Zašto je američka vojska intervenirala u Venezueli?
Zašto je američka vojska intervenirala u Venezueli? Objavljeno 12. siječnja 2026. / Time Za Venezuelu je ovo bila burna godina, a tek je počela. Tijekom vikenda, SAD su pokrenule upad u Caracas, zarobivši predsjednika Nicolása Madura i ostavivši zemlju u stanju neizvjesnosti oko njezine političke i ekonomske budućnosti. Operacija je bila vrhunac višemjesečnog političkog i vojnog pritiska Trumpove administracije, a cijela kampanja je bila predstavljena kao pokušaj suzbijanja trgovine drogom i takozvanog “narkoterorizma”. U danima koji su uslijedili, SAD je preuzeo kontrolu nad upravljanjem Venezuelom i njezinom industrijom sirove nafte. Iako mnogo toga ostaje nejasno, nekoliko činjenica je poznato. Zašto je američka vojska intervenirala u Venezueli i uhvatila predsjednika Madura? U ranim jutarnjim satima 3. siječnja, SAD je proveo vojnu operaciju diljem Venezuele – uključujući i glavni grad Caracas, gdje su Maduro i njegova supruga Cilia Flores boravili i na kraju bili zarobljeni. Administracija je operaciju predstavila kao dio američke kampanje protiv ilegalnih droga, ali Trump je sugerirao da je operacija također bila sredstvo za prisiljavanje na promjenu režima. Dodao je da je operacija u skladu s doktrinom vanjske politike koja tvrdi da SAD ima utjecaj na zapadnoj hemisferi, rekavši da pod Madurom ta južnoamerička zemlja “ugošćuje strane protivnike” i “nabavlja prijeteće, ofenzivno oružje” koje ugrožava sigurnost SAD-a. No, Trump je također izrazio želju za kontrolom venezuelanske naftne industrije, tvrdeći da ju je zemlja “ukrala” od SAD-a. Trump je rekao da će, dok njegova administracija “vodi” Venezuelu, popraviti “teško oštećenu” naftnu infrastrukturu zemlje i poboljšati njezine operacije rafiniranja i vađenja nafte. Kako je Venezuela odgovorila na američku agresiju prije intervencije? Kao odgovor na poteze SAD-a u kolovozu, Maduro je najavio plan mobilizacije više od 4,5 milijuna pripadnika milicija i opskrbe oružjem za obranu Venezuele. Chávez je stvorio Venezuelsku miliciju 2005. godine, a formalno ju je uspostavio 2010. godine. Venezuelska vlada je više puta izjavila da je pravi cilj vojne agresije Trumpove administracije bila promjena režima u Venezueli i oduzimanje prirodnih resursa zemlje, uključujući naftu. Vlada je optužila Trumpovu administraciju za “piratstvo” nakon što je u prosincu zaplijenila tanker s naftom. Gdje se nalazi Venezuela i što bih trebao znati o njoj? Bolivarska Republika Venezuela nalazi se na sjevernom kraju južnoameričkog kontinenta, pokrivajući područje oko 1,3 puta veće od Teksasa. Zemlja s više od 28 milijuna stanovnika graniči s Kolumbijom na zapadu, Brazilom na jugu, Gvajanom na istoku i Karipskim morem na sjeveru. Venezuela je poznata kao petrodržava, dom najvećih svjetskih rezervi nafte. Nakon Drugog svjetskog rata imala je četvrti najveći BDP po glavi stanovnika u svijetu i prethodno je, zahvaljujući svom naftnom bogatsvu, zaradila nadimak “Američki milijunaš”. No, od početka tisućljeća, dijelom zbog politika pokojnog bivšeg predsjednika Huga Cháveza, gospodarstvo zemlje je posustalo – na kraju se srušilo sredinom 2010-ih usred hiperinflacije, političke korupcije i lošeg upravljanja. Siromaštvo je od tada postalo norma: Humanitarna razmjena podataka kaže da je od 2017. udio kućanstava koja žive ispod granice siromaštva u Venezueli premašio 90%. Prema podacima OUN od početka 2026. oko 7,9 milijuna ljudi u zemlji treba humanitarnu pomoć. Tko je Maduro? Nakon Chávezove smrti 2013. godine, njegov štićenik Maduro tijesno je pobijedio na izborima. Madurov režim karakteriziraju represija i kršenje ljudskih prava, budući da je progonio svoje političke protivnike. Prema Human Rights Watchu, kombinacija Madurove autoritarne vladavine, zapanjujuće razine siromaštva i ograničenog pristupa građana hrani i drugim osnovnim potrepštinama prisilila je otprilike 8 milijuna Venezuelanaca da napuste zemlju i potraže bolje životne uvjete negdje drugdje. Maduro je proglasio pobjedu na sljedećim spornim izborima 2018. i 2024. godine, ali nekoliko zemalja, uključujući SAD, nije priznalo njegove pobjede i smatraju ga nelegitimnim predsjednikom. Šezdesettrogodišnji vođa posebno je u sukobu s predsjednikom Donaldom Trumpom oko priljeva venezuelskih imigranata i droge u SAD. Godine 2020., Ministarstvo pravosuđa tijekom prve Trumpove administracije optužilo je Madura – zajedno s drugim dužnosnicima – za navodno vođenje narkoterorističke zavjere i korištenje kokaina kao oružja za “preplavljivanje” SAD-a. Trumpova administracija označila je dvije venezuelske narko-bande, Tren de Aragua i Cartel de los Soles, kao strane terorističke organizacije – čak tvrdeći da je potonju predvodio Maduro. No, venezuelski vođa porekao je vođenje narko-kartela, tvrdeći da SAD aktivno pokušavaju svrgnuti ga pod krinkom kampanje protiv droge. Kako su SAD intervenirale u Venezueli? Planiranje intervencije navodno je započelo već u kolovozu prošle godine kada je i počelo uvježbavanje za provođenje operacije. Trump je rekao da su SAD namjeravale provesti plan četiri dana prije 3. siječnja, ali da su ga vremenski uvjeti gotovo odgodili. Na kraju je Trump naredio intervenciju, sa od 150 američkih vojnih zrakoplova kasno u petak navečer. Američke snage stigle su u Madurov kompleks u Caracasu nešto poslije 2 sata ujutro po lokalnom vremenu u subotu. Maduro i njegova supruga Flores predali su se te su izvučeni i ukrcani u američke zrakoplove do 3:29 ujutro po istočnom vremenu. Operacija je završila bez ikakvih gubitaka s američke strane. Venezuelski ministar unutarnjih poslova rekao da je u napadu poginulo 100 ljudi – moguće je da se su među poginule uključeni i kubanci – vojno i obavještajno osoblje koje pomaže Venezueli. Je li Trump objavio rat Venezueli? Trump nikada nije formalno objavio rat Venezueli, unatoč tome što je zapovijedio agresivnu vojnu kampanju u toj južnoameričkoj zemlji i svrgavanje njezina vođe. Predsjednik je u intervjuu za NBC 5. siječnja ponovio da SAD nisu u ratu s Venezuelom, rekavši umjesto toga da su SAD „u ratu s ljudima koji prodaju drogu – “U ratu smo s ljudima koji prazne svoje zatvore u našu zemlju, prazne svoje ovisnike o drogama i prazne svoje mentalne ustanove u našu zemlju.“ Trumpova administracija opravdala je svoje napade koristeći predsjednikove ustavne ovlasti iz članka II, koje mu daju ovlasti da brani zemlju od prijetnji – u ovom slučaju, venezuelskih narkokartela koje je označio kao terorističke organizacije. U povjerljivoj obavijesti Kongresu prošle jeseni, administracija je izjavila da su američke snage uključene u „nemeđunarodni oružani sukob“ s narkokartelima; taj se izraz prethodno koristio za opis američkog rata protiv terora. No, mnogi pravni stručnjaci i zakonodavci doveli su u pitanje pravnu osnovu Trumpovih napada na Venezuelu, tvrdeći da je administracija neselektivno ubijala
Trumpove arktičke ambicije: Zašto SAD žele Kanadu i Grenland
TRUMPOVE ARKTIČKE AMBICIJE: ZAŠTO SAD ŽELE KANADU I GRENLAND Objavljeno 12. siječnja 2026. / Global research Američki predsjednik Donald Trump odavno je poznat po svojim nekonvencionalnim političkim potezima i smjelim geopolitičkim ambicijama. Jedna od najzanimljivijih i najkontroverznijih ideja koje mu se pripisuju jest ideja o prisvajanju Grenlanda i, šire gledano, povećanju američkog utjecaja nad Kanadom. Iako se ovo može činiti nategnutom idejom, iza takve ambicije stoje strateški vojni i ekonomski razlozi. Ispitivanjem arktičke karte iz vojne i geopolitičke perspektive, integracija SAD-a, Kanade i Grenlanda u jedinstveni entitet pod američkom kontrolom mogla bi poslužiti kao snažna strateška prednost protiv Rusije. Strateško arktičko uporište Iz arktičko-centrične perspektive svjetske karte, Kanada i Grenland zauzimaju ključnu poziciju, smješteni izravno nasuprot ogromnog arktičkog prostranstva Rusije. Ova geografski položaj naglašava ogromnu stratešku vrijednost ovih teritorija u promjenjivom geopolitičkom krajoliku. Ako bi Sjedinjene Države uspostavile potpunu kontrolu nad Kanadom i Grenlandom, to bi dramatično promijenilo ravnotežu snaga u regiji, ojačavajući sposobnost Washingtona za projekciju vojne moći i ekonomskog utjecaja na dalekom sjeveru. Posljednjih godina Arktik se pojavio kao ključno bojno polje za globalnu konkurenciju, potaknuto čimbenicima poput klimatskih promjena, dostupnosti resursa i rivalstva velikih sila. Otapanje ledenih kapa otvorilo je nove brodske rute i neiskorištene rezerve nafte, plina i rijetkih minerala, intenzivirajući stratešku važnost regije. Kao rezultat toga, Arktik je postao arena za geopolitičko manevriranje, a Rusija aktivno širi svoju vojnu infrastrukturu, modernizira svoje arktičke baze i povećava svoju flotu ledolomaca. Unatoč često pretjeranoj zabrinutosti Zapada zbog ambicija Moskve, stvarnost je da Rusija već dugo smatra Arktik bitnom granicom i za nacionalnu sigurnost i za gospodarski rast. Za Sjedinjene Države, osiguranje dominacije nad Kanadom i Grenlandom pružilo bi neusporedivu prednost u suprotstavljanju ruskom utjecaju. Prostrani kanadski arktički arhipelag i opsežna obala ponudili bi SAD-u poboljšane mogućnosti nadzora i vojnog pristajanja, omogućujući im da pomnije prate ruske aktivnosti i odvraćaju sve uočene prijetnje. Osim toga, strateški položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Europe u kombinaciji s njegovim obilnim prirodnim resursima dodatno bi ojačao položaj Washingtona u arktičkim poslovima. Kontrola nad tim teritorijima ne samo da bi učvrstila SAD kao dominantnu silu u regiji, već bi im omogućila i diktiranje uvjeta upravljanja Arktikom, iskorištavanja resursa i vojnih operacija. Stjecanje pune kontrole nad Kanadom i Grenlandom pretvorilo bi Sjedinjene Države u vodeću arktičku supersilu, osiguravajući im prednost nad protivnicima u sve osporavanijoj i strateški vitalnoj regiji. Obrambena razmatranja: Sjeverni štit protiv ruske agresije Kako geopolitičke napetosti između Rusije i Zapada nastavljaju eskalirati, uglavnom potaknute strateškim provokacijama i međusobnim nepovjerenjem, Arktik brzo postaje ključno poprište vojnog natjecanja. Značaj regije proteže se daleko izvan iskorištavanja resursa i brodskih ruta; ona je također vitalna komponenta sjevernoameričke obrambene strategije. S obzirom na blizinu Rusije, Arktik predstavlja potencijalno žarište u bilo kojem budućem sukobu između globalnih sila. Ako bi ikada izbila neprijateljstva, Kanada i Grenland poslužili bi kao prve linije obrane od bilo kakvog vojnog upada s ruskog sjevera. Povijesno gledano, Arktik je bio bitan čimbenik u planiranju obrane Sjeverne Amerike, posebno tijekom Hladnog rata. Osnivanje Sjevernoameričkog zapovjedništva za zračnu obranu (NORAD) i izgradnja linije za rano upozoravanje na daljinu (DEW) bili su izravni odgovori na uočenu sovjetsku prijetnju. Međutim, kako je vojna tehnologija napredovala, a Rusija revitalizirala svoju arktičku vojnu infrastrukturu, SAD je uvidio da je potreba za još robusnijom strategijom sjeverne obrane postala očita. Stavljanjem Kanade i Grenlanda pod izravnu američku kontrolu, Washington bi mogao značajno poboljšati svoju sposobnost osiguranja sjevernog fronta. To bi uključivalo raspoređivanje najsuvremenijih sustava raketne obrane, naprednih radarskih instalacija i proširenu mrežu zračnih i pomorskih baza. Ova strateška sredstva stvorila bi neprobojni obrambeni štit, sposoban za otkrivanje i neutraliziranje potencijalnih prijetnji prije nego što stignu do kontinentalnog dijela Sjedinjenih Država. Moderni hipersonični sustavi raketne obrane, integrirani satelitski nadzor i bespilotne zračne izviđačke letjelice mogli bi biti stacionirani diljem Arktika, osiguravajući stalnu budnost protiv bilo kakvih neprijateljskih pokreta. Nadalje, američka kontrola nad tim teritorijima omogućila bi besprijekornu vojnu koordinaciju i sposobnosti brzog raspoređivanja, eliminirajući potrebu za birokratskim pregovorima sa savezničkim zemljama tijekom krize. Ova razina operativne kontrole bila bi posebno kritična u slučaju sukoba s visokim ulozima, gdje bi neposredno vrijeme reakcije moglo odrediti ishod sukoba. Osim tradicionalnog vojnog odvraćanja, pojačana arktička prisutnost također bi poslužila kao suprotstavljanje rastućem utjecaju Rusije u regiji. Moskva je uložila velika sredstva u modernizaciju svojih arktičkih snaga, izgradnju novih zračnih baza, proširenje flote ledolomaca na nuklearni pogon i provođenje čestih vojnih vježbi na dalekom sjeveru. Pojačana američka prisutnost u Kanadi i Grenlandu poslala bi jasnu poruku da sjevernoamerički arktički teritoriji nisu ranjivi na vanjske prijetnje, osiguravajući stratešku nadmoć u jednoj od najspornijih regija svijeta. Osiguravanje izravne američke kontrole nad Kanadom i Grenlandom ne bi samo zaštitilo Sjevernu Ameriku od potencijalne ruske agresije, već bi i učvrstilo poziciju Sjedinjenih Država kao dominantne vojne sile na Arktiku u desetljećima koja dolaze. Lansirna rampa za ofenzivne sposobnosti Osim što bi služila kao snažan obrambeni štit, izravna američka kontrola nad Kanadom i Grenlandom također bi ponudila visoku stratešku prednost za ofenzivne vojne operacije protiv Rusije. Geografska blizina ovih teritorija ključnim ruskim vojnim i ekonomskim središtima omogućila bi Washingtonu da projicira moć duboko na ruski teritorij s neviđenom brzinom i učinkovitošću. U slučaju sukoba, SAD bi mogao iskoristiti te položaje za pokretanje brzih, snažno udarnih udara, osiguravajući vojnu dominaciju na Arktiku i šire. Jedna od najznačajnijih prednosti kontrole Kanade i Grenlanda je mogućnost razmještanja raznolikih ofenzivnih vojnih sredstava diljem Arktika. Prostrani, rijetko naseljeni krajolici regije pružaju savršeno okruženje za razmještaj naprednih raketnih sustava, bombardera dugog dometa i podmornica sa nuklearnim naoružanjem. Iz baza na sjevernim teritorijima Kanade i u obalnim vodama Grenlanda, američke snage mogle bi postaviti balističke i krstareće raketne sustave sposobne dosegnuti ruske strateške zapovjedne centre, energetsku infrastrukturu i vojne instalacije u roku od nekoliko minuta. To bi drastično smanjilo vrijeme reakcije Moskve u krizi, prisiljavajući Kremlj da ostane u stalnoj visokoj pripravnosti. Osim toga, geografija Arktika čini ga optimalnim mjestom za američko podmorničko ratovanje. Ledene vode regije nude idealno operativno okruženje za nuklearne podmornice (SSN) i podmornice s balističkim raketama (SSBN), koje bi mogle neotkriveno patrolirati ispod leda, održavajući gotovo stalnu prisutnost na sjevernom pragu Rusije. Ove
Josip Černi, brigadni general u emisiji Pleter – OSTV.
Josip Černi, brigadni general u emisiji Pleter – OSTV. Osijek, 9. siječnja 2026. Josip Černi, brigadni general HV i ratni zapovjednik 136.br HV Slatina u emisiji Pleter-OSTV. Dotaknute su teme sigurnosti države danas, odnos prema vojsci, ponovno uvođenja vojnog roka i odgoj mladih generacija. https://www.youtube.com/watch?v=__72JNGaon8
Šahovski klub invalida Hvidra – Brod turnirom obilježio petanaestu godišnjicu postojanja
Šahovski klub invalida Hvidra – Brod turnirom obilježio petanaestu godišnjicu postojanja Sl.Brod, 30.prosinac 2025. Šahovski klub invalida Hvidra – Brod organizirao je šahovski turnir povodom petnaeste godišnjice postojanja kluba, u petak 30.12.2025. u prostorijama Šahovskog kluba Ruščica. Sustav turnira bio je švicarski, igralo se 7 kola, a tempo igre bio je 7 minuta plus dodatak 3 sekunde za svaki odigrani potez. Nastupilo je 20 igrača iz nekoliko klubova. Za prva tri seniorska i kadetska mjesto, podijeljena su pokali. Prvo mjesto osvojio je prvokategornik Benjanim Grgurević sa 7 osvojenih bodova iz ŠK Varaždin,Varaždin. Drugo mjesto osvojio je trećekategornik Pejo Martić sa 5 osvojenih bodova iz ŠK Brestovac iz Brestovca. Treće mjesto osvojio je trećekategornik Ivan Raguž ŠK Dama Đakovo 4.5 osvojenih bodova . Najbolji kadet je bio je Filp Vojvodić 3 boda iz ŠK Brestovac , Brestovac. ŠKI Hvidra – Brod, Slavonski Brod svojim postojanjem utjelovljuje i promiče pozitivne vrijednosti Domovinskog rata, promiče ugled i dostojanstvo hrvatskih branitelja te uvijek neprekidno ističe ljubav prema našoj jedinoj i voljenoj domovini Hrvatskoj. Klub je do sada održao 127 turnira, gdje je nastupilo 2.403 igrača. Turniri su uvijek igrani na visokoj šahovskoj i ljudskoj razini, uz pregršt smijeha vedrine i prijateljstva hrvatskih branitelja i svih šahistica i šahista. ŠKI HVIDRA – Brod osnovan je 22.11.2010. godine. Predsjednik kluba je Mato Opačak, koji je uz tajnika kluba Antun Rakić podnio najveći teret u radu kluba. Klub okuplja 12 hrvatskih ratnih vojnih invalida i značajan broj šahista civila.Klub je uspješno po prvi put u Hrvatskoj, održao 12. Svjetsko prvenstvo u šahu za invalide, IPCA Split 2012. godine . Predsjednik IPCA Zbigniew Pilimon tom je prilikom uručio priznanje predsjedniku kluba Mato Opačak, za odličnu organizaciju. U 2013. godini Šahovskom klubu invalida HVIDRA – Brod, od Brodsko-posavske županije uručena je Kovanica od zlata za dobar rad. Nastupi ekipe kluba na Državnim igrama dragovoljaca i veterana Domovinskog rata u Dubrovniku, na Kupu Brodsko-posavske županije, značajni su za povijest kluba. Turniri koje klub organizira su: VRA Maslenica , VRA Bljesak, Dan Kobri 3a Kune, VRO Oluja, Dan Državnosti, Dan Neovisnosti, Dani sjećanja na Vukovar i Škabrnju, Memorijal Zvonko Vidaković i Ilija Garić, Međugorje, Turnir povodom godišnjice kluba. Sigurni smo da klub očekuje još puno godina uspješnog rada. Na kraju turnira bio je organiziran svečani domjenak za sve sudionike. Sponzori su bili Ministarstvo branitelja RH, Brodsko-posavska županija i Slastičarnica Puslica- Slavonski Brod. Izvor: Mato Opačak
RADNI SASTANAK U DUGOJ RESI
Radni sastanak izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga i Hrvatskog časničkog zbora Duga Resa i gradonačelnika Grada Duga Resa Duga Resa, 23. prosinac 2025. U okviru redovnih godišnjih planskih aktivnosti Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga i Hrvatskog časničkog zbora Duga Resa zajedničko izaslanstvo predvođeno predsjednikom HČZ-ZU organiziralo je 23. studenog 2025. radni sastanak, kojem su nazočili gradonačelnik Tomislav Boljar i zamjenica gradonačelnika Katarina Srakovčić te viša stručna savjetnica za pravne poslove Dijana Juričić. U izaslanstvu Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga bili su predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Igor Majetić te predstavnici matične udruge Hrvatskog časničkog zbora iz Duge Rese, predsjednik Mladen Mataković, zatim dopredsjednik Mladen Matković te član Mirko Luketić. Sastanak je iskorišten za upoznavanje gradonačelnika i predstavnika Grada Duge Rese o povjesnici Hrvatskog časničkog zbora, zatim o aktivnostima koje nacionalna Zajednica udruga Hrvatskog časničkog zbora provodi u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te o izazovima i zadaćama nadolazećeg vremena. Izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora informiralo je gradonačelniko o javnim pozivima i natječajima na razini JL(R)S te o javnim pozivima koje svake godine objavljuje Ministarstvo hrvatskih branitelja putem kojih se financira djelovanje braniteljskih udruga. U okviru razgovora o aktivnostima HČZ-zu u inozemstvu poseban osvrt dat je na multilateralnu suradnju u okviru Gaminger inicijative Europe (GIE) koja okuplja časničke udruge iz 13 europskih država te o aktivnostima u okviru Konfederacije pričuvnih časnika NATO i partnerskih država (CIOR), koja okuplja časničke udruge iz 34 države NATO-a i partnerskih država. U okviru međunarodnih aktivnosti rečeno je i o bilateralnoj suradnji s sličnim časničkim udrugama iz Slovenija (ZSČ) i o Italije (UNUCI). Radi što slikovitijeg prikaza bogatog rada Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga i matičnih udruga diljem Republike Hrvatske pripremljena je Power-point prezentacija koju je prezentirao predsjednik Igor Majetić. Tekst: Igor Majetić, predsjednik HČZ-ZU /Fotografije: Grad Duga Resa
MARIJA ŠTROK, IN MEMORIAM
IN MEMORIAM MARIJA ŠTROK HRVATSKA BRANITELJICA Dana 21. prosinca 2025 g. u 72-oj godini život iznenada je preminula hrvatska braniteljica Marija Štrok iz Virovitice. Marija se u Domovinski rat uključila u rujnu 1991. godine stupivši u 50. samostalni bataljun ZNG Virovitica te potom u 127. brigadu HV a sudjelovanje u Domovinskom ratu završava kao pripadnica 81. gardijske bojne “kumovi” iz Virovitice. Obitelji iskrena sućut. Laka joj hrvatska zemlja i počivala u miru božjem
Blagdanski domjenak Hrvatskog časničkog zbora Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda
Blagdanski domjenak Hrvatskog časničkog zbora Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda Ruščica, 20. prosinac 2025.godine Sinoć je Hrvatski časnički zbor-Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda održao Božićni domjenak u Ruščici. Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Željko Hrnić pozdravio je sve prisutne članove, sponzore i goste: prvog predsjednika Hrvatskog časničkog zbora-Brodsko-posavske županije dr. Josipa Jelića, Odsjek za hrvatske branitelje Brodsko–posavske županije Branko Sabo, Ivana Rugle, viša stručna savjetnica Ministarstva hrvatskih branitelja područni odjel Slavonski Brod i Ivana Majić, područni odjel Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ured za obranu Mirka Bošnjakovića, Udruga Žene u Domovinskom ratu Veterani Slavica Grđan, tajnika Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod Antuna Rakića i predsjednika Pikado kluba invalida Hvidra-Brod Petra Bubala. Dopredsjednik udruge Mato Opačak je posjetio ukratko što se zbivalo u 2025.godini: – Sportske sekcije su bile aktivne u 2025.godini, sekcije pikada , sekcije bele i sekcije šah . – Održani su šahovski turniri, pikado i bela turniri povodom-30. Obljetnice VRA „Bljesak“, -30. Obljetnice VRA OLUJA, dani sjećanja na Vukovar i Škabrnju.Dana Domovinske zahvalnosti , –Dana 31.5.1991.-31.5.2025.obilježna je 34. Obljetnice osnutka HČZ-a B.P.Ž, – polaganje vijenaca za dan grada i županije, te odlazak na svečanu sjednicu, – polaganje vijenaca značajnih datuma za naš grad i županiju, te bitni za Domovinski rat. – Sudjelovali na Vojno redarstvenoj akciji Bljesak u Okućanima – Bili gosti na županijskim igrama Veterana UDVDR-a u Okučanima. – Odlazak članova naše Udruge sa članovima UDVDR-a podružnica BPŽ i udruge veterana 3.Bojne 3.Gardijske brigade Kune u herojski grad Knin. – Odlazak naših članova na Hodočašće u Međugorje . – Odlazak naših članova na Vojno hodočašće u Mariju Bistricu i Škabrnju, – Svim članovima i sponzorima Udruge HČZ-a kupljene dukserice, majice i kape sa logo tipom udruge, izrada zidni kalendara i upaljača. – Molitva kod spomenika poginulih branitelja, te paljenje svijeća duž cijele Vukovarske ulice . – Suradnja sa Udrugama proisteklim iz Domovinskog rata Udruga Veterana B.P.Ž , Udruge Veterana 3.Gardijske Brigade Kune Sl. Brod i Udruga Žene u Domovinskom ratu Veterani Sl. Brod . Ove godine naš član je dobio Povelju zahvalnosti Brodsko-posavske županije Ivica Martić. Održavali sjednice HČZ-a kroz cijelu kalendarsku godinu, te održali redovnu i dvije Izvaredne Skupštine . Hrvatski časnički zbor ove godine se financirao od Brodsko-posavske županije, Ministarstva Hrvatskih branitelja i članarine . I tako smo završili još jednu godinu. Što reći? Hvala svima koji su na bilo koji način sudjelovali. Predsjednik udruge Poručnik Željko Hrnić zaželio je svima Blagoslovljen Božić i puno sreće u Novoj, 2026. godini. A onda idemo u nove pobjede. Tekst i fotografije Mato Opačak
RADNI SASTANAK U OGULINU
RADNI SASTANAK U OGULINU Radni sastanak izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga i Hrvatskog časničkog zbora Ogulina i gradonačelnika Ogulina Dalibora Domitrovića Ogulin, 18. prosinca 2025. U okviru redovnih godišnjih planskih aktivnosti Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga i Hrvatskog časničkog zbora Grada Ogulina zajedničko izaslanstvo predvođeno predsjednikom HČZ-ZU organiziralo je 18. studenog 2025. radni sastanak s gradonačelnikom Daliborom Domitrovićem i predstavnicima stručnih službi Grada Ogulina. Uz gradonačelnika sastanku su nazočili pročelnica Odjela za za gospodarstvo i komunalni sustav Ivana Salopek, pročelnica Odjela stručnih Dinka Stipetić, voditeljica Odsjeka za opće poslove Tatjana Vukelić – Zima te zaposlenik gradskih stručnih službi Zdravko Salopek. U izaslanstvu Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga bili su predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Igor Majetić te predstavnici matične udruge Hrvatskog časničkog zbora iz Ogulina Vedranko Brozović i Ivica Sudarić. Sastanak je iskorišten za upoznavanje gradonačelnika i predstavnika stručnih službi Grada Ogulina o povjesnici Hrvatskog časničkog zbora, zatim o aktivnostima koje nacionalna Zajednica udruga Hrvatskog časnilkog zbora provodi u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te o izazovima i zadaćama nadolazećeg vremena. U okviru aktivnosti u inozemstvu poseban osvrt dat je na multilateralnu suradnju u okviru Gaminger inicijative Europe (GIE) koja okuplja časničke udruge iz 13 europskih država te o aktivnostima u okviru Konfedetacije pričuvnih časnika NATO i patnerskih drava (CIOR), koja okuplja časničke udruge iz 34 države NATO-a i partnerskih država. U okviru međunarodnih aktivnosti rečeno je i o bilateralnoj suradnji s sličnim časničkim udrugama iz Slovenija (ZSČ) i o Italije (UNUCI). Radi što slikovitijeg prikaza bogatog rada Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga i matičnih udruga diljem Republike Hrvatske pripremljena je Power-point prezentacija koju je prezentirao predsjednik Igor Majetić. Tekst: Igor Majetić, predsjednik HČZ-ZU/ Fotografije: Vedranko Brožović (HČZ Ogulin)
Nadbiskup Uzinić na predbožićnom susretu braniteljskih udruga PGŽ
Nadbiskup Uzinić na predbožićnom susretu braniteljskih udruga PGŽ Rijeka, 17. prosinca 2025.godine Riječki nadbiskup Mate Uzinić sudjelovao je 17. prosinca na predbožićnom domjenku koji su organizirale Udruga roditelja poginulih branitelja iz Domovinskog rata Primorsko-goranske županije, Udruga udovica hrvatskih branitelja Primorsko-goranske županije te Zajednica udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije. Predstavljanje projekta psihosocijalne podrške Okupljene je na početku pozdravila Danijela Mihaljević, voditeljica programa psihosocijalne podrške ZUDR-a PGŽ, koja je predstavila projekt Zajednice „PTSP – branitelji i njihove obitelji“te program psihosocijalne podrške koji iz njega proizlazi. Istaknula je razvoj suradnje sa Županijom na projektu doma za starije i teško pokretne branitelje, kao i suradnju s Riječkom nadbiskupijom i svećenikom Nikolom Vranješom na programu psihosocijalne podrške, izrazivši nadu u njezin nastavak i daljnji razvoj u godini pred nama. Nadbiskup Uzinić najavio trajnu duhovnu skrb za branitelje U svom obraćanju nadbiskup Mate zahvalio je na pozivu, uz osmijeh napomenuvši kako je došao kao susjed, te iskazao zahvalnost na žrtvi koju su branitelji i njihove obitelji podnijeli kako bismo danas mogli biti zajedno i živjeti u miru i slobodnoj Domovini. Izrazio je zadovoljstvo uključenjem Riječke nadbiskupije u projekte psihosocijalne podrške braniteljima te najavio osiguranje trajne duhovne skrbi za branitelje, naglasivši važnost cjelovite brige za njih i njihove obitelji kroz pružanje duhovne potpore i ohrabrenja u svakodnevnim izazovima. Zahvalnost i želje za buduće projekte Predsjednik Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije Marinko Žuža nadovezao se izrazivši zahvalnost za spomenute projekte te uputio želje za još više elana i novih inicijativa u godini koja dolazi, poželjevši svim prisutnima prije svega zdravlje i Božji blagoslov. Predstavnik Primorsko-goranske županije Zlatko Mihelec izrazio je nadu da će Primorsko-goranska županija svojom podrškom, u suradnji s braniteljskim udrugama, moći odgovoriti na potrebe branitelja te da će takvu praksu nastaviti i u budućnosti. Okupljenima je poželio svako dobro te uputio blagdanske čestitke. Djelovanje Caritasa i briga za branitelje Ravnateljica Caritasa Riječke nadbiskupije Marijana Medanić zahvalila je majkama poginulih branitelja na inicijativi pletenja kapa u bojama hrvatske trobojnice za hrvatske reprezentativce, kao i na darivanjima Caritasovih korisnika tijekom cijele godine. Tom je prigodom izrazila zabrinutost zbog sve većeg broja branitelja koji s minimalnim primanjima dolaze tražiti pomoć te istaknula kako će Caritas nastaviti ulagati sve napore kako bi odgovorio na njihove potrebe. Nakon formalnog dijela susreta, nadbiskup je blagoslovio hranu te je druženje nastavljeno u radosnom i opuštenom ozračju. Izvor: ri-nadbiskupija.hr
HČZ ZAGREB PROVEO NATJECANJA U GAĐANJU
HČZ ZAGREB PROVEO NATJECANJA U GAĐANJU Zagreb, 12. i 16. prosinca 2025.godine Hrvatski časnički zbor grada Zagreba proveo je u okviru programa „ Sportsko-rekreativne aktivnosti časnika i branitelja“ koji sufinancira Ministarstvo hrvatskih branitelja natjecanje u gađanju iz zračne puške i zračnog pištolja te natjecanje u gađanju iz poluautomatskog pištolja. Natjecanje u gađanju iz zračne puške i zračnog pištolja Natjecanje u gađanju iz zračne puške i zračnog pištolja održano je 12. 12. 2025. na streljani Streljačkog društva Savica u Zagrebu. Na natjecanju je sudjelovalo 7 ekipa s po 3 natjecatelja od čega 6 ekipa iz braniteljskih udruga Grada Zagreba (2 ekipe UBDR Trešnjevka, UHBDR 99. brigade, HČZ Zagreb, HČZ Zagreb – podružnica Trnje, ogranak 5.potrd i HČZ Zagreb – podružnica Peščenica) te ekipa djece hrvatskih branitelja. U gađanju zračnom puškom prvo mjesto osvojila je ekipa HČZ Zagreb, drugo mjesto osvojila je ekipa UHBDR 99. brigade, a treće ekipa HČZ Zagreb – Podružnica Trnje, ogranak 5. potrd. Najbolji pojedinci u gađanju zračnom puškom bili su Josip Đukić iz ekipe UHBDR 99. brigade koji je osvojio prvo mjesto, na drugom mjestu bio je Pero Stojnić iz ekipe HČZ Zagreb – Podružnica Trnje, ogranak 5. potrd, a na trećem Sven Kundid iz ekipe djece branitelja. U gađanju zračnim pištoljem najbolja je bila ekipa HČZ Zagreb – Podružnica Trnje, ogranak 5. potrd, drugo mjesto osvojila je ekipa HČZ Zagreb – podružnica Peščenica, a treće ekipa HČZ Zagreb. Najbolji pojedinci u gađanju zračnim pištoljem bili su Slavko Šimičić i Pero Stojnić iz ekipe HČZ Zagreb – Podružnica Trnje, ogranak 5. potrd koji su osvojili prvo i treće mjesto te Mladen Lalić iz ekipe HČZ Zagreb s osvojenim drugim mjestom. Nakon natjecanja podijeljene su nagrade najboljim ekipama i pojedincima uz prigodni domjenak i druženje u ugodnoj atmosferi. Natjecanje u gađanju iz poluautomatskog pištolja Natjecanje u gađanju iz poluautomatskog pištolja provedeno je 16. 12. 2025. kao pozivno pojedinačno natjecanje na streljani Maksimir Zagrebačkog streljačkog saveza. Na natjecanju je sudjelovalo 6 branitelja iz braniteljskih udruga Grada Zagreba, a prvo mjesto osvojio je osvojio je Josip Đukić, drugi je bio Ivan Juroš i treći Mladen Lalić. Nakon natjecanja trojici najboljih pojedinaca podijeljene su skromne nagrade uz okrjepu i ugodno druženje. Tekst: Boris Ferček / Fotografije: Mladen Lalić
