Reaktivacija umirovljenika iz sigurnosno-obrambenog sektora

Nikako da shvatimo da vojna oprema može biti i cjelodnevni suhi obrok i niz drugih prehrambenih artikala, da to može biti akumulator, tekstil i odjevni predmeti, da to može biti hardver i softver, odnosno gotovo svaki proizvod kojemu se dade vojna namjena i osigura vojni standard. Naši vojni umirovljenici mogu pomoći u prepoznavanju takvih proizvoda

Mogu li se umirovljenici iz sigurnosno-obrambenog sektora reaktivirati i vratiti na tržište rada, primarno u industrijski sektor, odnosno u područja industrije vezana za sigurnost i obranu? Ako pitate predstavnike udruge Hrvatski generalski zbor (HGZ) itekako mogu.

Prema njihovim tvrdnjama umirovljenici iz oružanih snaga i sigurnosno-obavještajnog sustava mogu se kroz tzv. drugu karijeru vratiti na tržište rada. Zbog toga će HGZ u prvoj polovici 2021. godine pokrenuti projekt poticanja razvoja druge karijere te će na tu temu organizirati više rasprava, medijskih istupa i konferencija. Za Zaštitu smo o tome razgovarali s predstavnicima HGZ-a, generalom zbora u miru Pavlom Miljavcem, general bojnikom Marinkom Krešićem, brigadnim generalom Franom Tomičićem i voditeljicom projekta Evom Kanižaj.

Mogućnosti i dobrobiti
Mogu li se, dakle, bivši vojnici i obavještajci vratiti u sustav rada, bili je uvodno pitanje za predsjednika HGZ-a, generala Miljavca. “Sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja i propisima iz mirovinskog osiguranja, umirovljeni HRVI mogu raditi do 3,5 sata dnevno bez umanjenja mirovine, a branitelji koji su ostvarili starosnu mirovinu mogu raditi do pola radnog vremena (20 sati tjedno) bez umanjenja mirovine, ili puno radno vrijeme (40 sati tjedno) uz umanjenje mirovine. Nema ograničenja po obliku zapošljavanja, to može biti samozapošljavanje (obrt ili j.d.o.o.) ili zaposlenje kod drugog poslodavca u nekoj od postojećih industrija. U jednoj od narednih tema našeg projekta bavit ćemo se samozapošljavanjem, korištenjem fondova te cjeloživotnim obrazovanjem. U ovoj prvoj javnoj raspravi želja nam je ukazati na mogućnosti i dobrobiti, kako za umirovljenike, tako i za industriju i sigurnosno-obrambeni sektor, korištenja njihovih specifičnih kompetencija, znanja i vještina, za razvoj i unapređenje sigurnosno-obrambene industrije, a s time i povećanje samodostatnosti RH kao i njezinih izvoznih potencijala”, rekao je prvi čovjek Generalskog zbora koji se osvrnuo i na praksu u zemljama NATO-a, EU i drugim državama razvijenog zapada po pitanju reaktivacije umirovljenika iz sigurnosno-obrambenog sektora.

Prema Miljavčevim riječima “u svim državama NATO saveza postoji institucija druge karijere i vrlo ćete rijetko pronaći bivšeg vojnika ili policajca, bez obzira na čin i položaj, a da nije izgradio i drugu civilnu karijeru. Ima ih u svim sektorima privrede i državnih institucija, njihove su kompetencije, znanja i vještine, prepoznate u vođenju projekata ili cijelih kompanija (menadžeri), u upravljanju sigurnošću firmi, u obrazovnim institucijama, u prodaji specifičnih proizvoda, kao i u razvoju i modernizaciji proizvoda za sigurnost i obranu. Ne trebate puno istraživati po životopisima pa da uvidite tko su glavni, razvojni i prodajni menadžeri, pa i inženjeri vodećih sigurnosno-obrambenih kompanija u EU i SAD-u. Dovoljno je pogledati tko su voditelji i izvršitelji EU projekata u tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju, mahom sve bivši vojni i policijski časnici”…

Više pročitajte na zastita.info