Specijalna jedinica PU Primorsko-goranske “Ajkula”

HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR PRIMORJA

Specijalna jedinica PU Primorsko-goranske “Ajkula” je postrojba posebne namjene hrvatske policije. Osnovana je 8. travnja 1991. godine.

Rijeka – Nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, čije održavanje i čiji rezultati nisu bili po volji velikosrpskim krugovima, dio srpskog stanovništva nije prihvatio novu demokratski izabranu hrvatsku vlast. Uskoro dolazi do pobune dijela srpskog pučanstva. Ni nakon osamostaljenja Republike Hrvatske situacija se nije poboljšala. Te su okolnosti dovele da je ondašnji ministar unutarnjih poslova RH Josip Boljkovac, zapovjedio 15. ožujka 1991. godine, da se na području Hrvatske započne s formiranjem Posebnih jedinica policije.

Jedinica, je u Rijeci osnovana već u ožujku 1991.godine, ali je, prvo postrojavanje bilo 8. travnja 1991.godine, zbog čega se taj dan uzima, kao službeni datum osnivanja SJP Rijeka. Nakon osnivanja, jedinica je upućena u selo Breze, u zaleđu Novog Vinodolskog, gdje se zbog hitnosti situacije i brzog razvijanja događaja užurbano pristupilo zahtjevnom uvježbavanju. SJP je morala u kratkom vremenu proći ustroj i uvježbavanje Jedinica je zatim upućena na izvršenje prve borbene zadaće.

U svom ratnom putu, jedinica ima upisane važne zadaće: Na strateški važnom prijevoju Vratniku iznad Senja, koji spaja Liku i Primorje, tijekom svibnja i lipnja 1991. uspostavljena je privremena policijska postaja. Nakon toga, u obranu Gospića odlazi dio postrojbe, 22. srpnja 1991. u selo Bilaj kod Gospića. Bili su prva hrvatska borbena jedinica koja je stigla na ličko bojište.

Dio jedinice, poslan je i na druga bojišta. Od 31. srpnja do 31. kolovoza 1991.godine, dio SJP je poslan na područje Banovine i Korduna, točnije Topusko. Sredinom ljeta od 18. kolovoza do 2. rujna 1991. godine, upućena je u istočnu Slavoniju, u obranu Osijeka.

Jedinica je 13. rujna 1991. došla u punom sastavu u Gospić, gdje je sudjelovala u oslobađanju vojarne Stanko Opsenica, najveće vojarne JNA u Gospiću, te ostalih skladišta u Gospiću i okolici.

Nakon povratka s gospićkog ratišta, SJP se posvetila zadaćama na području matične PU. Ondje je sudjelovala u izvlačenju naoružanja iz vojnih skladišta u Zahumu listopada 1991. godine.

Novo je odredište bilo opkoljeni Dubrovnik. Stigli su 10. travnja 1992. godine. I ovdje su “Ajkule” u veličanstvenim operacijama oslobađanja juga Hrvatske dale svoj veliki doprinos. Sljedeće je odredište bilo Velebit – Visočica, na kojem su morali zauzeti dominantne položaje. Pri izvršenju te zadaće 29. kolovoza 1992.godine. poginuo je zapovjednik postrojbe Marino Jakominić, u neprijateljskoj zasjedi na visovima Velebita.

Dominantne kote i sljemena koje su zauzeli i čuvali ostvarili su kvalitetni preduvjet za oslobodilačku akciju Maslenicu. SJP Primorsko-goranske “Ajkula” bila je u toj akciji jedna od udarnih skupina. Nakon što su i ovdje uspješno izveli svoju zadaću, položaje su utvrdili i pripremali se za nove zadaće.

Akcija „Džep 93“, u kojoj su združene snage Hrvatske vojske i specijalne policije MUP-a RH odmaknule bojišnicu nekoliko kilometara dalje od grada Gospića. Malo poslije Medačkog džepa hitna situacija nalagala je premještanje na dubrovačko područje. Studenoga 1993. godine stigli su u Dubrovnik gdje su osiguravali graničnu crtu prema tzv. SRJ, točnije okupirani hrvatskih teritorij Prevlake, koji su nadzirale snage UN-a.

1. svibnja 1995. godine “Ajkule” su se nakratko preselile s položaja na velebitskim visovima u zapadnu Slavoniju, gdje je bila velika količina kvalitetnog ljudstva značila i brzo oslobađanje velikog teritorija i uklanjanje okupatora s tog dijela Hrvatske. Uslijedila je sjajno izvedena vojno-redarstvena operacija Bljesak.

Nakon toga SJP se opet vratila na svoju glavnu postaju Velebit. Pripravljalo se teren za operaciju Oluju. Uspon i brzinsko spuštanje u nemogućim uvjetima s Velebitskih visova 4. kolovoza 1995. godine značilo smrtni udarac pobunjeničkoj tvorevini. SJP je u oslobodilačkoj Oluji opet odigrala jednu od važnijih uloga. No, ni onda nije bilo sve gotovo. Moralo se očistiti teren od zaostalih, neorganiziranih i organiziranih pobunjeničkih pojedinaca i skupina. U toj ulozi, Ajkule su prošle Banovinu, Petrovu goru, Plitvice, Dinaru i Zrinsku goru. Tijekom Domovinskog rata i u neposrednom poraću, od 1991.-1996.godine, poginula su osmorica pripadnika Specijalne jedinice policije „Ajkula“. 50-tak je pripadnika lakše, a 12 je teže ranjeno, uslijed neprijateljskih bojevih djelovanja.

2012. godine, jedinica je odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog, za iskazano junaštvo pripadnika postrojbe u Domovinskom ratu.

Tekst i slike: Damir Batistić