajinu, u veljači 2022. uzrokovala je značajne promjene u pristupu europskoj obrani, preoblikujući strategije za konsolidaciju izdržljivijeg, otpornijeg i integriranijeg odgovora na kontinentalnoj razini. Europsku sigurnosnu politiku nakon Hladnog rata obilježilo je uvjerenje da veliki međudržavni sukobi u Europi više nisu mogući. Međutim, trenutačne geopolitičke napetosti, prethodno naglašene događajima u Gruziji 2008. i Ukrajini 2014., zahtijevale su radikalnu promjenu sigurnosne i obranbene paradigme. Imaginarna perspektiva trajnog mira u Europi srušena je ruskim ekspanzionizmom, a ponovno oživljavanje otvorene agresije i kao načina ratovanja u post hladnoratovskoj Europi pokazalo je da se stabilnost više ne može jamčiti bez konkretnog jačanja obrambenih sposobnosti EU.

Nova utrka u naoružanju u Europi

U proteklom desetljeću zabilježen je značajan i stabilan porast europske obrambene potrošnje, pri čemu su se mnoge zemlje obvezale ispuniti NATO-ov cilj od 2% BDP-a. Proračuni za obranu zemalja EU porasli su sa 182 milijarde eura u 2014. na predviđenih 326 milijardi eura u 2024. godini.

Operativno, EU je intenzivirao zajedničke operacije i promicao koordinirane vojne vježbe za integraciju nacionalnih oružanih snaga. Inicijative poput vježbi EUFOR-a imaju za cilj poboljšati operativnu spremnost i sposobnosti odgovora na krize. Istodobno, značajno su porasla ulaganja u napredne tehnologije. U tom je kontekstu Europski obrambeni fond bio ključan u financiranju istraživanja i razvoja novih vojnih tehnologija, uključujući ratovanje dronovima te kibernetičke obrambene sustave

Prema zajedničkoj obrambenoj politici: PESCO (The Permanent Structured Cooperation)

Stalna strukturirana suradnja (PESCO) igra ključnu ulogu u promicanju europskih integracija u području obrane. Osnovan 2017., PESCO uključuje 26 od 27 država članica EU-a (bez Malte), s fokusom na razvoj sposobnosti kolektivne obrane, koordinaciju ulaganja i poboljšanje interoperabilnosti nacionalnih oružanih snaga. Trenutačno se razvija 66 projekata koji pokrivaju područja kao što su obuka, kopnena, pomorska, zračna i kibernetička obrana.

Ciljevi PESCO-a uključuju progresivno povećanje potrošnje za obranu i jačanje kapaciteta brze mobilizacije vojnih jedinica, bez uspostavljanja stalnih snaga. Nedavni strateški pregled, koji je odobrilo Europsko vijeće u studenom 2024., ima za cilj ojačati PESCO, prilagoditi ga novoj geopolitičkoj stvarnosti i osigurati da može učinkovito odgovoriti na sadašnje i buduće sigurnosne izazove. Ova inicijativa za koordiniranu europsku obranu temelji se na državama članicama, jer poboljšava obrambene sposobnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini, čineći Europu kohezivnijom i otpornijom.

Rastući rizici za europsku sigurnost

Sigurnosno okruženje EU se brzo mijenja i razvija a glavna prijetnja dolazi od agresivne vanjske politike Ruske Federacije. Povijesno pasivan pristup EU prema Moskvi otvorio je put agresivnoj i ekspanzionističkoj strategiji u Kremlju. U 2008. i 2014. EU nije dala odlučan odgovor, pokazujući pri tome nedostatak volje i odlučnosti za otvoreno suočavanje sa Rusijom.

Opsežna invazija na Ukrajinu prirodna je posljedica ruske imperijalne vizije, potpomognute neadekvatnim odgovorima u Europi. Moskva je pokazala nepoštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svog “bliskog inozemstva” i danas predstavlja glavnu prijetnju sigurnosti kontinenta.

Uz tradicionalnu obranu, Rusija Europi prijeti i strategijama hibridnog ratovanja. Te prijetnje uključuju kampanje dezinformiranja, sabotažu podmorskih kabela i kibernetičke napade. Nekonvencionalna priroda ovih radnji otežava njihovo prepoznavanje i suzbijanje. Ova vrsta agresije ima za cilj iskorištavanje ranjivosti bez pokretanja izravnog vojnog odgovora, djelujući sredstvima koja je teško pripisati bilo kome i, stoga, otvoreno se suprotstaviti.

Štoviše, posebna se pozornost mora posvetiti uplitanju u unutarnju politiku drugih država, posebice putem kampanja dezinformiranja i podrške proruskim strankama, kao što je nedavno primijećeno u Moldaviji i Rumunjskoj. Tim se intervencijama nastoji utjecati na javno mnijenje u korist Moskve u antizapadnom ključu, potičući unutarnje podjele i nestabilnost.

Trenutačni trendovi u europskoj obrambenoj potrošnji

Dok je prva dekada ovog stoljeća bila obilježena relativnom stagnacijom, posljednjih deset godina bilježi se stalan porast izdvajanja za obranu. Taj se trend može pripisati dvjema ključnim događajima: aneksiji Krima 2014. i invaziji na Ukrajinu 2022.

Prema izvješću Europske obrambene agencije (EDA), potrošnja za obranu porasla je sa 147 milijardi eura u 2014. na 214 milijardi eura u 2021. Između 2021. i 2024. proračun se povećao za više od 30%, dosegnuvši 326 milijardi eura u 2024. Očekuje se da će rashodi porasti za više od 100 milijardi eura do 2027. Izgledi daljnjeg povećanja odražavaju značajan pomak u Europskoj sigurnosnoj strategiji i, iznad svega, promjena u percepciji uloge koju Europa namjerava igrati u multipolarnom globalnom krajoliku, smanjujući ovisnost o SAD.

Nova geopolitička perspektiva naglasila je stvarnost koju su europski čelnici predugo ignorirali: potrebu za integriranom i autonomnom obranom. Do danas je EU ulagao u inicijative za sigurnost zajednice koje su fragmentirane i bez dugoročne strateške vizije. Napori su pretežno usmjereni na kratkoročna rješenja kojima nedostaje strukturirano planiranje kako bi se tijekom vremena osigurala konkurentna i održiva obrambena industrija.

Poteškoće s kojima se EU susreće s vojnom potporom Ukrajini očigledna su demonstracija: nedovoljna proizvodnja opreme i streljiva, loša standardizacija opreme i logističke poteškoće povezane s raznolikošću naoružanja koje osiguravaju države članice.

Nakon desetljeća inercije, prvi pokušaj obrambene koordinacije datira iz 2004. godine stvaranjem Europske obrambene agencije, osmišljene da uskladi napore pojedinih država u usmjerene prema sigurnosti EU. Tek više od desetljeća kasnije pokrenute su strukturiranije inicijative, kao što je gore spomenuti PESCO, koji pruža okvir za vojnu suradnju između država članica, i CARD (Coordinated Annual Review on Defence), čiji je cilj usmjeravanje europskih ulaganja u obrambenom području.

Trenutno je temeljni problem obrane EU nedostatak zajedničke i koordinirane obrambene vizije među zemljama EU-a. Proračun od 326 milijardi eura podijeljen između država članica ostaje u diskreciji ministarstava pojedinih zemalja, koja, iako mogu slijediti smjernice koje sugerira Bruxelles, vjerojatno neće djelovati koordinirano u ulaganjima.

Također je važno naglasiti razliku u ulaganjima između istočnoeuropskih država koje više percipiraju rusku prijetnju. Ističe se Poljska s ulaganjima koja iznose 4,12% BDP-a, a slijede je Estonija i Latvija. Za razliku od njih, zemlje poput Italije, Španjolske i Portugala, gdje se strah od vojne prijetnje manje osjeća, nalaze se na dnu popisa.

Izazovi financiranja obrane EU

Uz strukturalne i operativne izazove povezane s izgradnjom učinkovite obrane EU, postoji i politički otpor država članica, koje često oklijevaju prihvatiti veću nadnacionalnu uključenost, osobito u kontekstu u kojem je nacionalni suverenitet i dalje osjetljivo pitanje, često instrumentalizirano od strane euroskeptičnih političkih snaga. Ipak, ovo protivljenje zajedničkoj obrani ne dolazi samo od najekstremnijih snaga; ponekad dolazi od samih europskih vlada.

Dva simbolična primjera ilustriraju ovu dinamiku. Prvi se odnosi na čvrsto protivljenje Njemačke prijedlogu da se iz fonda NextGenerationEU izdvoji 100 milijardi eura za financiranje Programa europske obrambene industrije za razdoblje 2028.-2034. Berlin, vjeran svojoj liniji fiskalne rigoroznosti i odbijanja javnog duga, ima stav da isključuje svaki oblik vojnog financiranja temeljen na dugovima.

Drugi slučaj odnosi se na francuske rezerve, povezane sa strahom da bi obrambena politika zajednice mogla ugroziti međunarodnu konkurentnost njezine nacionalne obrambene industrije. Od 1950-ih Francuska je zadržala izrazito suverenistički pristup obrani, sprječavajući svaku inicijativu koja bi mogla ograničiti stratešku autonomiju Pariza.

Ipak, te se zabrinutosti temelje na konkretnom temelju: između sredine 2022. i sredine 2023., 78 % ukupne potrošnje na naoružanje zemalja EU-a dodijeljeno je neeuropskim dobavljačima, a 63 % ukupnog iznosa usmjereno je Sjedinjenim Državama. Takva ovisnost postavlja pitanja o stvarnoj sposobnosti EU-a da razvije svoju stratešku autonomiju.

Postupno sužavanje tehnološkog jaza

Neizbježno, pitanje financiranja tiče se i ulaganja u istraživanje i razvoj, sektor u koji se EDA ponovno uključila tek krajem prošlog desetljeća. Od 2011. do 2018. zemlje EU izdvojile su manje od 20% svoje ukupne obrambene potrošnje za tehnološke nadogradnje svojih oružanih snaga, stvarajući kumulativni manjak ulaganja od približno 25 milijardi eura. Počevši od 2019. godine, nova ulaganja u obranu pokušavaju nadoknaditi taj nedostatak i postupno rješavaju operativne nedostatke, kratkoročno i dugoročno.

Godine 2024. EDA je identificirala niz strateških makropodručja za usmjeravanje napora, premošćivanje tehnološkog i operativnog jaza i jačanje sposobnosti odgovora na potencijalne prijetnje. Konkretno, to uključuje sektor integrirane zračne i raketne obrane (IAMD), za koji je izvješće CARD zacrtalo pristup premošćivanju kritičnih nedostataka u zračnoj i raketnoj obrani, s posebnim osvrtom na sposobnosti kratkog dometa, kao što su protuzračni sustavi (C-UAS) i sustavi protuzračne obrane kratkog dometa (SHORAD). Drugo ključno područje odnosi se na individualnu opremu oružanih snaga, s posebnim osvrtom na biološke, kemijske, radiološke i nuklearne (CBRN) zaštitne uređaje.

Stalno povećanje obrambenog proračuna posljednjih godina otkriva opipljivu evoluciju u obrambenoj politici EU, posebno imajući u vidu da je proces modernizacije europskih oružanih snaga službeno započeo s Pripremnom akcijom obrambenog istraživanja (PADR) 2017. PADR, osmišljen kao pilot projekt i financiran od strane država članica s više od 90 milijuna eura, bio je aktivan do 2019. s izričitim ciljem ocrtavanja europske vojne istraživačke strategije počevši od 2021. Njegovo nasljeđe danas je vidljivo u „2025 EDF Work Programme“, godišnjem planu Europskog obrambenog fonda za razvoj vojnih tehnologija u zemaljskim, pomorskim, zrakoplovnim, svemirskim i kibernetičkim sektorima.

Odobren krajem siječnja 2025., program za tekuću godinu planira ulaganje od 1,065 milijardi eura, usmjereno na potporu istraživanju i razvoju u obrambenom sektoru, uz istovremeno smanjenje rascjepkanosti nacionalnih ulaganja. EDF do danas predstavlja glavni alat zajednice za financiranje tehnoloških inovacija u vojnom području, učvršćujući ulogu Europske unije kao sve strukturiranijeg aktera u globalnom sigurnosnom okruženju.

Budućnost europske obrane

Europa nije vidjela takvu dinamiku u obrambenom sektoru od doba Hladnog rata. Inicijativa o stvaranju Europske obrambene zajednice (EDC) je propala 1954. Jer se Francuska snažno protivila takvom prijenosu suvereniteta. Danas, izazov i dalje postoji, dodatno ometan sličnim problemima, između ostalog nevoljkošću da se Europskoj uniji prepusti tako visoka razina suvereniteta, da ne spominjemo ustrajnu neutralnost Austrije i Malte, koja koči vojnu integraciju, te ambivalentnu politiku Mađarske, koja se često sukobljava s Bruxellesom. Pitanje obrane zajednice dodatno je komplicirano nepostojanjem jedinstvene zajedničke europske vanjske politike.

Ipak, na papiru, EU je danas (kao cjelina) druga u svijetu po potrošnji za naoružanje. Doista, pojavljuju se znakovi konkretnog oporavka, na primjer, prošlog ožujka Europska komisija predstavila je nacrt strateškog okvira za 2035., koji bi od država članica zahtijevao da osiguraju da 60% njihove opreme dolazi od europskih proizvođača.

Na kraju, kada je riječ o budućnosti europske obrane, važno je spomenuti hitnost nove strateške paradigme. Prema sve glasnijim razmišljanjima, uzimajući u obzir postupno povlačenje SAD, EU bi trebala izdvojiti najmanje 5% svog BDP-a za obranu, s ciljem konačne autonomije od svog američkog saveznika.

Izvor: Geopolitical monitor, Simone Chiusa i Lorenzo Fedrigo, 19. veljače 2025. / Uredio i preveo SL/fotografije pinterest

ŠTO JE TRUMPOVA STRATEGIJA ZA RUSIJU: RAZBIJANJE KINESKO-RUSKOG SAVEZNIŠTVA ILI NJEGOVO JAČANJE?

ŠTO JE TRUMPOVA STRATEGIJA ZA RUSIJU: RAZBIJANJE KINESKO-RUSKOG SAVEZNIŠTVA ILI NJEGOVO JAČANJE?

Dr. Hasim Turker, 23. veljače 2025.

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću označio je odstupanje od konvencionalne putanje američke vanjske politike. Pristup njegove administracije Rusiji signalizira ponovno preispitivanje prioriteta, odražavajući temeljnu strategiju usmjerenu na preoblikovanje globalnog poredka u korist Washingtona. Umjesto da zadrži konfrontirajući stav prethodnih administracija, čini se da Trump daje prednost pomirljivijem pristupu Moskvi, pomaku koji je u velikoj mjeri diktiran imperativom suprotstavljanja usponu Kine. Postavljaju se, međutim, kritična pitanja o širim posljedicama ove promjene, posebno za transatlantsko savezništvo i globalnu stabilnost.

Rusija i Kina: Nova strateška jednadžba

Desetljećima je američku vanjsku politiku karakterizirao pristup dvostrukog obuzdavanja i prema Rusiji i prema Kini. Međutim, Trumpov povratak na vlast sugerira promjenu fokusa, dajući prednost Kini kao primarnom geopolitičkom izazivaču dok nastoji ublažiti napetosti s Rusijom. Ova promjena naglašava uvjerenje da kontinuirani antagonizam prema Moskvi samo služi za dalje guranje Rusije u stratešku orbitu Kine. Pretpostavka iza ovog pristupa je da ukorijenjeno kinesko-rusko partnerstvo predstavlja najveći izazov američkoj hegemoniji. Ako dvije sile prodube svoju vojnu, gospodarsku i diplomatsku koordinaciju, Washington će se suočiti sa znatno složenijim prijetnjama. Nudeći diplomatske i gospodarske poticaje Rusiji, Trumpova administracija ima za cilj oslabiti ovo partnerstvo i spriječiti Peking da iskoristi resurse Moskve u budućem sukobu sa Sjedinjenim Državama.

Hitnost suprotstavljanja Kini proizlazi iz njezine rastuće gospodarske i vojne moći. Kina je nadmašila Sjedinjene Države kao najveća svjetska trgovačka nacija i značajno je napredovala u umjetnoj inteligenciji, proizvodnji poluvodiča i kvantnom računalstvu. Modernizacija Narodne oslobodilačke vojske i njezina rastuća pomorska moć predstavljaju izazov američkoj strateškoj nadmoći u Indo-Pacifiku. U međuvremenu, globalni doseg Pekinga kroz inicijative kao što je inicijativa Pojas i put značajno je proširio svoj utjecaj na Afriku, Latinsku Ameriku, pa čak i Europu. U tom kontekstu, Trumpov vanjskopolitički tim smatra Rusiju sekundarnom brigom. Dok Moskva ostaje geopolitički konkurent, njezine se ambicije smatraju više regionalno usredotočenim, čineći angažman s Rusijom strateškim potezom za oslobađanje resursa za širu konfrontaciju s Kinom.

Desno: Poslije ruske agresije na Ukrajinu, zajedničke vježbe OS Ruske federacije i NR Kine sve su učestalike

Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik NR Kine Xi Jinping

Diplomatska strategija podjele Rusije i Kine

Trumpov pristup podsjeća na otvaranje predsjednika Richarda Nixona prema Kini 1972., gdje je Washington iskoristio kinesko-sovjetski raskol kako bi obuzdao Moskvu. Međutim, ovaj put, uloge su obrnute, jer Sjedinjene Države nastoje angažirati Rusiju u nastojanju da oslabe stratešku poziciju Kine. Administracija predviđa diplomatski angažman, ukidanje odabranih sankcija i potencijalnu deeskalaciju napetosti oko Ukrajine kao mehanizme za vraćanje Rusije u uravnoteženiji odnos sa Zapadom.

Pretpostavka je da bi, s pravim poticajima, Moskva mogla biti voljna ublažiti svoje veze s Pekingom. Ipak, ova je pretpostavka pogrešna. Za razliku od Hladnog rata, kada su ideološke pukotine razdvajale Kinu i Sovjetski Savez, današnje rusko-kinesko partnerstvo izgrađeno je na zajedničkom protivljenju zapadnoj dominaciji. Obje zemlje imaju koristi od gospodarske suradnje, zajedničkih vojnih vježbi i diplomatske koordinacije u multilateralnim institucijama kao što su BRICS i Šangajska organizacija za suradnju. S obzirom na ove stvarnosti, vjerojatnost da će Rusija napustiti svoje bliske veze s Kinom u zamjenu za neizvjesne ustupke SAD-a i dalje je veoma niska.

Kontraadmira Du Xiping (desno) rukuje se sa kapetanom I klase Sergejem Jurijevičem Žugom u vojnoj bazi Quingdao prilikom održavanja Rusko-kineskih vojno-pomorskih vježbi 2012.godine

Implikacije za NATO i europsku sigurnost

Iako je logika iza Trumpova pristupa jasna, on nosi značajne strateške rizike. Stavljajući potporu Ukrajini u drugi plan i ublažavajući pritisak na Moskvu, Trump bi mogao ohrabriti ruskog predsjednika Vladimira Putina. Percipirano povlačenje Sjedinjenih Država moglo bi potaknuti Rusiju da proširi svoju sferu utjecaja u istočnoj Europi kroz hibridno ratovanje ili izravnu vojnu akciju. Skepticizam administracije prema NATO-u, u kombinaciji s nevoljkošću da održi obveze vojne pomoći Ukrajini, riskira pucanje transatlantskog saveza.

Europske nacije, nesigurne u pouzdanost Washingtona, mogle bi tražiti alternativne sigurnosne aranžmane, potkopavajući koheziju koja podupire zapadnu stabilnost od Drugog svjetskog rata. Dodatno, uključivanjem u izravne pregovore s Moskvom bez značajnijeg europskog sudjelovanja, Washington riskira da potisne ključne saveznike kao što su Njemačka, Francuska i Poljska. To bi moglo gurnuti europske nacije prema neovisnijem vanjskopolitičkom stavu, smanjujući sposobnost Washingtona da koordinira jedinstveni odgovor na globalne sigurnosne izazove.

Marl Rutte, glavni tajnik NATO-a

Konkretne političke promjene i njihove posljedice

Trumpova nova vanjskopolitička strategija se već očituje u konkretnim političkim odlukama. Njegova je administracija signalizirala odmak od prijašnjih obveza prema europskoj sigurnosti, pozivajući članice NATO-a da povećaju svoje izdatke za obranu, istovremeno bacajući sumnju na predanost Sjedinjenih Država članku 5. Također je odlučio ograničiti vojnu pomoć Ukrajini, potkopavajući sposobnost Kijeva da se odupre ruskom napredovanju.

Iako su ove mjere namijenjene osiguranju neutralnosti Moskve u sukobu između SAD-a i Kine, one nose dugoročne rizike koji bi mogli nadmašiti njihovu kratkoročnu dobit. Ako Rusija protumači ove poteze kao znakove slabosti Zapada, mogla bi ih odlučiti iskoristiti umjesto da uzvrati pravim geopolitičkim prestrojavanjem.

Strateškija alternativa: balansiranje angažmana i odvraćanja

Ako je cilj spriječiti kinesko-ruski savez uz zadržavanje vjerodostojnosti SAD-a, potreban je alternativni pristup. Umjesto nuđenja bezuvjetnih ustupaka Moskvi, Washington bi trebao slijediti strategiju selektivnog angažmana u kombinaciji s pojačanim odvraćanjem. Diplomatski angažman s Rusijom trebao bi ovisiti o radnjama koje je moguće provjeriti, kao što je deeskalacija u Ukrajini i predanost prestanku agresivnog vojnog držanja u istočnoj Europi.

Europske saveznike treba poticati da povećaju svoje obrambene doprinose, ali američke obveze prema NATO-u moraju ostati čvrste. Pojačane zajedničke vojne vježbe i istureno raspoređivanje snaga u istočnoj Europi odvratili bi rusku agresiju, istovremeno osiguravajući otpornost NATO-a. Gospodarsko olakšanje trebalo bi biti odobreno samo u zamjenu za konkretne promjene u ponašanju Moskve, korištenjem sankcija kao pregovaračkog alata, a ne preranog ustupka. Washington bi trebao istražiti područja ograničene suradnje s Moskvom, poput kontrole naoružanja i upravljanja Arktikom, bez ugrožavanja širih sigurnosnih obveza.

Zaključak: Dugoročna strateška razmatranja

Trumpov zaokret u vanjskoj politici prema Rusiji predstavlja ambiciozan pokušaj preoblikovanja globalnih usklađivanja, ali sa neizvjesnim dugoročnim posljedicama. Iako bi razlaz između Rusije i Kine teoretski mogao pružiti Sjedinjenim Državama stratešku fleksibilnost, provođenje ove politike izaziva zabrinutost zbog  njezine realne održivosti ali i mogućih neželjenih posljedica. Slabljenje NATO-a u vrijeme rastuće ruske samouvjerenosti moglo bi ugroziti transatlantsku sigurnost i ohrabriti Moskvu da testira odlučnost Zapada. Štoviše, ruski poticaji da se odvoji od Kine i dalje su ograničeni, zbog čega nije jasno hoće li potezi Washingtona rezultirati smislenim prestrojavanjem ili će jednostavno potaknuti daljnji geopolitički avanturizam.

Održivija američka strategija uravnotežila bi angažman i odvraćanje, osiguravajući da diplomatske inicijative s Rusijom ne dolaze nauštrb širih američkih strateških interesa. Povijest je pokazala da nagli neusaglašeni i neprovjereni ustupci rijetko proizvode trajnu stabilnost, a izazov za kreatore politike SAD-a leži u upravljanju ovim složenim prestrojavanjem bez žrtvovanja ključnih sigurnosnih obveza. Ostaje šire pitanje: mogu li Sjedinjene Države uspješno preusmjeriti svoju globalnu strategiju uz održavanje stabilnosti ili će ova promjena nenamjerno ubrzati uspon revizionističkih sila?

Izvor: Geopolitical monitor/Preveo i uredio SL

PREDAVANJE: TRENDOVI RAZVOJA OBRAMBENO – SIGURNOSNIH SUSTAVA ZEMALJA ČLANICA NATO I PARTNERA

PREDAVANJE: TRENDOVI RAZVOJA OBRAMBENO-SIGURNOSNIH SUSTAVA ZEMALJA ČLANICA NATO I PARTNERA

Vrbovec, 21. veljače 2025. godine

Predavanje na temu: “Trendovi razvoja obrambeno-sigurnosnih sustava zemalja članica NATO-a i partnera” u okviru godišnjeg Plana aktivnosti suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva za HČZ Vrbovec, Gradec

Temeljem godišnjeg Plana provedbe aktivnosti u okviru Sporazuma o suradnji Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (NSP NZ), u prostorijama Općine Gradec održano je drugo u nizu tematskih predavanja za članove Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec. Predavanje za tridesetak članova udruge na temu: “Trendovi razvoja obrambeno-sigurnosnih sustava zemalja članica NATO saveza i partnera”, održao je glavni tajnik HČZ-ZU i član HČZ Vrbovec, brigadir u mirovini Branko Gačak. Tijekom predavanja posebni naglasak dat je porukama nakon Minhenske sigurnosne konferencije (“The 61st Munich Security Conference”), 14. do 16. veljače te susreta ruskog i američkog pregovaračkog tima za Ukrajinu u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. veljače, predvođenim ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim i američkim državnim tajnikom Markom Rubiom.

J.C.Vance, potpredsjednik SAD
Olaf Scholz, kancelar Njemačke
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine

Tekst i fotografije: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU

Predavanje : Trendovi razvoja obrambeno-sigurnosnih sustava zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza i partnera

PREDAVANJE: TRENDOVI RAZVOJA OBRAMBENO-SIGURNOSNIH SUSTAVA ZEMALJA ČLANICA SJEVERNOATLANTSKOG SAVEZA I PARTNERA

Koprivnica, 13. veljače 2025.

BRANKO GAČAK
brigadir u mirovini, glavni tajnik HČZ-ZU i član Povjerenstva za međunarodnu suradnju

U okviru godišnjeg plana aktivnosti suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva za Savez udruga Koprivničko-križevačke županije, HČZ Koprivnica, HČZ Đurđevac, HČZ Sveti Petar Orehovec i HČZ DDR Koprivnica,

Temeljem godišnjeg Plana provedbe aktivnosti u okviru Sporazuma o suradnji Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (NSP NZ) održano je prvo u nizu tematskih predavanja za članove udruga Hrvatskog časničkog zbora udruženih u Hrvatski časnički zbor – Zajednicu udruga (HČZ-ZU).

Predavanje je organizirano neposredno nakog redovnih godišnjih Skupština HČZ-a Koprivnica i Saveza udruga HČZ Koprivničko-križevačke županije, a nazočili su mu čelne strukture i članovi županijskog Saveza udruga HČZ-a, zatim HČZ-a Koprivnica, HČZ-a Đurđevac, HČZ-a Sveti Petar Orehovec i HČZ-a “Dragovoljci Domovinskog rata” Koprivnica.

Predavanje na temu: “Trendovi razvoja obrambeno-sigurnosnih sustava zemalja članica NATO saveza i partnera”, održao je glavni tajnik HČZ-ZU i član Povjerenstva za međunarodnu suradnju, brigadir u mirovini Branko Gačak. Naglasci predavanja te kasnija diskusija uključivali su aktualne izjave dužnosnika nove američke administracije vezane uz rusku agresiju na Ukrajinu i američke prijedloge vezane uz početak mirovnih pregovora, kao i bitne razlike između izjava američkih i europskih dužnosnika neposredno pred početak Minhenske sigurnosne konferencije (“The 61st Munich Security Conference”), 14. do 16. veljače

 Tekst i fotografije: Branko Gačak/uredio Stanislav Linić

MEMORIJALNI TURNIR „ZVONKO VIDAKOVIĆ I ILIJA GARIĆ“

Svi prvoplasirani sa Memorijalnog turnira Zvonko Vidaković i Ilija Garić

Najbolji seniori:

  1. Dragan Kokanović. ŠK Derventa, Derventa,
  2. MK Branko Pekarik,ŠK Ruščica, Ruščica,                                                
  3. Žarko Grgić,ŠK Ruščica, Ruščica,      

Najbolji kadeti:

  1. Nikolas Vasić, ŠK Derventa, Derventa,                                                                                      
  2. Gabrijel Preradović, ŠK Derventa, Derventa,                                                                      
  3. Aleksa Dobrilović, ŠK Derventa, Derventa,

MEMORIJALNI TURNIR
„ZVONKO VIDAKOVIĆ I ILIJA GARIĆ“

Slavonski Brod, 16.02.2025.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva Hrvatskih branitelja i Brodsko posavske županije  a u organizaciji Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod Slavonski Brod u Ruščici održan je, u prostorijama Šahovskog kluba Ruščica je u nedjelju, 16.veljače 2025. godine održan 20.Memorijal Zvonko Vidaković i Ilija Garić. Na samom početku turnira je predsjednik Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod Mato Opačak pozdravio sve prisutne i sa nekoliko prigodnih riječi prisjetio se pokojnog Zvonka Vidakovića i Ilije Garića. Poslije odavanja počasti minutom šutnje za sve preminule i poginule branitelje turnir je otvoren. Na šahovskom turniru je nastupilo 30 igrača koji se igrao 7 minuta plus dodatak 3 sekunde po odigranom potezu, 7 kola. Odigrano je 105 partija po švicarskom sistemu. Sudac turnira je bio državni Mato Opačak s pomoćnikom Antunom Rakić koji su obavili posao na visokom nivou. Zamjerke na ponašanje igrača i publike nema. Nije bilo spornih situacija tako da Sudački odbor nije imao posla.  Najuspješnijim seniorima  dodijeljeni su pokali, prvaku iz Šahovskog kluba Derventa Draganu Kokanoviću komplet šahovska garnitura i kadetima  medalje koje je uručio predsjednik kluba Mato Opačak.

Ovo je bio 120 turnir kojeg je do sada organizirao Šahovski klub invalida Hvidra-Brod, Slavonski Brod, ukupno je na njima nastupalo 2.304 igrača sa šire regije

Prvoplasirani senior Dragan Kokanović sa glavnim sucem turnira Matom Opačkom.

Tekst i fotografije Mato Opačak/uredio Stanislav Linić                                                                                               

JAVNI POZIV MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA ZA DODJELU NAGRADE ZA KRATKU PRIČU O DOMOVINSKOM RATU

JAVNI POZIV MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA ZA DODJELU NAGRADE ZA KRATKU PRIČU O DOMOVINSKOM RATU

Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo je javni poziv za dodjelu nagrade za kratku priču o Domovinskom ratu za učenike srednjih škola u 2025. godini I. Kratka priča o Domovinskom ratu treba biti književno ostvarenje na standardnom hrvatskom jeziku ili narječju s područja Republike Hrvatske, koje tematizira posredni, prepričani doživljaj Domovinskog rata (uz navođenje izvora), događaj stvarne ili fikcijske naravi. Kratka priča može obrađivati samo jedan segment Domovinskog rata, ali i Domovinski rat u cijelosti.

Cijeli tekst javnog poziva MHB možete pročitati ako “kliknete” na ikonu iznad

33 GODINE OD POVIJESNOG PRELETA HRVATSKOG PILOTA DANIJELA BOROVIĆA

„Njegov let iz tada okupiranog područja prema slobodnom teritoriju Hrvatske bio je više od smjelog poteza – bio je čin prkosa, hrabrosti i nade,“ istaknuo je državni tajnik Bašić

Na aerodromu Željava danas je svečano obilježena 33. obljetnica povijesnog preleta Danijela Borovića, pilota koji je u jeku Domovinskog rata prebjegao iz tzv. Jugoslavenske narodne armije i donio Hrvatskoj prvi nadzvučni borbeni avion MIG-21.

Obilježavanje je okupilo hrvatske branitelje, predstavnike vlasti i udruga iz Domovinskog rata, pripadnike Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i građane koji su odali počast ovom hrabrom činu.

Tijekom svečanosti nazočni su se prisjetiti tih dramatičnih trenutaka i odali počast pilotu Boroviću, koji je svojim činom pokazao iznimnu hrabrost i domoljublje.

Nakon obilaska aerodroma Željava, u Crkvi svetog Jurja u Korenici služena je misa za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, a počast im je odana polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja ispred Općine Plitvička jezera.

U dvorani Kulturno-informativnog centra u Korenici ovim povodom održana je i svečana akademija, gdje su se uzvanici obratili prigodnim govorima.

Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Zlatan Bašić, ujedno izaslanik predsjednika Vlade te potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, rekao je kako je Borovićev let iz tada okupiranog područja prema slobodnom teritoriju Hrvatske bio više od smjelog poteza – bio je čin prkosa, hrabrosti i nade. „U vrijeme kada je hrvatski narod trpio agresiju i borio se za svoju opstojnost, ovakvi pothvati pokazivali su da naša mladost i naši heroji nisu bili spremni pokleknuti pred nepravdom i nasiljem“, istaknuo je državni tajnik Bašić.

Dodao je da, dok se prisjećamo ovog izvanrednog čina, uz počast vojnom pilotu pukovniku Danijelu Boroviću, prisjećamo se i svih hrvatskih branitelja koji su svojim djelima omogućili da Hrvatska postane slobodna, neovisna i suverena država i koji su u tim teškim vremenima donosili presudne odluke.

„Prisjećamo se svih koji su bez razmišljanja stajali na braniku domovine, znajući da možda nikada neće vidjeti njezinu slobodu, ali su vjerovali u nju. Zahvaljujući njima, danas živimo u miru, ali njihova žrtva nikada ne smije biti zaboravljena“, poručio je Bašić.

Obilježavanje je organizirala Udruga branitelja Domovinskog rata općine Plitvička Jezera u suradnji s Općinom Plitvička Jezera.

Prije 33 godine, 4. veljače 1992., tek priznata Republika Hrvatska, zaslugom hrabrog pilota Danijela Borovića, dobila je svoj prvi nadzvučni lovački avion MiG-21. On je toga dana izvršio povijesni prelet iz zrakoplovne baze tzv. JNA Željava kraj Bihaća na netom oslobođeni hrvatski aerodrom u Puli.

Njegov čin imao je ogroman značaj za mladu hrvatsku državu koja je tek nekoliko tjedana ranije međunarodno priznata. Hrvatska vojska tada nije raspolagala nadzvučnim borbenim avionima, a Borovićev MiG-21 bio je vrijedan doprinos obrani zemlje.

Preuzeto sa web stranice Ministarstva hrvatskih branitelja /Uredio SL

33 GODINE OD POVIJESNOG PRELETA HRVATSKOG PILOTA DANIJELA BOROVIĆA

Redoviti plenarni zimski sastanak CIOR-a (CIOR MWM)

Redoviti plenarni zimski sastanak CIOR-a (CIOR MWM)

(Confédération Interalliée des Officiers de Réserve)

29. – 31. siječnja, 2025. Bruxelles, Belgija, Sjedište NATO-a

Središnja tema sastanka bila je nova politika NATO-a o pričuvi. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, prilikom otvaranja ovog događaja istaknuo je vitalnu ulogu pričuve u obrambenoj strategiji NATO-a. O ulozi pričuvnih snaga i jačanju otpornosti na svima razinama sudionicima je govorio predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, admiral Cavo Dragone. Litva je obnovila svoj status punopravne članice CiOR-a. Udruga pričuvnih časnika Ukrajine novi je pridruženi član CIOR-a. Četiri članice CIOR-a predstavile su svoje obrambene strukture i udrugu časnika, među njima i Hrvatska, ostvarujući time jedan od ciljeva udruge – ojačati svoju vidljivost unutar ove međunarodne organizacije.

Ovogodišnji redoviti plenarni zimski sastanak CIOR- okupio je četiri skupine: NATO Odbor za pričuvu (NCR), Međusavezničku konfederaciju pričuvnih časnika (CIOR), Međusavezničku konfederaciju medicinskih pričuvnih časnika (CIOMR) i Međusavezničku konfederaciju pričuvnih dočasnika (CISOR), kako bi raspravili aktualna pitanja i budućnost pričuvnih snaga NATO-a.

Mark Rutte
glavni tajnik NATO-a

Predsjednik CIOR-a brigadir Jørn Buø (Norveška) je pozdravljajući prisutne naznačio kako je u središtu njegove pozornosti razvijanje suradnje s ministarstvima obrane i oružanim snagama država članica, doki nadalje odnos prema NATO-u predstavlja prioritet.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte prilikom otvaranja ovog događaja istaknuo je da pričuvni sastav čini uspjeh našeg transatlantskog saveza, naglašavajući vitalnu ulogu pričuve u obrambenoj strategiji NATO-a. S razvojem modernih prijetnji, osiguravanje integracije pričuvnih snaga u strateškom planiranju NATO-a je ključno, kako za spremnost tako i za društvenu otpornost, naglasio je. U središtu pozornosti stoga su oblikovanje politike pričuvnih snaga, jačanje interoperabilnosti i transatlantske suradnje te iskorištavanje specijalističkih znanja pričuvnika. Glavni tajnik NATO-a istaknuo je kako je Savez napravio veliki napredak, postrojbe su u višoj razini pripravnosti, međutim, potrebno se je pripremiti za veću opasnost. Posebice je apostrofirao važnost rashoda za obranu i obrambene industrije, zaključivši da stvarno moramo učiniti više, jer je odgađanje jednostavno opasno.

brigadir Jørn Buø
predsjednik CIOR-a

admiral Cavo Dragone
predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a

Predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, admiral Cavo Dragone, naznačio je kako pričuvne snage igraju važnu ulogu u cijelom spektru nacionalnih i NATO-ovih obrambenih struktura. Naglasio je kako je u fokusu Saveza otpornost na svim razinama te da je otpornost naša prva linija obrane. Govoreći kako pričuvne snage mogu ispuniti važne specijalističke uloge u jačanju otpornosti NATO-a i otpornosti naših partnera, naveo je primjere gdje su pričuvnici bili ključni u pomaganju društvu, primjerice, napori u suzbijanju COVID-19 i najnoviji šumski požari u Los Angelesu.  Konstatirao je kako pričuva utjelovljuje dvostruku ulogu građanina i vojnika, što ju čini jedinstveno pozicioniranom pri odvraćanju i obrani cijelog društva.  Zaključno je admiral Cavo Dragone poručio da u sve podijeljenijem svijetu ne postoji oružje moćnije od našeg jedinstva i pozvao prisutne da međusobno podijele svoja iskustva.

Predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a admiral Cavo Dragone u svom obraćanju sudionicima plenarne sjednice CIOR-a

Plenarni sastanak CIOR-a uključivao je brojne brifinge, prezentacije, tematske rasprave i rad odbora. Središnja tema sastanka bila je nova politika NATO-a o pričuvi, usvojena u studenom 2024. Nova politika usmjerena je na učvršćivanje promicanja pričuvnog sastava kao doprinosa temeljnim zadaćama, operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a. NATO-ova vizija pričuvnih snaga ima cilj jačanja NATO postava kolektivne obrane pružanjem dodatne snage i kapaciteta za potporu odvraćanja potencijalnih protivnika te za učinkovito reagiranje i obranu od sigurnosnih prijetnji. Pričuva doprinosi sposobnosti NATO-a da izdrži dugotrajno ratovanje, pružajući dodatne sposobnosti i snagu koja se može mobilizirati i rasporediti prema potrebi, posebno u okviru funkcija koje osiguravaju kontinuitet operacije. Sudionici sastanka izrazili su zadovoljstvo usvajanjem nove politika NATO-a o pričuvi i istaknuli važnost sudjelovanja predstavnika iz ministarstava obrane i oružanih snaga u radu NCR-a, kojim trenutno predsjeda Nizozemska.

Izbor novih članica

Litva je ponovo uspostavila svoj status punopravne članice CIOR-a, kao što je bilo najavljeno tijekom Ljetnog kongresa CIOR-a u Tallinu.

Novi je pridruženi član CIOR-a postala je Udruga pričuvnih časnika Ukrajine. Vijeće CIOR-a, sastavljeno od predstavnika svake zemlje članice, jednoglasno je donijelo odluku da Ukrajinsko udruženje pričuvnih časnika i veterana (UAROV) stekne status pridruženog člana CIOR-a. Jedinstvena ocjena je bila da se njihovim primanjem u pridruženo članstvo osnažuje međunarodna suradnja i uloga ukrajinske pričuve u globalnoj zajednici pričuvnih snaga. Kao pridruženi član UAROV dobiva pristup CIOR platformi za međunarodnu razmjenu između pričuvnih časnika. 

Ukrajinsko izaslanstvo
predvodio je zamjenik ministra obrane Serhii Melnyk

Ukrajinskim pričuvnim časnicima time će se omogućiti intenziviranje dijaloga i jačanje suradnje s pričuvnim časnicima CIOR-a. Pripadnici ukrajinskih pričuvnih snaga već su ranije sudjelovali u aktivnostima CIOR-a, uključujući Ljetni kongres, Jezičnu akademiju, CIMIC vježbu, Vojno natjecanje i Program mladih pričuvnih časnika. Ukrajinsko izaslanstvo predvodio je zamjenik ministra obrane Serhii Melnyk, koji je istaknuo iznimnu važnost ovog članstva za ukrajinske aktivne snage, pričuvu i građane. Naglasio da Ukrajina nije samo spremna usvojiti najbolje prakse saveznika, već i podijeliti svoje jedinstveno iskustvo u obuci pričuvnih snaga i organiziranju obrane.

pukovnica Nevenka Kovač

Nacionalne prezentacije. Na sastanku su četiri članice imale priliku predstaviti svoje obrambene strukture i udrugu časnika (Austrija, Belgija, Kanada i Hrvatska). Hrvatska predstavnica iskoristila je ovu priliku i prezentirala kratki povijesni pregled i hrvatska iskustva vezana uz pričuvne snage te aktualna pitanja udruge HČZ-ZU.

Predstojeći sastanci CIOR-a u 2025. godini su: seminar a Mladih pričuvnih časnika, (6.- 10. svibnja), CIOR među-sastanak (IBM2, Oslo, Norveška, 8.-10. svibnja, u okviru kojeg je planirano održati izvanredni sastanak radi rasprave o Strateškom dokumentu), Ljetni kongres, (Španjolska, vrijeme treba potvrditi), vojno natjecane MILCOMP (srpanj, Španjolska ili Finska).

Zaključujući ovo zasjedanje, predsjednik CIOR-a izrazio je zadovljstvo zajedničkom suradnjom i nastupam 4 organizacije, a osobito do sad najvišom razinom NATO-ovih predstavnika na sastanku CIOR-a. Pozvao je nacionalne predstavnike da i dalje održavaju dijalog i aktivno međusobno surađuju.

Ova plenarna sjednica CIOR-a uspjela je osigurati jedinstvenu platforma za poticanje međusobne suradnje. Nordijsko predsjedništvo aktivno je angažirano kako na uspostavi i razvijanju kvalitetnijih odnosa sa strukturama NATO-a, tako i s nacionalnim obrambenim strukturama. Središnji interes je uključiti se u savjetovanje Vojnog odbora NATO-a, kao i obuka i izobrazba pričuve.

CIOR je nepolitička i neprofitna organizacija pridružena NATO-u, koja je osnovana 1948. i zastupa interese više od 1,3 milijuna pripadnika pričuve (vojnika, dočasnika i časnika) iz 28 zemalja članica NATO-a te drugih partnerskih zemalja. U okviru CIOR-a Hrvatski časnički zbor – Zajednica udruga zastupa Republiku Hrvatsku kao pridruženi član od 2001. godine te u statusu punopravnog člana od 5. kolovoza 2009. godine.

U radu zasjedanja u ime HČZ-ZU, kao i u donošenju odluka tijekom zasjedanja sudjeluje predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju HČZ-ZU i nacionalna predstavnica u CIOR-u te dopredsjednica GIE (“Gaminger Initiative Europe”), umirovljena pukovnica Nevenka Kovač.

Tekst i fotografije pukovnica Nevenka Kovač / uredio SL