DONACIJA TELEVIZORA KLUBU 138.BR HV „GORANSKI RISOVI“
DONACIJA TELEVIZORA KLUBU 138.BR HV „GORANSKI RISOVI“ Hoteli Valamar su Udruzi ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka donirali određeni broj TV aparata koje su riječani dalje raspodjelili: JVP Sušak, Armada Grobnih, Udruga branitelja HŽ, UHBDR Grobnik i UHBDR Kastav te između ostalih i Klubu 138.br HV „Goranski risovi“. Osim donacije na kojoj je Klub 138.brigade veoma zahvalan prijateljima iz Udruge 128.br, bila je to prilika da se generacija koja se zna sa početka devedesetih godina prošlog stoljeća podsjeti na dane provedene na ličkom ratištu.U delegaciji Udruge ratnih veterana 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka bili su Ivica Jakšić, Stevo Kabić i Zdravko Nemet a donaciju su, u ime Kluba 138.br, primili Željko Sokol predsjednik Kluba 138.br “Goranski risovi” i Zdenko Holenko.
KNJIGA “ČABARSKI KRAJ U DOMOVINSKOM RATU” PROMOVIRANA U TRŠĆU
KNJIGA “ČABARSKI KRAJ U DOMOVINSKOM RATU” PROMOVIRANA U TRŠĆU Tršće, 7 lipnja 2024.godine Prvi takav ukoričeni dokument koji govori o velikom doprinosu Domovinskom ratu ljudi s područja grada Čabra nastao je zahvaljujući njegovim autorima Ivanu Šoštariću i prof. Ivanu Janešu lociranim zračnim bazama. Zvonimir Lipovac, Ivan Šoštarić, Miljenko Balen i Ivan Janeš na predstavljanju monografije “Čabarski kraj u Domovinskom ratu” Odličan odaziv na promociju knjige »Čabarski kraj u Domovinskom ratu« najbolji je dokaz da je odluka o izradi te knjige bila ispravna – poručio je prepunom Domu kulture u Tršću Ivan Šoštarić, jedan od autora spomenute knjige, prvog takvog ukoričenog dokumenta koji govori o velikom doprinosu Domovinskom ratu ljudi s područja grada Čabra. – Domovinski rat mora ostati živo zapamćen u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda. To mora biti temelj daljnjeg razvoja hrvatskog društva i stoga je nužno stvarati i objavljivati knjige poput ove – rekao je Šoštarić, istaknuvši da stvoriti ovu knjigu nije bio nimalo lak zadatak jer službena dokumentacija – zbog važećeg zakona o zaštiti podataka – nije bila dostupna. Zato se moralo ići drugačijim načinom, a to znači bezbrojnim kontaktima sa sudionicima i svjedocima tih dana ponosa i slave, rekao je Šoštarić, a uz njega o načinu stvaranja ove 430 stranica velike knjige govorio je i njen drugi autor i urednik, prof. Ivan Janeš, istaknuvši da je baš ova knjiga jubilarna 120. u izdavačkom opusu čabarskog ogranka Matice hrvatske. “Da se ne zaboravi” – Radili smo je pod motom »da se ne zaboravi« i napravili knjigu koja čuva istinu o ratnim danima devedesetih na području grada Čabra. Uz kronološki pristup i prikaz svega što je bilo bitno za to doba, u knjizi se nalazi i više od 300 fotografija, 150 službenih dokumenata i 15 karti, a tiskana je u 600 primjeraka. Ova knjiga predstavlja našu zahvalu svima koji su u Domovinskom ratu s našeg područja sudjelovali, a to znači oko 700 ljudi koji su bili aktivno na bojištima, odnosno ukupno oko 1.000 ljudi ili jednu četvrtinu cjelokupnog tadašnjeg stanovništva s područja grada Čabra – rekao je Janeš. Majda Burić, zastupnica u Hrvatskom Saboru Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu branitelja RH Ivana Lakota, izaslanica župana PGŽ Ivan Šoštarić, ratni zapovjednik Policijske postaje Čabar, koautor prof. Ivan Janeš, koautor dr.sc. Željko Bartulović, recenzent brigadni general Miljenko Balen, ratni zapovjednik 138.br HV “Goranski risovi” Marija Kovač, pradsednica Udruge roditelja poginulih PGŽ Uz dvoje autora, o knjizi je govorio i voditelj promocije Zvonimir Lipovac podsjetivši da je ideja o stvaranju knjige došla prije nekoliko godina, kad je osnovana čabarska podružnica Goranskih risova, Kluba 138. brigade HV-a. – Knjige ne bi bilo da nije bilo iznimnog rada i truda Ivana Šoštarića i Ivana Janeša, ali i financijske potpore Ministarstva branitelja RH te Grada Čabra, Primorsko-goranske županije i Hrvatskih šuma, podružnice Delnice – rekao je Lipovac, a Duško Hobar, predsjednik čabarske podružnice Goranskih risova, naglasio je da je riječ o značajnom izdavačkom pothvatu jer Čabar, iako je bio zastupljen u publikacijama koje su govorile o Domovinskom ratu, nije imao svoju knjigu o tom značajnom dijelu novije hrvatske povijesti. – Vrijednost knjige je i u tome što je jedan autor, Ivan Šoštarić, i sam sudionik tih dana, a drugi, prof. Ivan Janeš, temi je pristupio sa stajališta tadašnjeg saborskog zastupnika. Ova nas knjiga obavezuje da i dalje radimo na prikupljanju podataka, dokumenata, fotografija i videosnimaka kako bi se nastavio rad na očuvanju tog dijela povijesti Hrvatske i našeg kraja – rekao je Hobar, a Miljenko Balen, brigadni general u mirovini i ratni zapovjednik 138. brigade HV-a, u svom se govoru najprije obratio majkama poginulih branitelja i suborcima te potom pohvalio trud autora i svih koji su sudjelovali u izradi ove vrijedne knjige. Izniman doprinos – Od 4.000 Gorana koji su četiri godine držali bojišnicu u Lici, njih oko 700 bilo je s područja grada Čabra i osobno znam da je njihov doprinos borbi za slobodu Hrvatske bio izniman. Zbog njih sam presretan što se pojavila ova knjiga koja zajedno s ostalim sličnim goranskim knjigama i filmovima govori o velikom doprinosu koji je Gorski kotar dao Domovinskom ratu, od osvajanja vojnih objekata i skladišta kojima je Hrvatska naoružana od Dubrovnika do Vukovara, pa preko četverogodišnjeg boravka na ličkoj bojišnici i sudjelovanja u akcijama kakva je bila Oluja – rekao je Balen. Objavljivanje knjige pozdravio je u ime potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane Tome Medveda državni tajnik Darko Nekić, u ime Primorsko-goranske županije i župana Komadine to je učinila Ivana Lakota, a najemocionalnije obraćanje bilo je ono Marije Kovač, majke jednog od poginulih branitelja, pripadnika 138, brigade HV-a, koja je rekla da knjiga čuva i sjećanje na njenog sina. Zahvale Dio svog obraćanja okupljenima Ivan Janeš iskoristio je i za zahvalu onima koji su bitno pomogli pri stvaranju knjige – Bandagu Kataliniću Gerovo, Mariji Tušek, Hani Loknar, Ivanu Kvesiću, Željku Bartoloviću, Marijanu Marekoviću, Miljenku Balenu, Zlatku Lencu, Željku Erentu, Krešimiru Ožboltu, Dušku Hobaru, Marijanu Mohoriću, Franju Malnaru, Vitomiru Zbašniku, Milanu Turku, Zoranu Ožboltu, Nadi Glad, Zvonimiru Lipovcu, Vazmici Mesić, Uredu za obranu PGŽ-a te članovima Uređivačkog odbora. Svakako treba reći i da su predstavljanje knjige uljepšali članovi čabarskog Puhačkog orkestra. Izvor: tekst i fotografije Marinko Krmpotić, Novi List; fotografije Ivan Šoštarić i internet. Priredio Stanislav Linić
Postrojbe OZ Rijeka u prvoj ratnoj zimi u Lici 1991./1992.
Postrojbe OZ Rijeka u prvoj ratnoj zimi u Lici 1991./1992.
138.br HV “GORANSKI RISOVI” 1991.-2018.
138.brigada HV je osnovana ukazom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana 28.10.1991.godine i njen je ratni put završio smrću petnaest njenih pripadnika. Tradicije brgade i sjećanje na njen ratni put nastavlja Klub 138.br.HV čiji je cilj nastavljati tradiciju postrojbe i čuvati sjećanja na njen doprinos Domovinskom ratu. U skladu s tim do danas su objavljene dvije knjige koje detaljno i iscrpno obrađuju dane osnivanja postrojbe te potom i njen ratni put vezan uz ličko ratište. S idejom čuvanja povijesti postrojbe nastavlja se i dalje kroz obilježavanje obljetnice kroz pisane materijale i dokumentarne filmove. Važno je podsjetiti da je brigada 19. prosinca 1991. godine krenula na ličku bojišnicu pri čemu se pozivu za uključivanje u sastav postrojbe odazvalo čak 96 posto pozvanih. Do 1995. godine, dakle gotovo pet godina, domovinu su čuvali bez ijednog incidenta, ali uz, na žalost, 15 poginulih i 220 ranjenih. U poratnom razdoblju do danas je umrlo oko 500 pripadnika brigade, a među njima i prvi zapovjednik brigade Ivan Gašpar. Svoj zadatak u Lici brigada je obavila na najbolji mogući način te potom isto tako sudjelovala u vojno-redarstvenim akcijama »Bljesak« i »Oluja« pri čemu su u »Oluji« zajedno s drugim postrojbama HV-a došli do granice s Bosnom i Hercegovinom, nakon čega su na vraćenom području držali položaje kod Plitvica, Uz Gorane brigadu činile i bojne sastavljene od vojnika iz Rijeke, Opatije sa Krka. Svako obilježavanje Dana 138. brigade HV-a za Grad Delnice je dan ponosa, zahvale i pijeteta prema svima koji su sudjelovali u stvaranju samostalne Hrvatske, posebno prema članovima »Goranskih risova« jer je njihov doprinos neprocjenjiv i nemjerljiv,
