ŠTO IMA NOVO? – Stranica 33

Šahovski klubovi ŠKI Hvidra-Brod i ŠK Ruščica, uz pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja, osiguravaju svojim mlađim igračima šahovske ploče

od hczzu od 25. srpnja 2023.25. srpnja 2023. u HČZ BRODSKO POSAVSKE ŽUPANIJE, HČZ SLAVONSKI BROD

Šahovski klubovi ŠKI Hvidra-Brod i ŠK Ruščica, uz pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja, osiguravaju svojim mlađim igračima šahovske ploče

RUŠČICA- Šahovski klubovi „ŠK invalida Hvidra Brod“ i „ŠK Ruščica“ već tradicionalno, uz ključnu potporu Ministarstva hrvatskih branitelja, osiguravaju svojim mlađim igračima šahovske ploče, plastične figure i šahovske torbe. Ovaj temeljni šahovski alat za svakog šahistu ima praktičnu, ali i emocionalnu vrijednost. Danas je šahovski komplet od Mate Opačka, predsjednika klubova Ruščica i Hvidra-Brod, dobio kadet Arsen Škoro-Josipović.

Ovo je jedan u nizu uspješnih projekata koji, zahvaljujući našim sponzorima, ide dalje. Šahisti će uzvratiti kako najbolje znaju-igranjem šaha na turnirima i sudjelovanjem u Hrvatskoj šahovskoj ligi.

Izvor: Mate Opačak

Glavni tajnik NATO Jens Stoltenberg zaključio je povijesni summit NATO-a u Vilniusu

od hczzu od 13. srpnja 2023.13. srpnja 2023. u NATO

Glavni tajnik NATO Jens Stoltenberg zaključio je povijesni summit NATO-a u Vilniusu

Završavajući summit u Vilniusu u srijedu (12. srpnja 2023.), glavni tajnik Jens Stoltenberg pozdravio je donošenje važnih odluka čelnika NATO-a za prilagodbu Saveza za budućnost. Saveznici su dogovorili najdetaljnije i najsnažnije obrambene planove NATO-a od Hladnog rata, ojačali svoju predanost ulaganjima u obranu, složili se približiti Ukrajinu NATO-u i produbili partnerstva diljem svijeta.

Gospodin Stoltenberg predsjedao je inauguracijskim sastankom Vijeća NATO-a i Ukrajine u srijedu, na kojem se saveznicima pridružio ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy. Glavni tajnik istaknuo je da će se od sada NATO i Ukrajina sastajati u Vijeću “da raspravljaju i odlučuju kao ravnopravni”. Također je pozdravio što su se saveznici dogovorili o novom višegodišnjem paketu pomoći kako bi pomogli Ukrajini u prijelazu sa sovjetske ere na opremu i standarde NATO-a i učinili svoje snage potpuno interoperabilnim s NATO-om. G. Stoltenberg je nadalje pozdravio nove najave podrške nekoliko saveznika.

Na summitu su saveznici također ponovno potvrdili da će Ukrajina postati članica NATO-a i složili se ukloniti zahtjev za Akcijskim planom za članstvo. “Ovo će promijeniti put članstva Ukrajine s procesa u dva koraka na proces u jednom koraku”, rekao je Stoltenberg. “Uputit ćemo poziv Ukrajini za pridruživanje NATO-u kada se saveznici slože da su ispunjeni uvjeti.” Dodao je da je Ukrajina sada “bliža NATO-u nego ikada prije”.

Glavni tajnik je naglasio da saveznici moraju osigurati da, kada ovaj rat završi, postoje vjerodostojni aranžmani za sigurnost Ukrajine. Pozdravio je činjenicu da su se mnogi saveznici sada obvezali na pružanje dugoročne sigurnosne pomoći Ukrajini.

Ranije u srijedu, gospodin Stoltenberg predsjedao je sastankom saveznika s čelnicima Australije, Japana, Novog Zelanda, Republike Koreje i Europske unije. Rekao je da je “NATO regionalni savez, ali se suočavamo s globalnim izazovima”. Glavni tajnik rekao je da globalna samouvjerenost Pekinga i rat Moskve protiv Ukrajine zahtijevaju još bližu koordinaciju između NATO-a, EU-a i indo-pacifičkih partnera te da će oni još tješnje surađivati, zalažući se za međunarodni poredak temeljen na pravilima.

Na kraju je g. Stoltenberg rekao da je “NATO ujedinjeniji nego ikad” i zahvalio predsjedniku Nausėdi, litvanskoj vladi i građanima Vilniusa što su bili domaćini ovog povijesnog samita. Sljedeći summit NATO-a održat će se u Washingtonu, D.C., 2024., obilježavajući sedamdeset pet godina od osnutka Saveza.

Izvor: www.nato.int

Ljetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve) Helsinki, Finska, 26. – 30. lipnja 2023. godine

od hczzu od 12. srpnja 2023.12. srpnja 2023. u CIOR, MEĐUNARODNA SURADNJA

Ljetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve)

Helsinki, Finska, 26. – 30. lipnja 2023. godine

Sažetak: Rat na tlu Europe odredio je ton ovogodišnjeg Ljetnog kongresa CIOR-a. NATO je dobro pripljemljen i spreman suočiti se s novim prijetnjama i sigurnosnim izazovima. Središnje pitanje kongresa odnosilo se na potrebu povećanja nacionalnih pričuvnih snaga u aktualnoj sigurnosnoj situaciji i potencijalu CIOR-a pri povećanju uloge pričuvnih snaga. Finska je postala punopravna članica CIOR-a. U nesretnom slučaju smrtno je stradao nizozemski pričuvni časnik prilikom izvođenja vježbe medicinskog osoblja. Predsjedavanje CIOR-om u sljedećem dvogodišnjem razdoblju (2024.-2026.) bit će preuzeto od strane nordijskih zemalja.

Ljetni kongres CIOR-a, godišnje okupljanje pričuvnih časnika iz 34 država, započeo je 26. lipnja 2023. godine u najnovijoj NATO članici Finskoj, u Helsinkiju. Na zasjedanju i radu konferencije sudjelovala je umirovljena pukovnica Nevenka Kovač, predstavnica Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga.

Otvaranje kongresa. Svečano otvaranje i smotra postrojbi održana je na Senatskom trgu ispred impozantnog zdanja bijele Katedrale. Inspekciju postrojbi izvršio je general Timo Kivelä, zapovjednik finskih obrambenih snaga, koji je izražavajući dobrodošlicu sudionicima kongresa naglasio kako je Finska započela pripreme za ovaj kongres prije tri godine, u razdoblju u kojem su se okolnosti brzo mijenjale i dovele do toga da je Finske postala punopravna članica NATO-a. Na svečanosti su govorili satnik Aaro Mäkelä, predsjednik Federacije rezervnih časnika Finske i pukovnik Toomas Luman (Estonija), predsjednik CIOR-a, koji je u svom uvodnom govoru održanom na finskom i engleskom jeziku istaknuo važnost geografskog položaja Finske i ključnu ulogu koju ima njihova snažna volja u nacionalnoj obrani. Istaknuo je da Finska predstavlja uzor za sve NATO rezervne snage te da vojni rok služi 80 posto Finaca, nakon kojeg nastavljaju služiti u pričuvnim snagama. Predsjednik Luman je dodao kako pridruživanje Finske NATO-u i CIOR-u čini sigurnijom, kako regiju Baltičkog mora, tako i cijelu Europu.

Za sudionike Ljetnog kongresa potom je održan prijem u Gradskoj vijećnici.

Uvodna razmatranja, vraćanje prava glasa Albaniji, primanje Finske u punopravno članstvo CIOR-a . Drugog dana kongresa, 27. lipnja 2023. godine, sudionike je putem video-veze uvodno pozdravio umirovljeni general bojnik Evan LeRoy Hultman (SAD), počasni doživotni predsjednik CIOR-a, koji je uputio čestitke povodom 75 godišnjice CIOR-a. U uvodnom izlaganju, bojnik Andre Lilleleht (Estonija), glavni tajnik CIOR-a konstatirao je kako na ovom kongresu sudjeluju 164 delegata iz 23 države (Albanija, Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Kanada, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Rumunjska, Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Španjolska, Švedska, Švicarska, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske).

Na dnevnom redu Vijeća CIOR-a glavne teme bile su: vraćanje prava glasa Albaniji (nakon što su podmirena njihova financijska dugovanja), potvrda punog članstva Finske u CIOR-u, izlaganja o aktivnostima CIOMR-a (Interallied Confederation of Medical Reserve Officers), CISOR-a (Interallaied Confederation of Reserve NCO), te izlaganja odbora CIOR-a (za pravna pitanja, za kibernetiku, odbora za mlađe časnike (Legal Affairs Comittee, Cyber Reserve Comittee, Young Reserve Officers Comittee). Poteškoće zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti navedenih i ostalih odbora CIOR-a i nadalje su prisutne pa su članice pozvane razmotriti mogućnosti svog aktivnijeg angažiranja.

Predstavljeno je također revizijsko izvješće za 2022. godinu. Proračun CIOR-a za financijsko razdoblje 2022/23. iznosio je 43,940.00 eura.

Sudionici su upoznati s novostima vezanim uz CIOR web stranicu https://cior.net, koja je uspješno pokrenuta, a članice su pozvane da budu proaktivne u korištenju stranice i unošenju izmjena podataka..

MILCOMP. Dana 28. lipnja za nacionalne predstavnike CIOR-a bio je organiziran posjet vojnom objektu Santahamina u Helsinkiju, u kojem se u jutarnjim satima održavalo vojno natjecanje (MILCOMP) u savladavanju poligona pješačkih prepreka. MILCOMP uključuje natjecanje u standardnim vojnim vještinama, kao što su gađanje iz pištolja i puške, savladavanje pješačkih prepreka, topografska orijentacija, bacanje granata, ali i vojno vođenje i zapovijedanja te timski rad. Natjecanje se od 1957. godine održava svake godine u jednoj od članica CIOR-a.

Predsjedanje CIOR-om i sljedeći sastanci. U nastavku dana nacionalni predstavnici su na Vijeću CIOR-a raspravljali o redosljedu budućeg predsjednja. Potvrđeno je da će predsjedanje CIOR-om u razoblju 2024. – 2026. godine preuzeti nordijske zemlje (Danska, Finska, Norveška i Švedska), a u njihovom će fokusu biti pitanja spremnosti, izdržljivosti i otpornosti. Naredna zemlja predsjedateljica biti će Danska (2026.-2028.), dok se daljnjem redoslijedu predsjedanja još treba odlučiti. Francuska je najavila da razmatra mogućnost preuzimanja predsjedanja nakon tog razdoblja.

Sljedeći sastanak CIOR-a (tzv. IBM – In-Between Meeting) održat će se u Stockholmu (Švedska) od 9. do 11. studenoga 2023. godine. Ljetni kongres CIOR 2024. održat će se u Tallinu (Estonija) tijekom posljednjeg tjedna srpnja.

CIOR simpozij 2023. Simpozij pod nazivom “Smanjenje naše ranjivosti” održan je 29. lipnja, uz sudjelovanje preko stotinu sudionika iz više od 30 država. Naziv simpozija ima svoju simboliku i ukazuje na potrebu djelovanja država u cilju smanjivanju ranjivosti i jačanja otpornosti u uvjetima ruske agresije na Ukrajinu. Glavni govornici simpozija bili su predstavnici iz sjedišta NATO-a, EU-a, predstavnici ministarstava obrane zemalje članica CIOR-a te iz redova sveučilišta i parlamenta.

Simpozij je otvorio predsjednik CIOR-a Toomas Luman, koji je pozdravio prisutne i ponovio neke od svojih napomena iz govora koji je održao prilikom svečanog otvaranja Kongresa. (vidi priloženi tekst govora na engleskom jeziku).

General bojnik Francois-Marie Gougean (Francuska, NATO – International Military Staff), govorio je o obrambenom kišobranu NATO-a, koji treba biti šire otvoren budući da je ruska invazija pokazala kako ne možemo više sami za sebe odlučivati kada i kako možemo biti uvučeni u sukob. Istaknuo je kako NATO pridaje veliku pozornost pričuvnim snagama – poručivši “mi vas trebamo”.

Prema riječima general bojnika Overtona (UK), nekoliko čimbenika može biti potpora u uspjehu Ukrajine, a to su, prema njegovom mišljenju brzina mobilizacije i pričuvne snage koje bi trebale biti integralni dio obrambenih planova.

Komodor Tiilikainen (Finska) održao je izlaganje o obrambenom sustavu Finske, u kojem je novačenje kao osnova obrane i nadalje ima vrlo snažnu potporu građanstva.

Cammilo Villarino (Španjolska) govorio je o strateškoj ulozi EU-a sankcija i pobliže pojasnio značaj dosadašnjih 11 sankcija EU-a.

Dr. Oliver Zajec (Francuska) je u svom izlaganju tematizirao rusko-ukrajinski rat i zapadno sudjelovanje, koje smatra ključnim elementom u političko-vojnoj jednadžbi. Istaknuo je kako je Ukrajina herojska i hrabra zemlja, ali bez međunarodne potpore ne može ustrajati.

Pukovnik Vladyzslav Tychyna (Ukrajina) govorio je o ratu u Ukrajini iz perspektive CIMIC-a. Održao je dirljivu prezentaciju o suradnji civilnog i vojnog osoblja tijekom koje je u ispunjenoj kongresnoj dvorani zaradio ovacije.

Završno izlaganje na simpoziju održao je umirovljeni general bojnik Pekki Toveri (Finska), član parlamenta, koji se fokusirao na pitanje ima li Rusija vojne sposobnosti za izvršiti pritisak na zapadne države, zaključujući kako nema, ali da svakako posjeduje volju.

Ovaj simpozij je osigurao platformu za raspravu o posljedicama rata u Ukrajini i važnosti uloge pričuvnih snaga u različitim sustavima. Ukazano je na to da rat u Europi i napeta sigurnosna situacija zahtijevaju učinkovitije sudjelovanje i pripremu pričuvnih snaga te da ciljane države trebaju biti spremne, a najveća bi pogreška bila podcijeniti ruske sposobnosti.

Posljednji dan kongresa 30. lipnja, obilježio je tragičan događaj – nesretnim slučajem izgubljen je život umirovljenog nizozemskog pukovnika tijekom vježbe medicinskog osoblja u vojnom kompleksu Santahamina u Helsinkiju.

Završno zasjedanje. U okviru posljednjeg zasjednja Vijeća CIOR-a na kongresu svoje izlaganje imao je brigadir Kim Pederson, glavni tajnik NRFC-a (National Reserve Forces Comittee), koji je govorio o ulozi i prioritetima ovog odbora i o potrebi tješnje zajedničke suradnje s CIOR-om.

Vijeće CIOR-a raspravljalo je o prijedlogu za isključivanje Poljske, Litvanije i Luxemburga, koji nije prihvaćen (hrvatska strana također nije podržala ovaj prijedlog). Predsjedništvo je sugeriralo članicama razmotriti na koji način pristupiti pitanju neaktivnosti pojednih članica CIOR-a i problemu neplaćanju članarina.

Nakon rasprave, prihvaćen je proračun CIOR-a te je potvrđeno kako će se članarina za sljedeću godinu povećati za 25 %.

Ljetni kongres CIOR-a završio je tradicionalnom gala večerom na kojoj su dodjijeljena priznanja sudionicima vojnog natjecanja (MILCOMP) te organizatorima i donatorima. Njemački veterani osvojili su prvo mjesto na MILCOMP-u, dok su pobjednice među ženskim timovima bile predstavnice iz Finske.

Predsjednik CIOR-a pukovnik Luman zaključio je kako NATO prolazi kroz promjene, a CIOR se treba prilagoditi tim promjenama u novom sigurnosnom okružju, smatrajući kako će ova organizacija biti jaka i pouzdana za NATO ukoliko surađuje i kreira sinergiju sa značajnim partnerima kao što su NRFC i ostalim NATO strukturama.

Na ovogodišnjem ljetnom kongresu u Helsinkiju bilo je ukupno oko 550 sudionika koji su bili angžirani u okviru aktivnosti CIOR-a, CIOMR-a i CISOR-a. Treba napomenuti da je ovaj kongres organiziran na zavidnoj razini i da je u njegovoj organizaciji sudjelovalo više od 100 volontera iz redova finskih pričuvnih snaga, uz snažnu potporu ministarstva obrane. Sljedeći ljetni kongres održat će se u Tallinu (Estonija) 2024. godine i na njemu će estonijsko predsjedavanje biti preuzeto od strane nordijskih zemalja.

CIOR je osnovan 1948. godine i predstavlja više od 1,3 milijuna pričuvnih snaga iz 34 države (28 država članica i 6 pridruženih članova), koje predstavljaju njihove nacionalne udruge pričuvnih časnika. Sastaje se četiri puta godišnje, a njegove aktivnosti uključuju pripremu pričuvnih časnika i dočasnika, promicanje uloge i statusa pričuvnih snaga unutar NATO-a i na nacionalnoj razini.

Zaključno. Hrvatska je bila pridružena članica CIOR-a od 2001., a punopravna je članica od 2009. godine. U ovom trenutku Hrvatska nije članica niti jednog odbora i u posljednje vrijeme nije sudjelovala u organizaciji aktivnosti CIOR-a. Imajući u vidu bogato iskustvo koje naši časnici imaju iz Domovinskog rata i sudjelovanja u brojnim međunarodnim misijama, uputno bi bilo razmotriti mogućnosti aktivnijeg angažmana. Tim više, što je u neformalnim kontaktima izražen interes za mogući hrvatski doprinos u okviru CIOMR-a, kojemu je trenutno u središnjem interesu stjecanje iskustva o zbrinjavanju ranjenika (upit o mogućem sudjelovanju Hrvatske od strane predsjednika CIOMR-a), kao i za angažiranje u Akademiji za jezike (upit od strane francuskog predstavnika). Na taj način Hrvatska bi povećala svoju vidljivost na međunarodnoj razini, a na nacionalnoj razini – kroz sudjelovanje u kreitanju javnih politika iz područja domovinske sigurnosti (čl. 11. ZoU i čl. 7 ZoSDS), odnosno sigurnosno-obrambenog područja, osigurala potpunije iskorištenje vrijednih specijalističkih stručnih znanja svojih članova.

4. MEMORIJALNI TURNIR MIFTAREVIĆ-PRPIĆ

od hczzu od 9. srpnja 2023.9. srpnja 2023. u HČZ RH-ZU

4. MEMORIJALNI TURNIR MIFTAREVIĆ-PRPIĆ

Kastav – Memorijalni turnir hrvatskih branitelja Grada Kastva Miftarević-Prpić održan je u subotu, 1. srpnja u Kastvu. Turnir se se tradicionalno održava u spomen na poginule kastavske branitelje, Brunu Prpića i Emila Miftarevića.

Nakon odavanja počasti poginulim hrvatskim braniteljima Emilu Miftareviću i Brunu Prpiću na njihovim posljednjim počivalištima i službenog otvorenja memorijala, odvijao se njegov natjecateljski dio u malom nogometu, boćanju, elektroničkom pikadu, visećoj kuglani i kuhanju graha.

Na turniru su pored domaćina, UHBDR Kastav, sudjelovali i:

HVIDR-a PETRINJA
BRANITELJI HRVATSKE MARTINSKA VES
UDRUGA HRVATSKI BRANITELJI LEPOGLAVA
HVIDR-a IVANIĆ-GRAD
UDVDR OGRANAK MARUŠEVAC
BRANITELJI HRVATSKE BEDNJA
BRANITELJI HRVATSKE PUŠČA
UHBDDR “Klub 50. sb Virovitica”
Udruga A bojne 111.brigade ZNG
UDRUGA HRVATSKI VITEZOVI RATNI VETERANI 1991 DUGO SELO
UDRUGA DRAGOVOLJACA VETERANA DOMOVINSKOG RATA OGRANAK OPATIJA
UDRUGA HRVATSKIH DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA SLADOJEVCI
VETERANI VOJNE POLICIJE-71. bojna

Ovo je bilo prvo sudjelovanje nekih udruga na ovom memorijalu (udruge iz Lepoglave i Maruševca) no nadamo se da je ovo tek početak jedne dugotrajne suradnje. Svi sudionici i sponzori su primili zahvalnicu domaćina, a tu su prigodu iskoristili kako bi dogovorili nastavak suradnje.

Turnir je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja i Primorsko-goranske županije.

Odavavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u okviru obilježavanja “Petrova 2023.”, Sv. Petar Orehovec, 1. srpnja 2023.

od hczzu od 3. srpnja 2023.4. srpnja 2023. u HČZ RH-ZU

Odavavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u okviru obilježavanja “Petrova 2023.”

Sv. Petar Orehovec, 1. srpnja 2023.

U okviru višednevnih obilježavanja Perova – blagdana Općine Sv. Petra Orehovca, u vremenu od 25. lipnja do 2. srpnja, održane su brojne aktivnosti. U subotu, 1. srpnja predstavnici izvršne vlasti Općine i predstavnici braniteljskih udruga iz Domovinskog rata položili su vijence i zapalili svijeće kod Spomen Križa u čast braniteljima iz Domovinskog rata s tog područja, koji je postavljen ispred zgrade Općine.

Počast poginulim hrvatskim braniteljima započela je formiranjem kolone na prostoru između zgrada DVD-a i Komunalnog poduzeća Sv. Petra Orehovec i mimohodom do zgrade Općine, gdje su ispred Spomen Križa hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata predstavnici udruga položili vijence i zapalili svijeće. Kolonu su predvodili članovi povijesne Orehovečke garde i članovi braniteljskih udruga i građana. Uz načelnika Općine Franju Poljaka u ovoj aktivnosti sudjelovali su članovi HČZ-a Sv. Petar Orehovec predvođeni svojim predssjednikom Dragutinom Gajskim te drugih braniteljskih udruga sa šireg križevačkog područja. Izaslanstvo Saveza udruga HČZ Koprivničko-križevačke županije predvodio je predsjednik Zdravko Dimač, a u ime predsjednika HČZ – Zajednice udruga Igora Majetića aktivnostima je nazočio glavni tajnik HČZ-ZU Branko Gačak.

Nakon odavanja počasti hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata nastavljeno je druženje branitelja, kojemu su uz općinskog načelnika i djelatnike općinske uprave, nazočili župnik Župe Sv. Petra Apostola, velečasni Krunoslav Djetić te brojni članovi braniteljskih udruga. Aktivnost je završila u poslijepodnevnim satima podjelom vojničkog graha

Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU

Fotografije: Dragutin Gajski i Zdenko Kirin, predsjednik i dopredsjednik HČZ Sv. Petar Orehovec

Dan hrvatskih branitelja Zagrebačke županije, Sveti Ivan Zelina, 1. srpnja 2023. godine

od hczzu od 3. srpnja 2023.3. srpnja 2023. u HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Dan hrvatskih branitelja Zagrebačke županije

Sveti Ivan Zelina, 1. srpnja 2023. godine

Zagrebačka županija obilježila obilježila je Dan branitelja. Aktivnosti obilježavanja održane su 1. srpnja u Svetom Ivanu Zelini. Aktivnost je započelo okupljanjem branitelja i gostiju i polaganjem vijenaca kod centralnog križa – spomenika poginulim braniteljima u Domovinskom ratu na Gradskom groblju Sveti Ivan Zelina. Nakon polaganja vijenaca održana je sveta misa u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja i središnja svečanost u prostoru Sportsko-rekreacijskog centra u Svetom Ivanu Zelini. Aktivnost je završila zajedničkim druženjem i prigodnim vojničkim ručkom.

Aktivnostima obilježavanja Dana branitelja Zagrebačke županije nazočili su izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora, saborski zastupnih Ante Deur, izaslakik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, zamjenik župana Zagrebačke županije, dožupan Ervin Kolarec te gradonačlenik Svetog Ivana Zeline, Hrvoje Košćec, koji su kod središnjeg križa poožili vijence i zapalili svijeće u čast poginulih hrvatskih branitelja.

Podsjetimo da je Županijska skupština Zagrebačke županije u ožujku 2013. proglasila 27. lipnja Danom hrvatskih branitelja Zagrebačke županije. Naime, taj datum je izabran jer je 27. lipnja 1991. godine na pokupsko ratište raspoređena 2. brigada Zbora narodne garde koja je tada počela djelovati na bojišnici uz rijeku Kupu. Nakon prvog obilježavanja u Pokupskom 2013. godine, sljedeće je održano u Samoboru godinu dana kasnije, zatim u Jastrebarskom 2015. godine, u Vrbovcu 2016. godine, u Zaprešiću 2017., u Dugom Selu 2018., 2019. u Velikoj Gorici. Ovaj dan je tijekom pandemije koronavirusa, 2020. i 2021. godine obilježen bacanjem vijenaca i cvijeća u Kupu s mosta preko Kupe u Pokupskom, i uz limitiran broj nazočnih, da bi tijekom 2022. godine grad domaćin bio Ivanić-Grad.

Uz brojne braniteljske i stradalničke udruge iz Domiovinskog rata, aktivnosti su nazočili predstavnici Saveza udruga HČZ-a Zagrebačke županije, HČZ-a Ivanić-Grad, HČZ-a Samobor i Sv. Nedelja te HČZ-a Vrbovec. U ime predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića aktivnosti je nazočio glavni tajnik HČZ-ZU Branko Gačak iz HČZ-a Vrbovec.

I. NALIČJE ŽIVOTA -samo da rata ne bude-

od hczzu od 3. srpnja 2023.3. srpnja 2023. u HČZ GRADA ZAGREBA

I. "NALIČJE ŽIVOTA "

-samo da rata ne bude-

U prekrasnom prostoru foajea Narodnog sveučilišta Dubrava, 27.06.2023 . u 19, 00 sati je po prvi puta održana svečanost riječi posvećena domovini, zahvalnosti branitelju, miru.

Na samom početku se dala naznaka da je to večer u kojoj se ne zvecka oružjem, večer u kojoj nema povišenih tonova, nema politike, nema razdvojenosti, večer u kojoj se na svako mrgodno lice nadvila blagost i toplina. I tako bi.

Glumci, umjetnici:

ENES KIŠEVIĆ, ZVONKO NOVOSEL, JASNA ODORČIĆ

Glazbenici:

PAULA JUSIĆ&ĐELO JUSIĆ, NEVEN PALEČEK PAPAGENO,
SONJA KUŠEC BEĆIREVIĆ&MILKO KIŠ,
MIA&NIKOLINA&EVA-LAMIA BELOŠEVIĆ

Plesna umjetnica

PAULA PUĐAK

Prije nepunih godinu dana Lidija Puđak je idejno začela ovu večer. Narodno sveučilište Dubrava je širom otvorilo vrata te su svi u zajedništvu korak po korak krenuli i sa realizacijom. Uz nekoliko pojedinaca braniteljske populacije, (Željko Radovanović, Davor Nimac, Jakov Stanušić, Ivan Juroš), njihovo podmetanje leđa, prijateljstva, stručnost, prijevoz, dovoz, odvoz, uspjelo se sve i postići. Ponajviše je sve obradovao dolazak i podrška Ministra vanjskih i europskih poslova gospodina Gordana Grlić Radmana, te njegove posebne savjetnice za kulturu Vande Babić Galić

U foajeu Kulturnoga centra Dubrava se postavila izložba ratnih fotografija zagrebačkih ratnih brigada 1991-1995 u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Grada Zagreba.

Pozornicu su krasile mnogobrojne zastave ratnih postrojbi sa područja grada Zagreba koje su u vlasništvu HVIDR-e GRADA ZAGREBA te su nam omogućili postavljanje.

Na bini smo imali priliku vidjeti i pokaznu odoru povijesne Grebengradske haramije-sekcija streljačkog društva TERMIKA.

Večer je krasio i emocionalno nabijen dah pjesnika:

JOSIP LAKUŠIĆ, ABDULAH ALIJA BEĆIREVIĆ, JOSIP ŠAFRANEC, KAZIMIR LEVAKOVIĆ, MIJO ANTUNOVIĆ, KONRAD PUŠKARIĆ, ZORICA GREGURIĆ
LJUBICA RIBIĆ, KATARINA PAHLJINA, ZVONIMIR FRIGANOVIĆ, ZORAN PEROVIĆ, ZVONKO JURČEVIĆ, IVEK MILČEC, BOŽICA DRAKULIĆ, ZDRAVKO ODORČIĆ
SONJA KUŠEC BEĆIREVIĆ, ANA PIRŠLJIN, MIRJANA ZEMAN, HASAN DŽINIĆ, VLATKA BOŠNJAK, RUŽICA KIŠUR, ŠAFRANEC.

Zahvala svim predsjednicima udruga koji su sudjelovali u realizaciji ove manifestacije te dali svoj veliki doprinos:

BRANITELJSKA SOCIJALNA RADNA ZADRUGA IZBOR PLUS
UDRUGA BRANITELJA I VETERANA VOJNE POLICIJE RH
HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR GRADA ZAGREBA
HVIDR-A GRADA ZAGREBA
HVIDR-A SUSEDGRAD
UDRUGA BRANITELJA HRVATSKE POŠTE
KULTURNO ŠPORTSKA BRANITELJSKA UDRUGA
UDRUGA DRAGOVOLJACA ZAGREB VUKOVAR
ZAJEDNICA UDRUGA POSTROJBI ZNG RH i HV
VIJEĆE GRADSKE ČETVRTI GORNJA DUBRAVA- Predsjednik Ilija Sliško
GREBENGRADSKE HARAMIJE-SEKCIJA STRELJAČKOG DRUŠTVA TERMIKA
VINARIJA ŠAFRAN
FRIGO-KOR d.o.o
QUATTRO PIKADO -Krešimir Badel
CVJEĆARNA HILARI

Šahovski turnir povodom 32. godišnjice 108.br ZNG

od hczzu od 2. srpnja 2023.2. srpnja 2023. u HČZ SLAVONSKI BROD

Šahovski turnir povodom 32. godišnjice 108.br ZNG

Najbolji seniori bili su:

mjesto: MK Stjepan Damjanović 6.5 boda -ŠK Vina Markota, Pleternica
mjesto: III Poljaković Zdenko, 5.5 bodova ŠK Čaglin, Čaglin
mjesto: MK Branko Pekarik, 5.0 boda -ŠK Ruščica, Ruščica

Najbolji kadet/kinje bili su:

mjesto: Sarajlić Monika, 3.0 boda – ŠK Čaglin, Čaglin
mjesto: Sarajlić Lana, 2.5 boda – ŠK Čaglin, Čaglin
mjesto Emić Matej, 2.0 boda – ŠK Čaglin, Čaglin

Slavonski Brod – u srijedu 28.06. 2023.godine održan je pojedinačni otvoreni turnir u šahu povodom proslave 32 obljetnica osnutka 108. ZNG brigade.

Turnir je održan uz svesrdnu pomoć i u tehničkoj organizaciji ŠKI „HVIDR-a Brod„ iz Slavonskog Broda.

Na samom početku sudionike i goste je pozdravio Mato Opačak, i sam pripadnik 108.br ZNG, odajući počast svim poginulim i umrlim braniteljima, živućim braniteljima te onima koji su poginuli, stradali ili umrli od završetka Domovinskog rata.

Na šahovskom turniru je nastupilo 24 igrača gdje je odigrano 84 partije, igran je “švicarac”: 7 kola, 7 minuta + dodatak 3 sekunde za svaki odigrani potez. Sudac turnira je bio državni sudac Mato Opačak koji je i uručio nagrade najuspješnijim pojedincima. Turnir u povodu 32.obljetnice osnivanja 108.br ZNG Slavonski Brod osvojio je majstorski kandidat Stjepan Damjanović iz Šahovskog kluba Vina Markota, Pleternica. Priznanje za najborbenijeg igrača pripalo je Petru Bubalu iz ŠK Ruščica.

Sportskim igrama obilježena 32. godišnjica formiranja 50. samostalnog bataljuna ZNG Virovitica

od hczzu od 30. lipnja 2023.30. lipnja 2023. u HČZ GRADA VIROVITICE

Sportskim igrama obilježena 32. godišnjica formiranja 50. samostalnog bataljuna ZNG Virovitica

Virovitica, 28. 06. 2023.

Ratna postrojba 50. samostalni bataljun Zbora narodne garde osnovana je 28. lipnja 1991. godine kao pričuvna dragovoljačka postrojba. Njegovi pripadnici bili su mahom domoljubi koji su se vojno organizirali i naoružali u jesen i zimu 1990. godine. Tijekom srpnja, kolovoza i rujna 1991. godine sudjelovali su u mnogim obrambenim i oslobodilačkim akcijama na našem području kao i na području Pounja, Osijeka, Pakraca, Daruvara, Grubišnog Polja, Slatine. Oni su 2. rujna, uz pripadnike Policijske stanice Virovitica, suzbili djelovanje paravojnih četničkih snaga iz sela Jasenaš te oslobodili sve vojne objekte na području tadašnje općine Virovitica.

50. samostalni bataljun ZNG-a dao je velik obol u obrani Hrvatske. Zahvaljujući njegovim pripadnicima kao i pripadnicima policijske stanice Virovitica, virovitički kraj bio je pošteđen od značajnijih ratnih razaranja i svekolikih šteta. Bataljun je od kasnije prerastao u 127. brigade Hrvatske vojske.

Tim povodom danas su se u organizaciji Udruge 50. samostalni bataljun iz Virovitice održavaju sportska natjecanja na Sportskom centru Vegeška u Virovitici.

ZAŠTO UKRAJINSKA PROTUOFENZIVA NE IDE KAKO JE PLANIRANO

od hczzu od 30. lipnja 2023.30. lipnja 2023. u RUSIJA - UKRAJINA

Zašto ukrajinska protuofenziva ne ide prema planu ?

Dugo očekivana Ukrajinska protuofenziva započela je početkom lipnja nakon višemjesečnih nagađanja o tome kada će započeti i koji će biti njeni ciljevi. Trebalo je proći nekoliko dana da bi ukrajinski predsjednik Zelenski 10.lipnja priznao da je protuofenziva zapravo započela, mada je iz ruskih medija bilo jasno da je njezina početna faza na kraju.

Jedan od razloga zašto je protuofenziva najavljena uz malo pompe bio je taj što vjerojatno nije išla prema planu: početni ukrajinski gubici bili su teški i s malo vidljivog napretka. Očito je da ukrajinske snage nisu našle na očekivane i najavljivane značajne slabosti u ruskim linijama obrane.

Prema ruskim izvorima borbe vode se teške borbe, protuofenziva možda još uvijek ima puno snage, ali pokušaji da se prikaže kao da je tek počela samo navode na zaključak da se sve baš i ne odvija kako je zamišljeno.

Ukrajina je za ovu protuofenzivu prikupila znatnu količinu opreme dopremljene sa zapada kao i veliki broj vojnika. Značajan dio toga sigurno je već potrošen jer su gubici bili značajni.

Rusko Ministarstvo obrane brzo je objavilo slike uništenih zapadnih oklopnih borbenih vozila kako bi naglasilo da je zapadna oprema daleko od nepogrešive. Brojnost gubitaka gubitke ubrzo su potvrdili zapadni izvori.

Nakon tjedana borbi, očito je da ranija optimistična očekivanja o uspjehu ove protuofenzive vjerojatno neće biti ispunjena. U isto vrijeme, ukrajinska i zapadna euforija zbog onoga što se naširoko smatralo pokušajem pobune ili puča Wagnerove grupe u Rusiji bila je kratkog vijeka jer neuspjele akcije Jevgenija Prigožina nisu Ukrajini pružile pogodnosti na bojnom polju kojima se nadala.

Kao što su mnogi promatrači predvidjeli, većina napora Ukrajine uložena je u pokušaj probijanja ruskih linija kako bi došla do Azovskog mora na jugoistoku sa ciljem presjecanja kopnene veze Rusije sa Krimom. Međutim, očito je da je ruska strana tu postavila težište obrane.

U regiji Bakhmut se čini da ukrajinske snage pokušavaju vratiti teritorij koji su Rusi teškom mukom osvojili i to s lokalnim uspjehom.

Iako je Ukrajina 2022. godine uspjela pokrenuti dva uspješna protunapada u regijama Kharkiv i Kherson , vratiti pod svoju kontrolu značajan teritorij, ti su protunapadi pokrenuti u vrlo različitim uvjetima od današnjih. U oba slučaja, ruske trupe odlučile su se povući pred ukrajinskim protunapadima — sada je situacija znatno drugačija, ne povlače se i veoma snažno su se utvrdili po dubini .

Osim toga, ruska vojska mnogo je brojnija nego što je bila u jesen 2022. — od prošlog rujna mobilizirano je više od 300.000 vojnih obveznika.

Dok su 2022. ruske snage bile djelomično zatečene nespremne i bez resursa da se nose s protunapadima 2022. a i samo povlačenje je bio dio šire strateške odluke da se odmah po izvršenom napadu sa sjevera i juga glavni napor napada prebaci na istok i jug , ovaj put snage su bile itekako spremne imajući sasvim dovoljno vremena za pripremu i utvrđivanje obrane po dubini.

Takođet, vrijeme pripreme za obranu ruske snage su dobro iskoristile za otklanjanje logističkih problema sa kojima su bili suočeni tijekom 2022. Mora se napomenuti da ruske snage također jako dobro iskorištavaju opremu koja se na Zapadu smatra zastarjelom ali koja je u ovim uvjetima itekako iskoristiva.

Ruska vojska je svakako mnogo naučila i prilagodila se prirodi rata i ukrajinskim oružanim snagama od 2022. Jedan primjer: ruske snage poduzimaju mjere za smanjenje toplinskih oznaka oklopnih vozila i njihove ranjivosti na ukrajinsko protutenkovsko oružje.

Naposljetku, rusko stanovništvo – i vojska koju podržava – uglavnom su se stisnuli u očekivanju dugotrajnog rata. Čini se da mnogi Rusi smatraju da Rusija nema drugog izbora nego da se bori dalje, jer Zapad i Ukrajina pozivaju na ono što je zapravo potpuni poraz Rusije, a ne smisleni pregovore.

Postoje jaki dokazi koji upućuju na to da se nedavna pobuna ili pokušaj državnog udara Wagnerove grupe više odnosio na borbu za moć unutar ruskog vojnog vodstva i način na koji bi se rat trebao procesuirati, a ne treba li ga nastaviti. Unatoč tome, kratkotrajna Prigožinova pobuna očito je bila velika sramota za vladu Vladimira Putina.

Ukrajinske oružane snage svakako imaju motivirane trupe i značajne količine zapadne opreme. Ali ukrajinske snage nemaju onu vrstu nadmoći u zračnom prostoru koja bi omogućila kopneno napredovanje koje je bilo ključno tijekom Zaljevskih ratova 1991. i 2003., gdje je zapadnjačko oružje korišteno s razornim učinkom. Nekoliko desetaka zapadnih zrakoplova F-16 vjerojatno ne bi promijenilo situaciju u zraku za Ukrajinu – jer je ruska protuzračna obrana i dalje je jedna od najboljih na svijetu.

Ukrajinske snage nemaju neograničene ljudske resurse. Mnogo je toga napisano u zapadnim medijima o procijenjenim ruskim gubicima i problemima s ljudstvom, ali vrlo malo o onima u Ukrajini.

Rusija je izgubila velik broj vojnika, a značajan broj muškaraca sposobnih za vojnu službu pobjegao je u inozemstvo no i Ukrajina je pretrpjela velike gubitke koje je teško nadomjestiti, a milijuni Ukrajinaca su napustili zemlju. Ne žele se svi ukrajinski muškarci boriti a ukrajinska populacija je mnogo manja i nema ni izbliza iste ljudske resurse kao Rusija.

Ukrajina si jednostavno ne može priuštiti pokretanje uzastopnih protuofenziva, bez obzira na opremu Zapada. Dodatni zapadni resursi koji se usmjeravaju na Ukrajinu dok je protuofenziva u tijeku mogu ojačati ukrajinski položaj, ali malo je vjerojatno da će se pokazati odlučujućim.

Sviđalo se to akterima ovog rata ili ne, prije ili kasnije obje strane će morati priznati da su šanse za “pobjedu” u ovom ratu niske i u jednom trenutku morat će doći do pregovora – čak i ako samo za prekid vatre po uzoru na Korejski rat.

Daljnja eskalacija, sa eventualnim izravnim uključivanjem NATO snaga, mogla bi doista dovesti do opasnosti od upotrebe nuklearnog oružja. Srećom, rasprave u ruskim političkim krugovima o mogućnosti korištenja nuklearnog oružja ostaju vrlo hipotetske, barem za sada.

Izvor: Claudia Lorenzo Rubiera, The Conversation, 29.06.2022.

Preveo i priredio: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini