Predavanje : “Stručno-tematske rasprave tijekom aktivnosti međunarodnih časničkih asocijacija država Sjevernoatlantskog saveza”
Predavanje na temu: “Stručno-tematske rasprave tijekom aktivnosti međunarodnih časničkih asocijacija država Sjevernoatlantskog saveza” Provedba ankete i razgovora s predstavnicima fokus-grupa u okviru aktivnosti 20. Sabora HČZ-ZU Vojarna “Kovčanje“, 14. kolovoza 2025. brigadir BRANKO GAČAK Prvo poslijepodnevno predavanje na temu “Glavne stručno-tematske rasprave tijekom aktivnosti međunarodnih časničkih asocijacija država Sjevernoatlantskog saveza” održao je glavni tajnik HČZ-ZU i član Povjerenstva za međunarodnu suradnju Branko Gačak. Predavanje je održano kao prvo u bloku predavanja, koje je trajalo nešto manje od dva školska sata. Sastojalo se od interaktivnog predavanja, vremena predviđenog za pitanja i odgovore te provedbu ankete. Nakon predavanja provedena je anketa i razgovori s izabranim predstavnicima “fokus grupa” dijela udruga čiji su predstavnici bili slušatelji predavanja. Dio aktivnosti provedenih na marginama održavanja sjednica tijela HČZ-ZU (Središnjeg odbora, Nadzornog odbora, Suda časti i 20. Sabora), održavanih od 11. do 16. kolovoza 2025. u Vojarni “Kovčanje” na Malom Lošinju, bile su vezane uz obveze HČZ-ZU prema Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva. Sporazumom o suradnji u okviru Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade i Planom provedbe aktivnosti u 2025. godini, provedena su dva tematska predavanja, nakon kojih su provedene ankete i razgovori s predstavnicima tzv. fokus-grupa te savjetovanja radi pružanja podrške udrugama članicama HČZ-ZU. Namjera je bila da se kroz dva predavanja koja čine podudarno tematsko područje sa sličnim temama pod nazivima “Stručno-tematskih rasprava tijekom aktivnosti međunarodnih časničkih asocijacija država Sjevernoatlantskog saveza” i “Ljetni kongres CIOR-a u Madridu 2025. – potencijali partnerstva i buduće suradnje“ slušateljima (članovima udruga HČZ-a i gostima) približe goruće teme i pitanja mogućih sigurnosnih ugroza i izazova nastalih ruskom agresijom na Ukrajinu i novim globalnim geopolitičkim repozicioniranjima. Predavanju, zatim tematskoj diskusiji i provedbi ankete sudjelovali su članovi Saveza udruga HČZ Karlovačke županije, HČZ Karlovac, HČZ Ogulin, Saveza udruga HČZ Koprivničko-križevačke županije, HČZ Đurđevac, HČZ Koprivnica, Saveza udruga HČZ Zagrebačke županije, HČZ Ivanić-Grad, HČZ Samobor i Sveta Nedelja, HČZ Vrbovec, HČZ Osiječko-baranjske županije, HČZ “Liburnija” iz Opatije, HČZ “Vinodol” iz Crikvenice, HČZ Novska, Jasenoivac i Lipovljani, HČZ Pakrac-Lipik, HČZ “Hrvatskog Zagorja”, HČZ Virovitica, HČZ Slatina te HČZ Orahovica. Anketu je proveo Projektno-provedbeni tim (PPT) na unaprijed pripremljenim anketnim upitnicima, a kasnije razgovore s predstavnicima “fokus grupa” proveo je glavni tajnik HČZ-ZU. Na marginama aktivnosti nakon oba predavanja u nekoliko odvojenih razgovora tzv. “fokus-grupa” s čelnicima udruga dobiveni su informacije koje potvrđuju najviši stupanj metodičko-didaktičke i stručne pripremjenosti prezentatora i članova Povjerenstva HČZ-ZU za međunarodnu suradnju, koji su sudjelovali u pripremi prezentacije, kao i najviše ocjene aktualnosti teme te značaja za snaženje stručnih znanja članova udruga HČZ-a u svekolikoj društvenoj participaciji kreiranja javnih politika u području obrane i sigurnosti RH. Tekst: Branko Gačak, Fotografije: Branko Gačak i Mladen Lalić
Predavanje : “Ljetni kongres CIOR-a u Madridu 2025. – potencijali partnerstva i buduće suradnje”
Predavanje na temu: “Ljetni kongres CIOR-a u Madridu 2025. – potencijali partnerstva i buduće suradnje” Provedba ankete i razgovora s predstavnicima fokus-grupa u okviru aktivnosti 20. Sabora HČZ-ZU Vojarna “Kovčanje“, 14. kolovoza 2025. pukovnica NEVENKA KOVAČ Drugo poslijepodnevno predavanje, 14. kolovoza imalo je za temu “Ljetni kongres CIOR-a u Madridu 2025. – potencijali partnerstva i buduće suradnje“, a održala ga je predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju Nevenka Kovač. Nakon predavanja i tematske diskusije provedena je anketa i razgovori s izabranim predstavnicima “fokus grupa” dijela udruga čiji su predstavnici bili slušatelji predavanja. Anketu je proveo Projektno-provedbeni tim (PPT) na unaprijed pripremljenim anketnim upitnicima, a kasnije razgovore s predstavnicima “fokus grupa” proveo je glavni tajnik HČZ-ZU, umirovljeni brigadir Branko Gačak.. Dio aktivnosti provedenih na marginama održavanja sjednica tijela HČZ-ZU (Središnjeg odbora, Nadzornog odbora, Suda časti i 20. Sabora), održavanih od 11. do 16. kolovoza 2025. u Vojarni “Kovčanje” na Malom Lošinju, bile su vezane uz obveze HČZ-ZU prema Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva. Sporazumom o suradnji u okviru Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade i Planom provedbe aktivnosti u 2025. godini, provedena su dva tematska predavanja, nakon kojih su provedene ankete i razgovori s predstavnicima tzv. fokus-grupa te provedena savjetovanja u cilju pružanja podrške udrugama članicama HČZ-ZU. Namjera je da se kroz dva predavanja koja čine podudarno tematsko područje s slijednim temama “Stručno-tematskih rasprava tijekom aktivnosti međunarodnih časničkih asocijacija država Sjevernoatlantskog saveza” i “Ljetni kongres CIOR-a u Madridu 2025. – potencijali partnerstva i buduće suradnje“ slušateljima (članovima udruga HČZ-a i gostima) približe goruće teme i pitanja mogućih sigurnosnih ugroza i izazova nastalih ruskom agresijom na Ukrajinu i novim globalnim geopolitičkim repozicioniranjima. Predavanju su bili nazočni a potom sudjelovali u tematskoj diskusiji i provedbi ankete članovi Saveza udruga HČZ Karlovačke županije, HČZ Karlovac, HČZ Ogulin, Saveza udruga HČZ Koprivničko-križevačke županije, HČZ Đurđevac, HČZ Koprivnica, Saveza udruga HČZ Zagrebačke županije, HČZ Ivanić-Grad, HČZ Samobor i Sveta Nedelja, HČZ Vrbovec, HČZ Osiječko-baranjske županije, HČZ “Liburnija” iz Opatije, HČZ “Vinodol” iz Crikvenice, HČZ Novska, Jasenoivac i Lipovljani, HČZ Pakrac-Lipik, HČZ “Hrvatskog Zagorja”, HČZ Virovitica, HČZ Slatina te HČZ Orahovica. Tekst: Branko Gačak, Fotografije: Branko Gačak i Mladen Lalić
OBILJEŽENA OBLJETNICA POGIBIJE ŽELJKA BROZOVIĆA
OBILJEŽENA OBLJETNICA POGIBIJE ŽELJKA BROZOVIĆA Hreljin Ogulinski, 22. kolovoz 2025.godine Željko Brozović je kao pripadnik SJP Grom PU Karlovačke smrtno stradao prilikom pokušaja deblokade grada Slunja u Tržiću Tounjskom 22. kolovoza 1991. godine. Uz obitelj poginulog Željka Brozovića i molitvu župnika župe Sv. Križa u Ogulinu Nikole Prše, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća, obljetnicu je obilježilo izaslanstvo PU karlovačke, Grada Ogulina, Udruge SJP Grom i udruga proisteklih iz Domovinskog rata te trkači koji su i ove godine u znak sjećanja, u organizaciji Udruge SJP Grom Policijske uprave karlovačke, trčali maraton od Tržića Tounjskog do Hreljina Ogulinskog. Obilježavanje je podržalo i Ministarstvo hrvatskih branitelja u čije ime je također položeno cvijeće i zapaljena svijeća. U ime HČZ-ZU obilježavanju obljetnice prisustvovao je Igor Majetić, predsjednik.Ujedno, svijeće su zapaljene i u Ogulinu kod spomen obilježja svim poginulim braniteljima kao i na grobnom mjestu Željka Brozovića u Hreljinu Ogulinskom nakon čega je u održana misa u crkvi Sv. Antuna Padovanskog. U znak sjećanja na prvog poginulog pripadnika Specijalne jedinice policije Grom Željka Brozovića, danas je održan “Memorijalni maraton Željko Brozović” Izvor: tekst – karlovačka-policija.gov.hr; fotografije – Igor Majetić. Izvor: tekst – karlovačka-policija.gov.hr; fotografije – Igor Majetić
IZLOŽBA U MUZEJU GRADA RIJEKE: ZAJEDNIŠTVO I SNAGA – SVJEDOČANSTVO JE O RATNOM PUTU PRIMORACA. GORANA I OTOČANA I DOPRINOSU RIJEČKE RATNE PROIZVODNJE OBRANI REPUBLIKE HRVATSKE
IZLOŽBA U MUZEJU GRADA RIJEKE: ZAJEDNIŠTVO I SNAGA – SVJEDOČANSTVO JE O RATNOM PUTU PRIMORACA. GORANA I OTOČANA I DOPRINOSU RIJEČKE RATNE PROIZVODNJE OBRANI REPUBLIKE HRVATSKE Rijeka, 1.kolovoz 2025. Postav čini na tisuće eksponata koji pričaju o danima ponosa i slave u borbama za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Premda ovaj kraj nije bio izravno zahvaćen ratnim razaranjima, velikim je brojem dobrovoljaca, hrvatskih branitelja, kao i masovnim odazivom na mobilizaciju dao nemjerljiv doprinos. “Opremanjem hrvatskih branitelja, ratna proizvodnja riječke industrije dala je izniman doprinos obrani u vrijeme međunarodnog embarga na trgovinu i uvoz oružja u Republiku Hrvatsku”, kaže Ivo Mileusnić, kustos Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Neven Matrljan, tih ratnih devedesetih načelnik Sanitetske službe 111. brigade ZNG-a, kraj oklopnog vozila Hrvatina Tridesetu obljetnicu vojno-redarstvene akcije Oluja Rijeka i Primorsko-goranska županija dočekale su s dosad najvećom izložbom posvećenoj ratnom putu Primoraca, Gorana i otočana i njihovom značajnom doprinosu u Domovinskom ratu. Logistički centar “Na putu do Oluje” daje uvid u doprinos Rijeke i cijele Primorsko-goranske županije u obrani od velikosrpske agresije. Premda ovaj kraj nije bio izravno zahvaćen ratnim razaranjima, velikim je brojem dobrovoljaca, hrvatskih branitelja, kao i masovnim odazivom na mobilizaciju dao nemjerljiv doprinos u borbama za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Tada brojni industrijski pogoni na riječkom području, koji su ostali sačuvani, od prvog su se dana upregnuli u proizvodnju oružja i razne opreme za branitelje. Nakon odlaska JNA i njihovog 13. korpusa, Rijeka je postala logistički centar za cijelo ličko ratište, utočište za prognanike i izbjeglice i grad u kojem su se izrađivala prva improvizirana oklopna sredstva, ali i druga borbena sredstva. – Opremanjem hrvatskih branitelja, ratna proizvodnja riječke industrije dala je izniman doprinos obrani u vrijeme međunarodnog embarga na trgovinu i uvoz oružja u Republiku Hrvatsku. Hrvatski su branitelji 1991. morali računati na pomoć riječkih poduzeća i tvornica za pripremu obrane grada Rijeke od napada bivše JNA. Među borbenim sredstvima koja su se u ljeto 1991. počela izrađivati za policiju i Zbor narodne garde (ZNG) bila su i oklopna vozila. S porastom intenziteta borbenih djelovanja, postrojbe su počele tražiti oklopna vozila kojih nije bilo dovoljno. Zato se pristupilo njihovoj izradi koja je organizirana u radionicama i poduzećima koja su za to bila odgovarajuće opremljena, a spektar izrađivača protezao se od pojedinaca i malih obrtničkih servisa do najvećih industrijskih subjekata poput građevinskih poduzeća i brodogradilišta, kaže Ivo Mileusnić, kustos Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeke, i uz pasioniranog kolekcionara militarije Damira Batistića, jedan od autora dosad najveće izložbe na temu Domovinskog rata u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Izložbu “Na putu do Oluje 1995.-2025.” zajednički su organizirali Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Muzej grada Rijeke, u suradnji s Vojnim muzejom MORH-a te Povijesnom postrojbom Karlovački počasni vod ZNG-91. Njezin postav čini na tisuće eksponata i fragmenata koji pričaju o tim danima ponosa, slave i zajedništva u borbama za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Od Hrvatine do Lili U poduzeću Konstruktor, primjerice, oklopljena su dva buldožera za rušenje ograda i uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava, a njihovi radnici pomagali su pri izvlačenju naoružanja i streljiva iz uništenog skladišta Zahum sredinom listopada 1991. Tvornica Torpedo u rujnu 1991. počela je s proizvodnjom prvog lakog oklopnog vozila Straško, koje je nastalo na šasiji kamiona TAM-110, a poslije prelazi u serijsku proizvodnju te je korišteno u HV-u. Ova riječka tvornica kasnije je pokrenula i proizvodnju borbenog oklopnog vozila, a u riječkom “3. maju” izrađen je oklopni transporter od šasije kamiona Čistoće, nazvan Hrvatina. U brodogradilištu Punat na Krku za krčki je vod Posebne jedinice policije PU Rijeka izrađeno improvizirano oklopno vozilo na šasiji kombija Volkswagen-LT, a nosilo je naziv Lili No.1. Improvizirano oklopno vozilo Sveti Vid izrađeno je za 111. brigadu HV-a zahvaljujući angažmanu poduzeća Ceste – Rijeka i Bravo. U poduzećima Bimont i Brodomaterijal proizvedena su, u suradnji s bravarskim radionicama, laka oklopna vozila Tomo i BiB MK-II nazvan Sveti Fran. Neven Materljan koji je, zajedno s Batistićem, autor knjige o improviziranom oružju u vrijeme Domovinskog rata, tih je ratnih devedesetih bio načelnik Sanitetske službe 111. brigade ZNG-a. Prvo vozilo, prisjeća se, u kojem su prevozili ranjenike i sanitetsku opremu s ličkog bojišta dobili su od Luke Rijeka. – Bio je to jedan dizelaš koji se pokazao izuzetno koristan, nije to naravno bilo pravo sanitetsko vozilo, u njega smo ugradili nosila, stavili kuke za infuziju i opremili ga svim potrebnim za prijevoz ranjenika, prisjeća se Matrljan, ističući kako je vladalo ogromno zajedništvo i potreba da se pomogne u obrani od agresije. Pasionirani kolekcionar militarije Damir Batistić Improvizirana-bojler-bomba JGL-ova mast Materljan izdvaja i ogromnu ulogu Jadran-galenskog laboratorija i njegovog osnivača i direktora Ivu Usmianija koji je u kritičnim trenucima stvaranja postrojba ZNG-a pružao veliku pomoć doniranjem velikih količina lijekova. – Samo tijekom srpnja 1991. godine JGL je opskrbio Sanitetsku službu 111. brigade s oko pola tone raznih lijekova. Premda su se svi nadali da rat neće dugo potrajati, na moju zamolbu Usmiani je u kolovozu pokrenuo proizvodnju masti protiv ozeblina u laboratorijima JGL-a i u vrlo kratkom vremenu proizvedene su velike količine te masti koje su se pokazale izuzetno dragocjene za naše branitelje na ličkom ratištu jer je te 1991. nastupila neuobičajeno hladna zima. Sjećam se da su po tube masti protiv ozeblina te zime u JGL dolazili i branitelji sa slavonskog bojišta, prisjeća se Matrljan. Hrvatskoj policiji i ZNG-u te je 1991. kronično nedostajalo nedostajalo svih vrsta streljiva. U “Rikardu Benčiću” te je 1991. započela proizvodnja minobacačkih mina u kalibru 60, 82 i 120 milimetara. – Kako je ta tvornica imala kvalitetne i precizne strojeve za obradu metala te vrhunske majstore koji su radili na njima, završna obrada tokarenja minobacačkih mina i proizvodnja kućišta upaljača relativno je brzo usvojena, međutim, ukazao se problem s fazom punjenja tijela završenih mina eksplozivnim punjenjem jer djelatnici te tvornice do tada nisu imali iskustva u radu sa eksplozivima. Košuljice tijela minobacačkih mina lijevane su u Vulkanovim pogonima, Torpedu i ” Benčiću”, aluminijski stabilizatori leta mina većinom su izrađivani u tvornici Torpedo, dok se proizvodnja kućišta upaljača i završno punjenje eksplozivom, kao i završno kompletiranje
ZAGREBAČKI BRANITELJI SUDJELOVALI U SVEČANOM OBILJEŽAVANJU 30. OBLJETNICE VRO „OLUJA“ U KARLOVCU
ZAGREBAČKI BRANITELJI SUDJELOVALI U SVEČANOM OBILJEŽAVANJU 30. OBLJETNICE VRO „OLUJA“ U KARLOVCU U Karlovcu je 1. i 2. kolovoza 2025. u organizaciji Karlovačke županije svečano obilježena 30 obljetnice VRO „Oluja“. Hrvatski časnički zbor grada Zagreba bio je, na poziv Podododbora za protokol i ceremonijal Odbora za branitelje i stradalnike Domovinskog rata Karlovačke županije, organizator/koordinator sudjelovanja branitelja i zapovjednika iz 3 zagrebačke pričuvne brigade koje su u VRO „Oluja“ djelovale u zoni odgovornosti ZP Karlovac – 99., 148. i 149. brigade HV. Aktivnost sudjelovanja na obilježavanju u Karlovcu realizirana je uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja i u suradnji s UHBDR 99. brigade, Klubom veterana 148. brigade i UBDR Trešnjevka. U Muzeju Domovinskog rata u Turnju 1. kolovoza je održan prijam za ratne zapovjednike kod županice Karlovačke županije Martine Furdek Hajdin na kojem su ispred prije navedenih zagrebačkih brigada bili nazočni: ratni načelnik stožera 99. brigade HV brigadni general Senad Fejzić, ratni zapovjednik 1. bojne 148. brigade bojnik Anton Oblak i tajnik kluba veterana 148. brigade poručnik Milan Zanoški, više ratnih zapovjednika iz 149. brigade HV među kojima treba istaknuti brigadnog generala Tomislav Družaka, stožernog brigadira Stanka Krulića, bojnika Branka Lerinca te Damira Pavleka, predsjednika UBDR Trešnjevka. Na Vunskom polju u Karlovcu 2. kolovoza je u nazočnosti velikog broja gledatelja i uzvanika proveden je svečani mimohod u kojem su sudjelovali veterani ratnih postrojbi Hrvatske vojske i Policije koje su sudjelovale u VRO „Oluja“ na području Karlovačke županije. U mimohodu je sudjelovalo oko 2000 branitelja u nekoliko desetaka postroja. Postrojima 99. i 148. brigade HV od 25 branitelja zapovijedao je brigadni general Senad Fejzić, a postrojem 149. brigade HV od 24 branitelja zapovijedao je bojnik Branko Lerinc,. Nakon provedenog mimohoda postrojenim braniteljima obratili su se gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, karlovačka županica Martina Furdek Hajdin i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji je između ostalog istaknuo: „Oluja je bila kruna svih naših bitaka! I danas, trideset godina poslije, sve naše uspjehe, sva naša postignuća, temeljimo na njoj. Jer, da nije bilo nje, ne bismo bili članica Europske unije i NATO saveza, ne bismo danas imali ovakav rejting i gospodarski rast“. Kako počasni predsjednik Organizacijskog odbora ovog svečanog obilježavanja ratni zapovjednik ZP Karlovac general pukovnik Miljenko Crnjac iz zdravstvenih razloga nije bio nazočan, u njegovo ime se obratila kćerka Tena Crnjac. Pri završetku programa obilježavanja, sudionicima su podijeljene spomen medalje i uspomenice na obilježavanje 30.obljetnice VRO „Oluja“ nakon čega je slijedila zajednička večera i druženje uz prigodnu glazbu. Izvor – Tekst: Boris Ferček ; Fotografije: F. Granić, Grad Karlovac, Karlovačka županija, Veterani 99. i 149. brigade HV
IN MEMORIAM puk SILVANO FERRACANI
IN MEMORIAM pukovnik SILVANO FERRACANI Prije dva dana nas je iznenada napustio Silvano Ferracani, pukovnik sanitetske struke OS Italije. Pukovni Ferracani imao je veoma uspješnu vojnu karijeru. Kao član Centra za mobilizaciju Toskane sudjelovao je u brojnim aktivnostima, posebno vezanim za obučavanje ljudstva za izvanredne prilike. Između ostalih prestižnih dužnosti i zadaća koje je obnašao bio je i predsjednik CIOMR-a (Međusavezničke konfederacije pričuvnih časnika medicinske struke). Sa pukovnikom Ferracanijem smo se godinama prijateljski i srdačno sretali na brojnim konferencijama i sastancima CIOR-a i GAMINGER INITIATIVE EUROPE. Nedostajat će nam. Pukovnik Silvano Ferracani biti će sahranjen u srijedu, a misa zadušnica će se održati u crkvi Comeana u rodnoj Firenci.
TRADICIONALNI MEĐUNARODNI SPUST KUPA – KOLPA
TRADICIONALNI MEĐUNARODNI SPUST KUPA – KOLPA ZAGORSKI VETERANI I OVOG LJETA NA KUPI/KOLPI Zagorski su se veterani ove godine po 10. puta uzastopno spustili po Kupi/Kolpi, u subotu 26. srpnja 2025. godine. Spust, međunarodni, i ove su godine uspješno i zajednički pripremili, organizirali i proveli Območna zveza slovenskih častnikov Bele krajine Metlika i uz sudjelovanje Hrvatskog časničkog zbora Karlovačke županije a sve kako bi se i inače odlična suradnja susjeda časnika i veterana još više produbila i potvrdila kako za ljude dobre volje ne postoje granice. Organizatori su ponovno uložili veliki trud i pokazali zavidne organizacijske i provedbene sposobnosti kako bi svi sudionici ovoga, u prvom redu prijateljskog druženja, bili zadovoljni onime što se zbiva na rijeci, ali i onime pored nje. Osim članova tih udruga – organizatora, njihovih obitelji i prijatelja te mnogih gostiju, prvenstveno časničkih i veteranskih udruga s obje strane granice, Kupom su se spustili i zagorski veterani Domovinskog rata i to članovi Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja i Udruge veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“. Za Slovenske časnike i veterane bio je to već 28. spust a Zagorci su na njemu nazočni od samog početka sudjelovanja hrvatskih časnika i veterana, odnosno od 2015. godine, pa je ovo bila protokom vremena i okrugla, deseta, obljetnica sudjelovanja te 10. jubilarni spust po Kupi/Kolpi, uz izuzetak 2020. godine kada zbog korone spusta nije ni bilo. Spust po Kupi/Kolpi ujedno je i projekt prekogranične veteranske suradnje koja redovito pokazuje odlične rezultate. Vrijeme je i ove godine bilo naklonjeno raftingašima i omogučilo im je da se spuste Kupom/Kolpom, a ugodno topla (izmjereno je 27 °C) i bistra Kupa u ovom dijelu svog toka, osim za rafting taman je bila i za kupanje što se je često i koristilo. Okupljanje sudionika je započelo ujutro na kupalištu u Metliki, gradiću koji je ujedno i granični prijelaz (s hrvatske je strane to Jurovski Brod) na lijevoj, slovenskoj, strani Kupe/Kolpe. U ovom je djelu njena toka to granična rijeke između Hrvatske i Slovenije, no slovenski i hrvatski raftingaši učinili su da te granice i ne bude. Domačini su sudionike dočekali pićem dobrodošlice i doručkom. Raftingaše su pozdravili u svojim govorima slovenski i hrvatski sudomačini, Anton Krašovec i Igor Majetić, načelnica Općine Metlika gđa. Martina Legan Janžekovič i Predsjednik Zveze slovenskih častnikov generalbojnik Dobran Božič, te se je nakon doručka i još malo druženja uz Kupu započelo s upoznavanjm s pravilima raftinga, a onda i ukrcavanjem mješovitih međunarodnih posada u 14 raftova/čamca s nekih stotinjak raftingaša. Započelo je i spuštanje Kupom/Kolpom dionicom u dužini od oko 7 km. „Zagorsku“ posadu čine sudionici raftinga iz Hrvatskog zagorja (Branko, Ivan, Tom, Igor i Zdravko), i Krškog (Vlasta i Franci), dakle šarolika međunarodna posada baš kako priliči ovakvom spustu. U početku snažni i pomalo neusklađeni zaveslaji otisnuli su raftove prema nizvodnom cilju. Vrlo brzo sve ide bolje i usklađenije, pa se plovi brže i mirnije. Zbog nižeg vodostaja Kupe u ovo doba godine, na nekoliko se mjesta, a poglavito na nekim slapovima, moralo izlaziti iz čamaca i prevuči ih preko plićina. Po prolasku plićine, opet se uskače u raftove i nastavlja plovidba. Dobre volje i veselja na pretek. Putem se u Kupi kupa i koristi blagodat prirodne vodene masaže na slapovima – jacuzzijima. Pomalo umorni od veslanja i mokri od kupanja, no puni lijepih dojmova, posade stižu i do usputnih odmorišta. To je ujedno i prilika da se sudionici raftinga opet druže, okrijepe pićem, te da se razmijene dojmovi o dotad prijeđenom putu. Nastavak putovanja rijekom nosi slična uzbuđenja, razgovore s posadama ostalih raftova koji se pristižu na putu do cilja, prskanju vodom svoje ili posade prolazećeg rafta i kupanjem. Pala je i pjesma. Napokon, nakon četiri sata plovidbe, ali i odmaranja, „zagorski“ mješoviti raft stiže do Božakova, cilja današnje regate. Izvlače se čamci iz vode i nakon kratke vožnje autobusom stiže nazad do kupališta Metlika, početne i završne točke druženja. Tu se presvlači u suhu odjeću i pridružuje ostalim posadama kao i onima koji su uz jelo i piće te druženje čekali raftingaše. Uz dobar ručak, fino vino i glazbu, razmijenjena su iskustva i dojmovi sa vode. Bila je to Zagorcima i prilika za razgovor o planovima za budućnost sa slovenskim, ozaljskim, ogulinskim i karlovačkim veteranima s kojima se zagorci i inače susreču u različitim prigodama. Razumljivo je i da su misli i razgovori već na sljedećem spustu iduče godine. Zagorski su veterani na kraju zahvalili organizatorima spusta, članovima posade svog rafta i svim ostalim sudionicima druženja na pozivu, prijemu i gostoprimstvu te odličnoj organizaciji, pripremi i provedbi ovogodišnjeg spusta. Na povratku u Zagorje, baš kao i svaki put do sada, svi sudionici raftinga složno su zaključili da je i ovo druženje uz i na Kupi/Kolpi bilo nezaboravno i da će nagodinu ponovno sudjelovati na njemu. Za spomenuti je i to kako je ovo bio već treći rafting ove godine na kojem su sudjelovali zagorski veterani. Uz spust po Kupi/Kolpi, bio je tu i spust po Korani 29. lipnja, a to pak u znak obilježavanja godišnjice ustrojavanja karlovačke, slavne, 110. brigade ZNG/HV. Spuštanje niz rijeku Taru Mješovita , pak, zagorsko–karlovačka braniteljsko-veteranska rafting posada (svatko je dao po četiri člana posade) spustila se je 31. svibnja ove godine i rijekom Tarom, po potpunoj čistoći nazvanoj „suzom Europe“, kako joj od milja, ali s pravom, tepaju. Smjestivši se u rafting kampu Modra rijeka u Šćepan polju u Crnoj Gori, Zagorci i Karlovčani su se raftom spuštali niz rijeku Taru i uživali u divljoj, zapijenjenoj Tari i njenim bukovima (težine 2 do 4 – maksimum je 5) u dužini od 18 km (od Brštanovice do Šćepan Polja) ali i uživali u veličanstvenom kanjonu Tare koji je po dužini (158 km) i dubini (do 1.300 m) drugi u svijetu (iza kanjona rijeke Colorado u SAD-u), a prvi u Europi. Ovaj dio Tare koji je prošla zagorsko-karlovačka posada ima najveći pad nadmorske visine i uključuje čak 21 buk/brzak živopisnih imena: Brstanovići, Borov buk, Pećine, Ćelije….. Rijeka Tara, nakon susreta i spajanja s rijekom Pivom postaje Drina kod mjesta Hum na granici Crne Gore
U Rijeci predstavljen završetak dijela programa “PTSP, branitelji i njihove obitelji”
U Rijeci predstavljen završetak dijela programa “PTSP, branitelji i njihove obitelji” Rijeka, 21. srpanj 2025. U Rijeci je u prostorijama Zajednice udruga Domovinkog rata PGŽ predstavljen završetak dijela programa: “PTSP, branitelji i njihove obitelji”, kojeg vodi Danijela Mihaljević, i sama s teretom strahota rata u kojem je izgubila supruga. Prevladati traume – Željeli smo uključiti ne samo osobe s PTSP-om nego i njihove obitelji jer se na taj način lakše prevladava traume. Prijavilo nam se dvadeset polaznika, a kako nam ističu, jako su zadovoljni ovakvim pristupom. Kod svih su uočeni pozitivni pomaci, no ono što je još uvijek nepromijenjeno, velik je broj osoba s PTSP-om koje žive na samom rubu egzistencije. Prema određenim podacima njih čak 20 su beskućnici ili jako blizu tog poražavajućeg statusa, istaknula je Mihaljević najavivši i nastavak radionica za rujan. Šest radionica pod nazivom “Kako živi moja supruga/suprug i moja obitelj s PTSP-om” su uspješno dakle završene. Na radionicama su sudjelovale obitelji branitelja članovi udruga Zajednice. Stručno vodstvo bilo je pak povjereno iskusnim psihologinjama mag. psych. Ana-Marija Lušičić, i spec. klin. psih. Jasmina Kardoš. Razumijevanje problema – Osim ljudi koji se bore s PTSP-om, u središtu pažnje nam je bila i transgeneracijska trauma, dakle ona koja se osim na suprugu prenosi i na djecu, danas već odrasle ljude. Polaznicima radionica pojašnjavali smo tehnike relaksacije, ali ono što je najvažnije – suočavanje i razumijevanje problema. Silno je važna komunikacija, iskazivanje problema, nikako ne njegovo zatvaranje u sebe što stvara nove traume, pojasnile su Kardoš i Lušičić. Projekt je u cijelosti financiran sredstvima Primorsko-goranske županije, riječ je o 2,5 tisuća eura, a kako je istaknuo Zlatko Mihelec, osoba koja u Županiji brine o braniteljskoj populaciji i razvoju civilnog društva, spremna su i sredstva za njegov nastavak. Kako si pak naglasili čelni ljudi ZUDR PGŽ, predsjednik Marinko Žuža i Klaudio Vukonić radionice su pokazale veliku potrebu za literaturom prilagođenom samim korisnicima na što će se u što skorije vrijeme pokušati utjecati. Konferenciji je u funkciji predstavnice PO Rijeka Ministarstva branitelja prisustvovala i Sanja Jurjako kao i većina čelnika veteranskih udruga koje participiraju u ZUDR PGŽ. Iz Udruge veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka na konferenciji su vili predsjednik Walter Cvjetan i potpredsjednik Herman Sušnik. Izvor: novilist.hr
Usvojen novi Zakon o mirovinskom osiguranju: važne promjene i za hrvatske branitelje
Usvojen novi Zakon o mirovinskom osiguranju: važne promjene i za hrvatske branitelje Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (u daljem tekstu: ZOMO) objavljen je 30. lipnja 2025. u Narodnim novinama, broj: 96/25, a stupio je na snagu 1. srpnja 2025. Pojedine odredbe novog ZOMO-a stupaju na snagu 1. siječnja 2026. Očuvanje ključnih prava hrvatskih branitelja Hrvatski branitelji koji su korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prema ZOHBDR-u i dalje će imati pravo na rad do 3,5 sata dnevno uz isplatu punog iznosa mirovine. Ovo pravo zadržava se i nakon donošenja novog zakona, a od 1. siječnja 2026. primjenjivat će se i na sve ostale hrvatske branitelje koji su ostvarili pravo na mirovinu. Uvodi se nova mogućnost rada dulje od polovice punog radnog vremena uz isplatu polovice mirovine za korisnike koji su navršili 65 godina života. Ovo pravo, koje stupa na snagu 1. siječnja 2026., dodatno proširuje mogućnosti sudjelovanja u tržištu rada uz istodobno primanje dijela mirovine. Korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti kao i dosad u slučaju zaposlenja duljeg od polovice radnog vremena imaju pravo na isplatu 2/3 mirovine. Podrška njegovateljima hrvatskih ratnih vojnih invalida Novim zakonom se po prvi put omogućava i njegovateljima hrvatskih ratnih vojnih invalida 100% I. skupine da nakon navršene 65. godine života primaju polovicu starosne mirovine, bez gubitka statusa njegovatelja i bez prekida obveznog osiguranja. Ovo pravo također stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine, a predstavlja dodatno priznanje i potporu onima koji skrbe za najteže stradale branitelje. Godišnji dodatak Svaki korisnik mirovine imat će pravo na godišnji dodatak (u javnosti često nazivan 13. mirovinom), a čiji iznos ovisi o godinama mirovinskoga staža. Vlada RH svake godine do 31. listopada donosi odluku o utvrđenoj vrijednosti za jednu godinu mirovinskoga staža, a godišnji dodatak isplaćuje se u prosincu svake kalendarske godine. Povećanje invalidskih mirovina i novi model usklađivanja Za korisnike invalidskih mirovina predviđeno je povećanje mirovinskog faktora, čime se osigurava prosječno povećanje iznosa invalidskih mirovina za otprilike 10 posto, a počevši od isplate mirovine za siječanj 2026. godine. To se odnosi i na sadašnje i na buduće korisnike. Dodatno, novi model usklađivanja mirovina temelji se na povoljnijem omjeru promjene indeksa plaća i troškova života (85:15), što će u praksi rezultirati višim iznosima mirovina za sve korisnike. Sve izmjene u Zakonu o mirovinskom osiguranju posebno su usmjerene na zaštitu i unaprjeđenje prava hrvatskih branitelja, uključujući one koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR), Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) te drugim posebnim propisima. Ostale ključne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju Novim ZOMO-om povećan je dodani staž za svako rođeno/posvojeno dijete sa sadašnjih 6 mjeseci na 12 mjeseci, a novina je da se dodani staž dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina. Promijenjena je formula usklađivanja mirovina na način da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije. Povećana je najniža mirovina sa sadašnjih 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine te će se i zatečenim korisnicima najniže mirovine, po službenoj dužnosti, odrediti nova svota najniže mirovine od stupanja na snagu ZOMO-a (1. srpnja 2025.), bez donošenja rješenja. Novim ZOMO-om propisano je da se pri određivanju osobnih bodova osiguranika za određivanje invalidske mirovine, ako je gubitak radne sposobnosti uzrokovan bolešću ili ozljedom izvan rada, uzimaju vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža Redefinira se bonifikacija za kasnije umirovljenje na način da se osiguraniku koji prvi put stječe pravo na starosnu mirovinu nakon navršene starosne dobi za stjecanje prava, propisuje povećanje polaznog faktora za 0,45 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje tog prava, uz ukidanje uvjeta navršenih 35 godina mirovinskog staža i ograničenja maksimalnog povećanja od 27 %.Ukida se i dosadašnje ograničenje maksimalnog povećanja polaznog faktora pri određivanju nove mirovine korisnicima starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika na temelju naknadnog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti. Radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnog druga brisan je uvjet postojanja izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008.Definicija izvanbračne zajednice usklađena je s Obiteljskim zakonom te je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku pokrenutom tužbom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu (jednako i za utvrđivanje statusa neformalnog životnog partnerstva zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu).Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu omogućeno je novim ZOMO-om i bivšem izvanbračnom drugu s pravom na uzdržavanje kao i bivšem neformalnom životnom partneru s pravom na uzdržavanje.Povećan je cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u zajedničkom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije živio u zajedničkom kućanstvu, cenzus je propisan u visini iznosa najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža povećane za 20 %. Korisnici starosne mirovine stečene prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, profesionalnih vatrogasaca te zaposlenika na poslovima razminiranja imaju pravo na isplatu mirovine u iznosu od 50% i za vrijeme rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme). Korisnicima prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad omogućeno je određivanje mirovine na temelju staža osiguranja od najmanje jedne godine navršenog naknadnim stupanjem u osiguranje ili po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi ili na temelju jedne godinu staža osiguranja ostvarenog po osnovi drugog dohotka i zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti. Ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina. Mjere koje stupanju na snagu 1. siječnja 2026. Ukidanje smanjenja polaznog faktora (tzv. penalizacija)Korisnicima prijevremene starosne mirovina ukida se smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacija za prijevremeno umirovljenje od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života.Korisnicima kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, HZMO će odrediti mirovinu bez smanjenja polaznog faktora po
U Kastvu održan 6. Memorijalni turnir Miftarević – Prpić u čast poginulih i nestalih branitelja
U Kastvu održan 6. Memorijalni turnir Miftarević – Prpić u čast poginulih i nestalih branitelja Kastav, 12. srpnja 2025. Manifestacija je još jednom pokazala koliko je važno čuvati uspomenu na hrvatske branitelje kroz zajedništvo, sport i lokalnu solidarnost. Kastav je bio domaćin 6. sportskog memorijalnog turnira Miftarević – Prpić, događanja koje je okupilo brojne branitelje i građane u znak sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje. Turnir se održao kod sportske dvorane i boćarije Slavko Stanić, u organizaciji braniteljskih udruga i uz podršku Grada Kastva. Program je započeo u jutarnjim satima, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca na grobove poginulih branitelja. Nakon doručka, turnir je službeno otvorio gradonačelnik Grada Kastva Matej Mostarac, čime je započelo natjecanje u više sportskih disciplina koje su trajale kroz cijeli dan. U poslijepodnevnim satima uslijedio je zajednički ručak. Turnir je zaključen svečanom dodjelom medalja i pehara, nakon čega je uslijedilo tradicionalno druženje. Manifestacija je još jednom pokazala koliko je važno čuvati uspomenu na hrvatske branitelje kroz zajedništvo, sport i lokalnu solidarnost. Organizatori su zahvalili svima koji su pridonijeli uspješnoj realizaciji događaja te najavili nastavak tradicije i sljedeće godine. https://www.youtube.com/watch?v=1Kz8MUIlkeE&t=3s foto galerija Izvor: poduckun.net
