Komemoracija za strijeljane Vrbovčane kod Željezničke postaje u Vrbovcu, 27.studenoga 2023.
Komemoracija za strijeljane Vrbovčane kod Željezničke postaje u Vrbovcu 27.studenoga 2023. Uz nazočnost učenika, nastavnika i ravnatelja Osnovnih škola „Krunoslava Kutena” i “Marije Jurić Zagorke” iz Vrbovca, predstavnika gradskih predstavničkih i izvršnih vlasti te predstavnika vrbovečkih braniteljskih i antifašističkih udruga održana je komemoracija za četrnaestoro nedužnih civila strijeljanih na današnji dan prije 80 godina. Komemoracija je započela “satom povijesti” koji je vodio vrbovečki novinar Dragutin Vicković istakavši detalje i okolnosti koje su dovele do pogubljenja nedužnih civila od strane njemačke vojske. Tragičnom događaju prethodila je dogovorena akcija partizana i domobrana koja je trebala završiti predajom domobrana i bez ikakvih gubitaka u ljudstva. Nažalost u vrijeme dogovorene predaje u noći između 26. i 27. studenoga 1943. iz pravca Križevaca pojavio se njemački oklopn vlak, a tijekom neplaniranih borbi je poginulo i ranjeno nekoliko partizana te jedan njemački časnik i vojnik. Tom prigodom se predao 41 domobran, zarobljeno je 50-ak pušaka i streljivo te 100-ak bombi, a Nijemci su narednog dana u znak odmazde za poginule njemačke vojnike iz sadašnje Ulice Ivana Gorana Kovačića pokupili 16 civila i izveli ih pred streljački postroj nedaleko od današnjeg spomen obilježja strijeljanim vrbovečkim civilima. Dvoje od šesnaestoro je bilo ranjeno i preživjelo, ali i oni su danas pokojni. Prema ranijim informacijama, najmlađi preživjeli imao je samo 13 godina, dok je najstariji strijeljani Vrbovčan imao preko 70 godina. Nakon obraćanja novinara Dragana Vickovića, ispred spomen obilježja lampaše su položili učenici i nastavnici 1. i 2. Osnovne škole, zatim predstavnici Grada Vrbovca predvođeni gradonačelnikom Denisom Kraljom i njegovim zamjenikom Markom Beloševićem, viječnici Gradskog Vijeća Vrbovca predvođeni svojim predsjednikom Krunoslavom Sohorom te članovi Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec predvođeni predsjednikom Marijanom Plahutarom i vrbovečke HVIDRA-e predvođeni predsjednikom Vladom Kožarom. U ime HČZ-ZU lampaš je položio glavni tajnik Branko Gačak. Lampaše su zapalili i članovi Udruge vrbovečkih antifašista. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Radio Vrbovec i Branko Gačak
HČZ ZAGREB: Natjecanje u gađanju pištoljem
HČZ ZAGREB: Natjecanje u gađanju pištoljem U srijedu 22. 11. 2023. Hrvatski časnički zbor grada Zagreba proveo je pojedinačno natjecanje u gađanju poluautomatskim pištoljem koje je održano na strelištu LAS u Zagrebu. Natjecanje je provedeno u okviru programa „ Sportsko-rekreativne aktivnosti časnika i branitelja“ kojeg sufinancira Ministarstvo hrvatskih branitelja. Na natjecanje je pozvano ukupno 9 natjecatelja, od toga 7 iz HČZ Zagreb te 2 vanjska suradnika, a konačno se odazvalo 8 natjecatelja. Pobjednik natjecanja bio je Ivan Juroš s ostvarena 44 kruga od 50 mogućih, a drugo i treće mjesto podijelili su Boris Biličić i Mladen Lalić s po 42 kruga. Nakon natjecanja podijeljene su prigodne nagrade trojici najboljih natjecatelja, a zatim je proveden kraći domjenak u ugodnoj atmosferi. Tekst i fotografije Mladen Lalić
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Vrbovcu, Dubravi, Farkaševcu, Gradecu, Preseki i Rakovcu, 17. i 18. studenoga 2023.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Vrbovcu, Dubravi, Farkaševcu, Gradecu, Preseki i Rakovcu, 17. i 18. studenoga 2023. Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje održano je u mjestima koje se bile sastavni dio ratne Općine Vrbovec i predstavljaju središta današnjeg Grada Vrbovca, Općine Dubrava, Općine Farkaševac, Općine Preseka i Općine Rakovec. Obilježavanja su sukladno ranijoj praksi organizirali čelnici izvršne vlasti Grada Vrbovca i Općina Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec, zatim župnici Župa u Vrbovcu, Dubravi, Gradecu i Rakovcu, ravnatelji Osnovnih i Srednje škole u Vrbovcu, ravnateljica Osnovne škole Dubrava te Područnih škola u Gradecu, Preseki i Rakovcu u suradnji s Hrvatskim časničkim zborom iz Vrbovca. Obilježavanje u Vrbovcu započelo je svetom misom zadušnicom koja je služena u Župnoj crkvi Sv. Vida Mučenika u Vrbovcu, nakon čega je ispred Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima “Hrvatska kocka” položen vijenac i zapaljeni lampaši u znak sječanja na poginule hrvatske branitelje tijekom Domovinskog rata. Nakon svete mise i polaganja vijenaca, povorka se uputila prema Ulici poginulih branitelja, gdje je župnik Zoran Grgić predvodio molitvu, a brojni građani su paljenjem lampaša odali počast poginulim braniteljima. Odavanju počasti sudjelovali su gradonačelnik Denis Kralj, zatim zamjenik gradonačelnika Marko Belošević te vijećnici Gradskog vijeća, načelnica Općine Gradec Ljubica Ambrušec s članicama općinskog vijeća te drugi predstavnici izvršne i predstavničke vlasti obližnjih općina. U aktivnostima organizacije i provedbe obilježavanja Dana sjećanja sudjelovali su predstavnici Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i vrbovečke HVIDRA-e. Brojno izaslanstvo HČZ Vrbovec predvodio je predsjednik Marijan Plahutar uz nažočnost članova Izvršnog odbora Sandija Kneževića, Milorada Milenkovića, Dragutina Dubravca, predsjednika Suda časti Danka Uroića i predsjednika Nadzornog odbora Branka Gačka te drugih članova udruge. Neposredno prije aktivnosti obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Vrbovcu 17. studenog, održane su slične aktivnosti u Preseki, Dubravi i Gradecu, dok je obilježavanje u Općini Rakovec organizirano sljedećeg dana, 18. studenog 2023. U Preseki na Mjesnom grobljuje ispred Središnjeg križa je uz nažočnost općinskog načelnika Martina Martića, učiteljica i učenika nižih razreda Područne škole Preseka te predstavnika Hrvatskog časničkog zbora iz Vrbovca, održana komemoracija u znak sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje. Izaslanstvo HČZ Vrbovec predvodili su članovi Izvršnog odbora Milorad Milenković i Dragutin Dubravc te predsjednik Nadzornog odbora Branko Gačak. Obilježavanje Dana sjećana organizirano je u Gradecu ispred Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u središtu Gradeca, organizirano je polaganje vijenaca i paljenja lampaša uz nazočnost općinske načelnice Ljubice Ambrušec i članica i članova Općinskog vijeća, nastavnika i učenika Područne škole Gradec, okupljenih mještana te predstavnika Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec predvođeni članovima Izvršnog odbora Sandijem Kneževićem i Miloradom Milenkovićem te predsjednikom Suda časti Dankom Uroićem. Neposredno prije polaganja vijenaca i paljenja lampaša, u Župnoj crkvi Ranjenog Isusa u Gradecu održana je sveta misa zadušnica za poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu, koju je služio župni vikar Župne crkve S. Vida iz Vrbovca, velečasni Mihael Hertarić. Obilježavanje Dana sjećanja u Dubravi započelo je polaganjem vijenca i paljenjem lampaša ispred Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima “Hrvatska mati”, uz nazočnost načelnika općine i saborskog zastupnika Tomislava Okroše i predsjednika Općinskog vijeća Darka Rajtara, ravnateljice Osnovne škole Dubrava Marijane Kozumplik-Kemenović, nastavnika i učenika, mještana te predstavnika Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec predvođenih predsjednikom Marijanom Plahutarom. Molitvi za poginule predvodio je otac Mario Šikić. U sportskoj dvorani Osnovne škole Dubrava je održan prigodni tematski program kojemu su svojim radovima doprinjeli nastavnici i nadahnuti učenici škole. Obilježavanje Dana sjećanja u Farkaševcu započelo je prigodnim recitalom učenika u prostorijama Područne škole Farkaševac, nakon čega su ispred Spomen križa u središtu Farkaševca zapaljeni lampaši u znak siječanja na žrtve tijekom Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje. Aktivnostima su nazočili općinski načelnik Matija Copak, nastavnici i učenici Područne škole Farkaševac, mještani Farkaševca i obližnjih sela te predstavnici Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec predvođeni svojim dopredsjednikom Franjom Špicarom. Dani sjećanja u Općini Rakovec održani su komemoracijom ispred središnjeg križa na Mjesnom groblju Rakovec, uz nazočnost općinske načelnice Brankice Benc i članova općinskog Vijeća, zatim župnika Župne crkve sv. Jurja Mučenika u Rakovcu, velečasnog Darka Rogine, vjeroučitelja Maria Matakovića, nastavnika i učenika viših razreda Područne škole Rakovec, mještana te predstavnika Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec predvođenih članom Izvršnog odbora Miloradom Milenkovićem i predsjednikom Nadzornog odbora Brankom Gačkom. Komemoracija je započeta intoniranjem državne himne te molitvom za stradale tijekom Domovinskog rata koju je predvodio velečasni Darko Rogina. Nakon molitve položen je vijenac, a učenici i ostali nazočni položili su lampaše ispred spomen križa. Na kraju komemoracije učenici su čitali tekstove svojih radova posvećeni žrtvama Domovinskog rata i žrtvi Vukovara i Škabrnje. Neposredno nakon komemoracije na mjesnom groblju, povorka se uputila prema Župnoj crkvi Sv. Jurja Mučenika, gdje je župnik velečasni Darko Rogina služio svetu misu za poginule i stradale tijekom Domovinskog rata. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Branko Gačak, Igor Sabolić, portal Prigorski.hr
PREDAVANJA ŠKOLSKOJ DJECI O DOMOVINSKOM RATU S NAGLASKOM NA VUKOVARSKOJ BITCI
PREDAVANJA ŠKOLSKOJ DJECI O DOMOVINSKOM RATU S NAGLASKOM NA VUKOVARSKOJ BITCI Predstavnici HČZ grada Virovitice povodom Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje na pozive iz Gimnazije Petar Preradović Virovitica, Tehničke škole Virovitica i Osnovne škole Suhopolje održali su predavanje na temu „Domovinski rat 1991.-1995.“, s naglaskom na vukovarskoj bitci. Predavanje u Gimnaziji Petar Preradović Virovitica održano je 15. studenog za učenike završnih razreda. U predavačkom timu bili su umirovljeni pukovnik HV Darko Vampovac, umirovljeni pripadnik specijalne policije MUP-a samostalni savjetnik Božidar Dumenčić i umirovljeni natporučnik HV Tomislav Kolec. Predavanje u Osnovnoj školi u Suhopolju za polaznike završnih razreda i predavanje u Tehničkoj školi Virovitica za polaznike drugih razreda održano je 17. studenog. U predavačkom timu u Osnovnoj školi u Suhopolju bili su: umirovljeni pukovnik HV Marijan Brlek (u svojstvu predsjednika i predstavnika udruge branitelja općine Suhopolje), umirovljeni pukovnik HV Mirko Brajtigam, umirovljeni bojnik HV Davor Špoljarić i umirovljeni natporučnik Tomislav Kolec. Ovom predavanju prethodio je zasigurno vrlo lijep i dostojanstven prigodni program učenika i nastavnika, kome su također nazočili spomenuti predstavnici HČZ-a Virovitica. U predavačkom timu u Tehničkoj školi Virovitica bili su: umirovljeni pukovnik HV Mirko Brajtigam, umirovljeni bojnik HV Davor Špoljarić, umirovljeni natporučnik HV Tomislav Kolec i pričuvni natporučnik Zoran Kozjak. Vezano za ovo predavanje može se istaknuti da se ono provodi od 2017. godine kada je prvi puta održano na poziv nastavnice hrvatskog jezika i književnosti Ivančice Fet Škvarić iz Osnovne škole Suhopolje. Također se može i istaknuti da djeca koja nazoče ovom predavanju, koje je opsežno jer obrađuje u znatnoj mjeri cjelokupni tijek Domovinskog rata kao i važnije događaje odnosno uzroke koji su prethodili agresiji na RH, pokazuju visoku razinu zanimanja i pažnje. Uz provedbu spomenutih predavanja članovi HČZ-a Virovitica sudjelovali su i u niz drugih aktivnosti povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje. Tako su umirovljeni bojnik HV Darko Lanšćak i umirovljeni satnik HV Tihomir Puškarić u ime udruge sudjelovali u ispraćaju sudionika 5. Memorijalnog ultramaratona Virovitica-Vukovar, kojeg pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja organizira udruga maratonaca VPŽ “Glasnici istine“, dok su umirovljeni pukovnik HV Mirko Brajtigam i pričuvni natporučnik Zoran Kozjak sudjelovali u prigodnom programu koji je organizirala Industrijsko-obrtnička škola Virovitica, a dio članova je sudjelovao i u obilježavanjima na području susjednih općina na području ratne općine Virovitica. Preuzeto sa web stranice HČZ GRADA VIROVITICE Pripremio: umirovljeni poručnik Davor Srdjak Fotografije: umirovljeni natporučnik Tomislav Kolec, Andreja Oberling i Luka Gojević
HODOČAŠĆE U POVODU 32.OBLJETNICE STRADANJA ŠKABRNJE
HODOČAŠĆE U POVODU 32.OBLJETNICE STRADANJA ŠKABRNJE Članovi Hrvatskog Časničkog zbora Brodsko-posavske županije, Udruga Dragovoljaca i Veterana podružnica Brodsko-posavske županije i Udruga Veterana 3. gardijske brigade Kune, hodočastili u Škabrnju povodom 32. obljetnice tragedije hrvatskog naroda. U nikad duljoj koloni sjećanja “Poginuli u mislima i srcima” bili su građani iz svih dijelova Hrvatske, od Međimurja, Podravine, Banovine, Slavonije, Posavine, Rijeke, Gorskog kotara, Like, cijele Dalmacije, otoka, susjedne BiH. Tako su naše tri udruge sa Brodsko-posavske županije položili Vijence i zapalili lampione kod spomen-obilježja masovne grobnice te ispod križa na groblju sv. Luke. U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije misu za sve stradale u Domovinskom ratu predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, naglasivši da se time obilježava najtužniji dan u povijesti toga ravnokotarskoga mjesta. Ove godine nas je vozio VB tours d.o.o iz Sl. Broda sponzor putovanje je bilo Ministarstvo branitelja RH te im zahvaljujemo u ime tri udruge. Voditelj hodočašća je je Mato Opačak. Tekst i fotografije Mato Opačak
UDRUGA RATNIH VETERANA 128.br HV U KOLONI SJEĆANJA U ŠKABRNJI
Udruga ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka svake godine na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, sudjeluje u koloni sjećanja u Škabrnji.
POVIJEST HAMASA
POVIJEST HAMASA Hamasov divljački teroristički napad 7. listopada, koji je ostavio 1200 mrtvih i više od 240 zarobljenih Izraelaca, značajna je prekretnica u izraelsko-palestinskom sukobu. U odgovoru Izraela, koji nije bio ništa manje brutalan, ubijeno je do sada više od 11.000 Palestinaca, od kojih su gotovo polovica djeca. Zaslijepljen željom za osvetom, Izrael je veliki dio Gaze pretvorio u “pustoš”, stvarajući ozbiljnu humanitarnu krizu. Da bismo razumjeli ovu užasnu i neviđenu eskalaciju, moramo pratiti dugu krivulju Hamasove progresivne radikalizacije prema nasilju, a koja sama odražava u radikalizaciji sukoba u širem smislu. Porijeklo nasilja Porijeklo sukoba prožeto je nasiljem. Počelo je s rastućom plimom antisemitizma i progona Židova u Europi tijekom kasnog devetnaestog stoljeća, od Dreyfusove afere 1894. u Francuskoj do široko rasprostranjenih pogroma nad Židovima u Rusiji nakon atentata na cara Aleksandra II. 1881. Ovaj neprijateljski milje proizveo je pojavu cionizma, političkog pokreta kojemu je bio cilj uspostava nacionalne domovine u kojoj bi židovski narod mogao sigurno prebivati. Prvi cionistički kongres 1897. zacrtao je osnivanje ovog doma u Otomanskoj Palestini. Međutim, odmah su se suočili s moralnom dilemom: zemlja je već bila naseljena palestinskim Arapima, a stvaranje židovske države neizbježno bi povlačilo za sobom prisilne demografske promjene. Neki cionisti izrazili su nelagodu zbog mogućnosti nasilnog izvlaštenja zemlje od Arapa. Israel Zangwill je 1905. napisao: “Uža Palestina već ima svoje stanovnike… [Moramo] biti spremni ili mačem istjerati [arapska] plemena kao što su učinili naši preci ili se uhvatiti ukoštac s problemom velikog tuđinskog stanovništva, koje je uglavnom muhamedansko i stoljećima je naviklo da nas mrzi.” Drugi, pokušavajući ublažiti kognitivni disonancu nasilnog oduzimanja Arapima njihove zemlje, dok su i sami bili izbjeglice od progona, usvojili su umirujući mit da je Palestina “zemlja bez naroda za narod bez zemlje”. Rasprava je postala bespredmetna Balfourovom deklaracijom iz 1917. godine. U nastojanju da osigura međunarodnu potporu tijekom Prvog svjetskog rata, Britanija je obećala podržati uspostavu židovske nacionalne države u području koje je bilo ratni plijen od pokorenih Osmanlija. Britanska vlada, imajući na umu slična obećanja dana Arapima (u zamjenu za njihovu potporu protiv Osmanlija), dodala je uvjet da se “ne smije učiniti ništa što bi moglo naštetiti građanskim i vjerskim pravima postojećih nežidovskih zajednica u Palestini”. Kao odgovor na to, Židovi su bježeći od pošasti antisemitizma u Europi pohrlili u Palestinu, nepovratno promijenivši njezin demografski sastav. Židovi u Palestini porasli su s 4 posto stanovništva 1897. na 17 posto 1931., a do 1948., uoči rođenja države Izrael, činili su jednu trećinu od dva milijuna ljudi koji žive u Palestini. Tijekom tog razdoblja, lokalno arapsko stanovništvo, zabrinuto izgledima da će ga istisnuti dolazeći židovski migranti, postajalo je sve nemirnije. Palestinski gradonačelnik Jeruzalema, Aref Pasha Dajani, zabilježio je grozničavo raspoloženje 1919., pišući: “Nemoguće nam je sklopiti razumijevanje s njima [Židovima] ili čak živjeti zajedno s njima… Ako Liga naroda hoće Ne slušajte apel Arapa, ova će zemlja postati rijeka krvi.” Ova kipuća ogorčenost na kraju se pretočila u sve žešće nasilje među zajednicama, što je rezultiralo stotinama mrtvih na obje strane, s ključnim žarištima uključujući nemire u Jaffi 1921. i nerede na Zidu plača 1929. godine. Recipročna radikalizacija Židovsko useljavanje doseglo je vrhunac tijekom Pete alije, s više od 250.000 Židova koji su stigli u Palestinu između 1929.-39. Mnogi od njih su bježali pred nacističkim progonom. Novi došljaci pogoršali su postojeće napetosti s lokalnim stanovništvom, osobito arapskim poljoprivrednicima, iseljenim sa svoje zemlje i prisiljenim na siromaštvo. Sheikh Izzeddin Al-Qassam, islamski propovjednik preporoda, razbješnjen nevoljama poljoprivrednika, organizirao je nasilan otpor protiv Židova i Britanaca, definirajući ga kao vjerski “džihad” protiv okupatora. Njegova smrt 1935. koju su prozročili Britanci, naelektrizirala je palestinsko stanovništvo – toliko da je samo njegova pogrebna povorka u Haifi privukla tri tisuće ožalošćenih. Danas Hamasova literatura ovaj događaj promatra kao dio priče o mitskom podrijetlu skupine; Oni su zakoniti nasljednici neprekinute militantne loze koja je započela Qassamovim “mučeništvom”. Nije iznenađujuće da su Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din al-Qassam i zloglasna raketa Qassam također nazvane u njegovu čast. Al-Qassama je smrt potaknula je dalje iscrpljujuće nasilja protiv Židova i britanske kolonijalne uprave koje je kulminiralo Arapskom pobunom 1936-9. Pojava podzemnih cionističkih paravojnih skupina poput Irguna, koje su vodile kampanje “aktivne obrane” izvodeći neselektivne terorističke bombaške napade na arapska naselja, samo je pridonijelo polarizaciji ovog razdoblja. Britanci, koji su na kraju ugušili Arapsku pobunu uz pomoć cionističkih milicija, ubivši pritom najmanje 5000 Arapa, nastojali su ograničiti imigraciju Židova kao izvor napetosti. Irgun, razjaren “britanskom izdajom”, sada je okrenuo svoj bijes protiv Britanaca, primjer čega je razorni teroristički bombaški napad 1946. na britanski stožer u jeruzalemskom hotelu King David. Usred sve većeg nasilja i nereda, Britanija je bila prisiljena prekinuti svoj neprovedivi mandat i predati ga novoosnovanim Ujedinjenim narodima. Opća skupština UN-a preporučila je podjelu Palestine na dvije države 1947. godine. Iako su Arapi brojčano nadmašivali Židove u omjeru 2:1, predloženoj židovskoj državi dodijeljeno je 56 posto zemlje, veći dio unutar najplodnijih područja. Arapi, koji su ovu podjelu smatrali nepravednom, odmah su odbacili plan, pokrenuvši građanski rat koji bi progutao dvije zajednice. Traumatično sjećanje na Nakbu U ožujku 1948., Židovska agencija provela je plan Dalet, osmišljen kako bi osigurala kontrolu nad maksimalnim teritorijem u Mandatnoj Palestini u pripremi za uspostavu židovske države, protjerujući ili neutralizirajući palestinske snage i stanovništvo. Izraelski povjesničar Ilan Pappé opisao je plan Dalet kao “nacrt za etničko čišćenje”. U samo nekoliko mjeseci, ovo intenzivno razdoblje nasilja pomoglo je rađanju Države Izrael 14. svibnja 1948. Objava nastanka države Izrael odmah je pokrenula Arapsko-izraelski rat 1948. kada su državu u nastajanju napali njeni neposredni susjedi Arapi. Za Palestince je to razdoblje predstavljalo neublaženu tragediju. Do 1949., kada se prašina slegla, ubijeno je 15 000 Palestinaca, mnogi od njih pogubljeni su u masovnim zločinima počinjenim u selima kao što su Deir Yassin i Tantura; više od 400 palestinskih gradova i sela je ispražnjeno; Izrael je povećao svoj kopneni udio na 78 posto teritorija; a 750 000 Palestinaca ostalo je bez državljanstva u onome što je postalo poznato kao Nakba ili “Velika katastrofa”. Nakba je postala temeljni događaj koji oblikuje palestinski identitet i kolektivno pamćenje. Trajna
Šahisti u spomen na Vukovar i Škabrnju 2023.
Šahisti u spomen na Vukovar i Škabrnju 2023. Slavonski Brod 16.1.2023. godine Šahovski klub invalida «Hvidra-Brod» Slavonski Brod po dvadeset pet puta bio je domaćin tradicionalnog šahovskog turnira “Dani sjećanja na Vukovar i Škabrnju “ koji se održava u spomen na herojsku borbu i mučeništvo Vukovara i Škabrnje. Nakon samog početka predsjednik kluba Mato Opačak pozdravio je sve prisutne . Šahisti su minutom šutnje odali priznanje poginulim i nestalim braniteljima i ostalima. Turnir je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva Branitelja RH. Turnir je odigran u Udrugi 3. Gardijske brigade Kune Slavonski Brod. Na turniru su sudjelovalo 19 igrača sa sire regije . Igran je švicarac 7 kola 7 minuta plus dodatak za svaki odigrani potez 3 sekunde , odigrano je 63 partije. Za prvo, drugo i treće mjesta dodijeljena su odličja. Nagrade je podijelio predsjednik Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod, Sl. Brod Mato Opačak, koji se ujedno zahvalio Ministarstvu branitelja RH koji prepoznaju rad vojnoga kluba invalida. Sudac turnira je bio državni Mato Opačak s pomoćnikom županijskim šahovskim sucem Draganom Pavić . P O R E D A K Mj. Ime FED Rtg Klub/Grad Bod. 1 MK Stjepan, Damjanović CRO 2172 ŠK Vina Markota, Pleternica 6 2 II Matej, Bušić CRO 1926 ŠK Brestovac, Brestovac 5,5 3 I Dragan, Pavić CRO 1894 ŠK Ruščica, Ruščica 5 Tekst i fotografije: Mato Opačak
32 BAKLJE NA MOSTU HRVATSKIH BRANITELJA U POČAST ŽRTVI VUKOVARA I ŠKABRNJE
32 BAKLJE NA MOSTU HRVATSKIH BRANITELJA U POČAST ŽRTVI VUKOVARA I ŠKABRNJE Rijeka, 16.11.2023. Plamen 32 baklje koje su držali članovi KN Armada u večernjim satima obasjao je Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata čime je na najljepši način osvjetljeno sjećanje na jednaki toliki broj godina koliko je prošlo od iznimne žrtve koju je Vukovar podnio za slobodu Hrvatske. Zahvaljujući Zajednici udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije, Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji i KN Armada Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Rijeci je obilježen na jedini mogući način kako se takvom danu i mora pristupiti – potpunim zajedništvom i sadržajnim programom. Povorke su krenule će iz Vukovarske ulice i iz Prve hrvatske sušačke gimnazije te su se spojile na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje smo iskazali pijetet prema smrtno stradalim hrvatskim braniteljima. U Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji održana je Svečana akademija liji je središnji dio bio sat povijesti naziva “Obrana Vukovara i Škabrnje i njihovo značenje u kontekstu Domovinskog rata“. Velika dvorana naziva „Dr. Izidor Kršnjavi“ bila je prepuna, a uz glazbene točke koje je izveo pjevački zbor PHSG, operna pjevačica Ivanica Vunić te klaviristica prof. Ivana Vrban, sat povijesti održali su brigadir Sandi Knežević i pukovnik Ivica Barač koji rade u Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman“. S druge strane, ispred murala posvećenog Vukovaru u istoimenoj ulici okupio se veliki broj ljudi, posebno mladih koji unatoč protoku vremena ne zaboravljaju značaj Vukovara za slobodu Hrvatske kao i za sva njezina kasnije postignuća. Iako, dakako s razlogom, ima i mnogo kritika na današnju Hrvatsku, posebno po pitanju visine plaća i mirovina kao i općeg standarda, odnosno razarajuće, silno raširene korupcije, to nikako nije krivnja branitelja Vukovara i Škabrnje, još manje njihove žrtve za sve nas. Upaljene su brojne svijeće, a onda se, kako to riječka tradicija poznaje, velika kolona ponosno, unatoč silnoj kiši, kretala središtem grada, ulicom Fiorela la Guardie, Korzom pa sve do Mosta branitelja. Uz prigodno polaganje vijenaca i paljenje svijeća, molitvu za sve stradalnike održao vlč. Sanjin Francetić. Ispred spomenika na Mostu branitelja vijence su položili Udruga roditelja i udovica poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ZUDR PGŽ, Ministarstva branitelja, Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i Armade. Izvor: novilist.hr / Fotografije: Novi List i Ivica Jakšić Predsjednik ZUDR PGŽ Marinko Žuža, umirovljeni brigadir HV: „Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, obilježen je u četvrtak 16. studenog, jer sutra je dan kad veliki broj ljudi iz našeg kraja putuje u Vukovar. Kako se to činilo i nekih prijašnjih godina organizirali smo se u dvije simbolične povorke sjećanja, ali ne na način da se dijelimo, nego da obuhvatimo većinu segmenta koje sjećanje na jedna tako značajna događaj mora obuhvatiti.“
Biciklistički maraton u čast žrtve Vukovara
BICIKLISTIČKI MARATON U ČAST ŽRTVE VUKOVARA U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, Zajednica udruga i članova HVIDR-a Virovitičko-podravske županije organizirala je 12.11.2023. tradicionalni biciklistički maraton Slatina – Vukovar. Start ovog maratona bio je u 8.00 sati ispred spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Parku 136. slatinske brigade, gdje su biciklisti te predstavnici Grada Slatine i braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, odali počast svim poginulim hrvatskim braniteljima. Današnjeg poprilično hladnog jutra s temperaturom od tek 2,5 Celzijeva stupnja, sudionike ove biciklističke vožnje, na njihov put prema Vukovaru, ispratio je slatinski dogradonačelnik Ilija Nikolić. Biciklistički maraton vozili su i ovoga puta članovi biciklističke ekipe Virovitičko-podravske županije pod nazivom “VBR”. Bili su u sljedećem sastavu: Pavo Tutenov, Tomislav Kolec (HČZ Virovitica) i Mario Kovač, predvođeni predsjednikom ZUiČ HVIDR-a VPŽ i predsjednikom Odbora za hrvatske branitelje VPŽ Matom Bubašem. Logističku pratnju odradio je Martin Bišćan. Na cilj, Memorijalno groblje u Vukovaru, stigli su oko 14.30 sati gdje su, paljenjem svijeće, odali počast svim poginulim hrvatskim braniteljima u obrani Vukovara kao i svim civilnim žrtvama u srbočetničkoj agresiji na Vukovar. Izvor: Tekst: Tea Kiš Slačanac/Foto: Tea Kiš Slačanac, “VBR“
