JAVNI POZIV MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA ZA DODJELU NAGRADE ZA KRATKU PRIČU O DOMOVINSKOM RATU
JAVNI POZIV MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA ZA DODJELU NAGRADE ZA KRATKU PRIČU O DOMOVINSKOM RATU Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo je javni poziv za dodjelu nagrade za kratku priču o Domovinskom ratu za učenike srednjih škola u 2025. godini I. Kratka priča o Domovinskom ratu treba biti književno ostvarenje na standardnom hrvatskom jeziku ili narječju s područja Republike Hrvatske, koje tematizira posredni, prepričani doživljaj Domovinskog rata (uz navođenje izvora), događaj stvarne ili fikcijske naravi. Kratka priča može obrađivati samo jedan segment Domovinskog rata, ali i Domovinski rat u cijelosti. Cijeli tekst javnog poziva MHB možete pročitati ako “kliknete” na ikonu iznad
Redoviti plenarni zimski sastanak CIOR-a (CIOR MWM)
Redoviti plenarni zimski sastanak CIOR-a (CIOR MWM) (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve) 29. – 31. siječnja, 2025. Bruxelles, Belgija, Sjedište NATO-a Središnja tema sastanka bila je nova politika NATO-a o pričuvi. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, prilikom otvaranja ovog događaja istaknuo je vitalnu ulogu pričuve u obrambenoj strategiji NATO-a. O ulozi pričuvnih snaga i jačanju otpornosti na svima razinama sudionicima je govorio predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, admiral Cavo Dragone. Litva je obnovila svoj status punopravne članice CiOR-a. Udruga pričuvnih časnika Ukrajine novi je pridruženi član CIOR-a. Četiri članice CIOR-a predstavile su svoje obrambene strukture i udrugu časnika, među njima i Hrvatska, ostvarujući time jedan od ciljeva udruge – ojačati svoju vidljivost unutar ove međunarodne organizacije. Ovogodišnji redoviti plenarni zimski sastanak CIOR- okupio je četiri skupine: NATO Odbor za pričuvu (NCR), Međusavezničku konfederaciju pričuvnih časnika (CIOR), Međusavezničku konfederaciju medicinskih pričuvnih časnika (CIOMR) i Međusavezničku konfederaciju pričuvnih dočasnika (CISOR), kako bi raspravili aktualna pitanja i budućnost pričuvnih snaga NATO-a. Mark Rutte glavni tajnik NATO-a Predsjednik CIOR-a brigadir Jørn Buø (Norveška) je pozdravljajući prisutne naznačio kako je u središtu njegove pozornosti razvijanje suradnje s ministarstvima obrane i oružanim snagama država članica, doki nadalje odnos prema NATO-u predstavlja prioritet. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte prilikom otvaranja ovog događaja istaknuo je da pričuvni sastav čini uspjeh našeg transatlantskog saveza, naglašavajući vitalnu ulogu pričuve u obrambenoj strategiji NATO-a. S razvojem modernih prijetnji, osiguravanje integracije pričuvnih snaga u strateškom planiranju NATO-a je ključno, kako za spremnost tako i za društvenu otpornost, naglasio je. U središtu pozornosti stoga su oblikovanje politike pričuvnih snaga, jačanje interoperabilnosti i transatlantske suradnje te iskorištavanje specijalističkih znanja pričuvnika. Glavni tajnik NATO-a istaknuo je kako je Savez napravio veliki napredak, postrojbe su u višoj razini pripravnosti, međutim, potrebno se je pripremiti za veću opasnost. Posebice je apostrofirao važnost rashoda za obranu i obrambene industrije, zaključivši da stvarno moramo učiniti više, jer je odgađanje jednostavno opasno. brigadir Jørn Buø predsjednik CIOR-a admiral Cavo Dragone predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a Predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, admiral Cavo Dragone, naznačio je kako pričuvne snage igraju važnu ulogu u cijelom spektru nacionalnih i NATO-ovih obrambenih struktura. Naglasio je kako je u fokusu Saveza otpornost na svim razinama te da je otpornost naša prva linija obrane. Govoreći kako pričuvne snage mogu ispuniti važne specijalističke uloge u jačanju otpornosti NATO-a i otpornosti naših partnera, naveo je primjere gdje su pričuvnici bili ključni u pomaganju društvu, primjerice, napori u suzbijanju COVID-19 i najnoviji šumski požari u Los Angelesu. Konstatirao je kako pričuva utjelovljuje dvostruku ulogu građanina i vojnika, što ju čini jedinstveno pozicioniranom pri odvraćanju i obrani cijelog društva. Zaključno je admiral Cavo Dragone poručio da u sve podijeljenijem svijetu ne postoji oružje moćnije od našeg jedinstva i pozvao prisutne da međusobno podijele svoja iskustva. Predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a admiral Cavo Dragone u svom obraćanju sudionicima plenarne sjednice CIOR-a Plenarni sastanak CIOR-a uključivao je brojne brifinge, prezentacije, tematske rasprave i rad odbora. Središnja tema sastanka bila je nova politika NATO-a o pričuvi, usvojena u studenom 2024. Nova politika usmjerena je na učvršćivanje promicanja pričuvnog sastava kao doprinosa temeljnim zadaćama, operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a. NATO-ova vizija pričuvnih snaga ima cilj jačanja NATO postava kolektivne obrane pružanjem dodatne snage i kapaciteta za potporu odvraćanja potencijalnih protivnika te za učinkovito reagiranje i obranu od sigurnosnih prijetnji. Pričuva doprinosi sposobnosti NATO-a da izdrži dugotrajno ratovanje, pružajući dodatne sposobnosti i snagu koja se može mobilizirati i rasporediti prema potrebi, posebno u okviru funkcija koje osiguravaju kontinuitet operacije. Sudionici sastanka izrazili su zadovoljstvo usvajanjem nove politika NATO-a o pričuvi i istaknuli važnost sudjelovanja predstavnika iz ministarstava obrane i oružanih snaga u radu NCR-a, kojim trenutno predsjeda Nizozemska. Izbor novih članica Litva je ponovo uspostavila svoj status punopravne članice CIOR-a, kao što je bilo najavljeno tijekom Ljetnog kongresa CIOR-a u Tallinu. Novi je pridruženi član CIOR-a postala je Udruga pričuvnih časnika Ukrajine. Vijeće CIOR-a, sastavljeno od predstavnika svake zemlje članice, jednoglasno je donijelo odluku da Ukrajinsko udruženje pričuvnih časnika i veterana (UAROV) stekne status pridruženog člana CIOR-a. Jedinstvena ocjena je bila da se njihovim primanjem u pridruženo članstvo osnažuje međunarodna suradnja i uloga ukrajinske pričuve u globalnoj zajednici pričuvnih snaga. Kao pridruženi član UAROV dobiva pristup CIOR platformi za međunarodnu razmjenu između pričuvnih časnika. Ukrajinsko izaslanstvo predvodio je zamjenik ministra obrane Serhii Melnyk Ukrajinskim pričuvnim časnicima time će se omogućiti intenziviranje dijaloga i jačanje suradnje s pričuvnim časnicima CIOR-a. Pripadnici ukrajinskih pričuvnih snaga već su ranije sudjelovali u aktivnostima CIOR-a, uključujući Ljetni kongres, Jezičnu akademiju, CIMIC vježbu, Vojno natjecanje i Program mladih pričuvnih časnika. Ukrajinsko izaslanstvo predvodio je zamjenik ministra obrane Serhii Melnyk, koji je istaknuo iznimnu važnost ovog članstva za ukrajinske aktivne snage, pričuvu i građane. Naglasio da Ukrajina nije samo spremna usvojiti najbolje prakse saveznika, već i podijeliti svoje jedinstveno iskustvo u obuci pričuvnih snaga i organiziranju obrane. pukovnica Nevenka Kovač Nacionalne prezentacije. Na sastanku su četiri članice imale priliku predstaviti svoje obrambene strukture i udrugu časnika (Austrija, Belgija, Kanada i Hrvatska). Hrvatska predstavnica iskoristila je ovu priliku i prezentirala kratki povijesni pregled i hrvatska iskustva vezana uz pričuvne snage te aktualna pitanja udruge HČZ-ZU. Prezentaciju puk.Nevenke Kovač možete pogledati ovdje Predstojeći sastanci CIOR-a u 2025. godini su: seminar a Mladih pričuvnih časnika, (6.- 10. svibnja), CIOR među-sastanak (IBM2, Oslo, Norveška, 8.-10. svibnja, u okviru kojeg je planirano održati izvanredni sastanak radi rasprave o Strateškom dokumentu), Ljetni kongres, (Španjolska, vrijeme treba potvrditi), vojno natjecane MILCOMP (srpanj, Španjolska ili Finska). Zaključujući ovo zasjedanje, predsjednik CIOR-a izrazio je zadovljstvo zajedničkom suradnjom i nastupam 4 organizacije, a osobito do sad najvišom razinom NATO-ovih predstavnika na sastanku CIOR-a. Pozvao je nacionalne predstavnike da i dalje održavaju dijalog i aktivno međusobno surađuju. Ova plenarna sjednica CIOR-a uspjela je osigurati jedinstvenu platforma za poticanje međusobne suradnje. Nordijsko predsjedništvo aktivno je angažirano kako na uspostavi i razvijanju kvalitetnijih odnosa sa strukturama NATO-a, tako i s nacionalnim obrambenim strukturama. Središnji interes je uključiti se u savjetovanje Vojnog odbora NATO-a, kao i obuka i izobrazba pričuve. CIOR je nepolitička i neprofitna organizacija pridružena NATO-u, koja je osnovana 1948. i zastupa interese više od 1,3
Ukrajina primljena u CIOR kao pridružena članica
Ukrajina primljena u CIOR kao pridružena članica Brisel, Belgija – Sjedište NATO-a, 31. siječnja 2025. Danas, četvrtog radnog dana zimskog zasjedanja CIOR-a (“CIOR Mid-Winter-Meeting”) uz prethodnu suglasnost svih predstavnika udruga pričuvnih časnika zemalja članica NATO-a, Ukrajina koju je zastupao zamjenik ukrajinskog ministra obrane brigadni general Serhii Melnyk, primljena je u CIOR (fr. “Confederation Interalliee des Officers de Reserve” ili eng. “The Interallied Confederation of Reserve Officers”) kao pridružena članica. Ukrajinski zamjenik obrane tijekom svog govora izrazio je snažnu poruku kako se “Ukrajina ne bori samo za svoju slobodu, već i za zajedničke vrijednosti demokratskog svijeta. Vojna, humanitarna i financijska pomoć međunarodnih partnera postala je moguća zahvaljujući odlučnosti i solidarnosti ukrajinskog naroda i njihovoj sposobnosti otpora”. MARK RUTTE. glavni tajnik NATO-a CIOR je nepolitička i neprofitna organizacija pridružena NATO-u, koja je osnovana 1948. i zastupa interese više od 1,3 milijuna pripadnika pričuve (vojnika, dočasnika i časnika) iz 28 zemalja članica NATO-a te drugih partnerskih zemalja. U okviru CIOR-a Hrvatski časnički zbor – Zajednica udruga zastupa Republiku Hrvatsku kao pridruženi član od 2001. godine te u statusu punopravnog člana Ljetnog kongresa CIOR-a, održanog 5. kolovoza 2009. godine u Sofiji. Temeljna pitanja kojima se bavi CIOR odnose se na jačanje značaja strukovnih organizacija civilnog društva u vrijeme rastućeg značaja uloge pričuve u jačanju nacionih i savezničkih obrambenih sposobnosti u vrijeme povećanih ugroza Atlanskog saveza te pitanja vezana uz utvrđivanje procedura između profesionalnih ustrojstvenih struktura Atlantskog saveza, prvenstveno prijenosa informacija između NRFC-a i CIOR-a (uključujući CIOMR i CISOR) i International Military Staff – Policy and Capabilities Division (IMS P&C DIV) kao ustrojstvene cijeline zapovjedništva NATO-a (NATO HQ) zadužene za pripremu i formuliranje politika i odluka radi donošenja na razini Vojnog odbora (“NATO Military Committee”). pukovnica NEVENKA KOVAČ predsjednica Povjerenstva za međ. suradnju HČZ-ZU U okviru navedenih aktivnosti revidiranja ranijih dokumenata koji uređuju odnose NATO-a i CIOR-a (MC 0441/2 (13. ožujka 2012.) – Okvirna politika NATO-a o rezervama (smatra se nevažećom u 2018.), zatim MC 0392/1 (27. srpnja 2012.) – Direktiva MC-a za Odbor za nacionalne pričuvne snage (NRFC) te MC 0248/2 (27. srpnja 2012.) – Odnos između NATO-a i savezničkie konfederacije pričuvnih časnika (CIOR) ). Iako su odnosi između NATO-a i CIOR-a uređeni ranije navedenim dokumentima, tijekom posljednjih godina, a ponajviše nakon ruske agresije na Ukrajinu pokrenute su aktivnosti redefiniranja odnosa i utvrđivanja novog jedinstvenog NATO-vog dokumenata koji bi u novim okolnostima preciznije uređivao odnose između CIOR-a (CIOMR i CIOSR) te NRFC (National Reserve Force Committee) i NATO-a, prijedlogom CIOR-a (No. 15) koji je usvojen na sjednici IBM-a (“CIOR In-Between-Meeting”), 15. travnja 2024. godine utvrđuju se temeljni principi djelovanja i odnosi prema strukturama NATO-a. Novi dokumenat bi u postupku usuglašavanja i u periodu do 2027. godine trebao precizno definirati odnose NATO-vih struktura, odnosno Vojnog odbora (“NATO Military Committee”) i International Military Staff – Policy and Capabilities Division (IMS P&C DIV) kao ustrojstvene cijeline zapovjedništva NATO-a (NATO HQ) te odnose između CIOR-a kao konfederacije zemalja članica NATO-a i nacionalnih udruga/asocijacija pripadnika pričuve. U radu zasjedanja u ime HČZ-ZU, kao i u donošenju odluka tijekom zasjedanja sudjeluje predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju HČZ-ZU i nacionalna predstavnica u CIOR-u te dopredsjednica GIE (“Gaminger Initiative Europe”), umirovljena pukovnica Nevenka Kovač. Tekst: brigadir Branko Gačak, pukovnica Nevenka Kovač /Fotografije: pukovnica Nevenka Kovač /Uredio brigadir Stanislav Linić
HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR HRVATSKOG ZAGORJA ODRŽAO GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR HRVATSKOG ZAGORJA ODRŽAO GODIŠNJU SKUPŠTINU Sveti Križ Začretje, 25. siječnja 2025. U subotu 25. siječnja 2025. godine, zahvaljujući domaćinstvu Općine Sveti Križ Začretje, u Društvenom domu Štrucljevo, HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR HRVATSKOG ZAGORJA, strukovna braniteljska udruga, održao je, sukladno Zakonu o udrugama RH te Statutu udruge, svoju redovitu i izvještajnu, 5. po redu, godišnju skupštinu. Hrvatski časnici i dočasnici te pridruženi vojnici s područja Krapinsko Zagorske županije, redom i branitelji, koji su tijekom Domovinskog rata pokazali hrabrost i zapovjednu odlučnost u obrani i oslobađanju Domovine a onda i nakon rata sudjelovali u gradnji i održavanju obrambenog sustava u Oružanim snagama i Policiji Republike Hrvatske, te tako ispisali najslavnije stranice hrvatske povijesti, udruženo je u udrugu koja promiče vrijednosti Domovinskog rata, skrbi za svoje članove i članove njihovih obitelji kroz razne aktivnosti, teinterese lokalne zajednice i Republike Hrvatske. Svrha je udruge kroz suradnju s lokalnom zajednicom i Ministarstvima hrvatskih branitelja te Obrane, drugim časničkim udrugama u Hrvatskoj, zatim s drugim braniteljskim udrugama s područja županije i izvan nje, ali i iz susjedne Republike Slovenije, obilježavanje važnih datuma iz Domovinskog rata i hrvatske povijesti, zatim stalno isticanje vrijednosti i istine o Domovinskom ratu, provedba edukacije svojih članova i drugih zainteresiranih skupina iz vojnih, obrambenih i sigurnosnih tema, te provedba sportskih i rekreativnih aktivnosti i sudjelovanje u životu svojih zajednica. Skupštinu je otvorio Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja, brigadir u miru, Ernest Bifel nakon intoniranja himne „Lijepa naša“ i odavanja počasti minutom šutnje svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima a nakon toga, sukladno Poslovniku, Skupšinom je predsjedao brigadir u miru Ivan Peica uz supredsjedatelje Slavka Merkaša i Mladena Sedak-Benčića. Gosti na skupštini bili su izaslanica Ministra hrvatskih branitelja gđa. Ivana Iskrić, zamjenik gradonačelnika Krapine Ivica Hršak, pročelnica Općine Mače Ljiljana Trčak, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Zajednice udruga Igor Majetić, ravnateljica Srednje škole Bedekovčina Vera Hrvoj, članovi Udruge pripadnika 110. brigade ZNG/HV iz Karlovca, članovi UDVDR Bedekovčina te slovenski veterani Območnih zveza vojne za Slovenijo iz Velenja i Slovenske Bistrice. Po izboru Radnih tijela skupštine i konstatiranju kako je na Skupštini nazočan dovoljan broj članova i da postoji kvorum koji omogućuje pravovaljani rad, skupština je nastavljena po predloženom i od članova udruge prihvaćenom dnevnom redu. Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja Ernest Bifel podnio je izvješće o radu udruge u godini na izmaku, a blagajnik Branko Barić i izvješće o realizaciji financijskog plana. Zaključeno je kako je udruga bila posebno aktivna i provela niz aktivnosti među kojima se istiće postavljanje spomen ploće pripadnicima 31. inženjerijske bojne na zgradi Srednje škole u Bedekovčini, obilazak grobova poginulih i preminulih branitelja, sudjelovanje, u suradnji s Županijom Krapinsko zagorskom, na obilježavanju godišnjice stradavanja i žrtve Škabrnje, suradnja s međunarodnom Visokom dočasničkom izobrazbom Hrvatskog vojnog učilišta u Zagrebu, raftinzi na Dobri i Kupi/Kolpi te suradnja s drugim braniteljskim udrugama u županiji i izvan nje, posebno s Udrugom pripadnika 110. brigade iz Karlovca i veteranskim udrugama iz Slovenije i to Šmarje pri Jelšah, Velenje i Slovenska Bistrica te ZSČ Metlika, a onda i lokalnom zajednicom. Zaključeno je kako je plan, premda ambiciozan i obiman, u cjelosti realiziran, a sve u okviru planiranog i odobrenog financijskog plana. Izvješća su jednoglasno prihvaćena. Potom je predložen, ponovno obiman i sadržajan, godišnji plan rada za 2025. godinu, te s planom rada usklađen i uravnotežen financijski plan. Isti su također jednoglasno privaćeni. Istiću se aktivnosti vezane uz prezentaciju Saborskom odboru za veterane o doprinosu Zagoraca u Domovinskom ratu, izobrazba o postupanju i sigurnosnim mjerama u slučaju nuklearno-kemijsko-biološke ugroze, posjeta značajnim mjestima vezanim uz Domovinski rat, nastavak suradnje s međunarodnom Visokom dočasničkom izobrazbom Hrvatskog vojnog učilišta u Zagrebu, sportske aktivnosti (raftinzi na Korani i Kupi), te suradnja s drugim braniteljskim udrugama u županiji i izvan nje, zatim s veteranskim udrugama iz Slovenije te lokalnom zajednicom. Uz to, prihvaćene su i izmjene statutata te su, sukladno tim izmjenama, u izvršni odbor Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja izabrani novi članovi i to Ivan Herceg i Zdravko Kralj. Izabrani su i novi likvidator udruge, Ivan Očić te novi član Nadzornog odbora, Josip Gregurek. Članovi Udruge čiji je doprinos radu Udruge bio primjeren primili su posebna priznanja, i to: Slavko Merkaš, Mladen Sedak Benčić, Zdravko Senčar, Darko Vlaisavljević Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja, je zahvalio Ministarstvu hrvatskih branitelja, Ministarstvu obrane RH, brojnim jedinicama lokalne samouprave i pojedincima na pomoći u radu što pokazuje kako su aktivnosti Udruge prepoznate kao korisne ne samo za Udrugu, već i za širu društvenu zajednicu. Onima, pak, čija je pomoć bila zamjetna primili su zahvalnice, i to: Ministarstvo hrvatskih branitelja, Željko Kolar, Župan Krapinsko zagorske županije, Zoran Gregurović, Gradonačelnik Grada Krapine, Darko Ban, Načelnik Općine Bedekovčina, Mladenka Mikulec Šimunec, načelnica Općine Mače, DVD Mače, DVD Krapina, DVD Zabok, Trgocentar d.o.o., G. Dragutin Bratković, Tisak i dizajn Bobinec d.o.o. Mače, Srednja škola Bedekovčina, Gđa Vera Hrvoj, UDVDR Bedekovčina, Udruga pripadnika 110. br Karlovac, Brane Gradišnik, Gđa Vesna Hohnjec, „Hohnjec knjigovodstvo“ Pregrada Damir Kapusta, Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja, brigadir u miru, Ernest Bifel dodjeljuje priznanja zaslužnima: Gospođa VERA HRVOJ, Srednja škola Bedekovčina ZORAN GREGUROVIĆ, gradonačelnik Krapine BRANE GRADIŠNIK ZDRAVKO SENČAR Gosti na Skuštini u svojim su govorima pozdravili nazočne skupštinare, čestitali im na dosadašnjem radu, te poželjeli uspjeh u daljnjem radu. Posebno je bio toplo prihvaćen govor predsjednika Udruge 110. br ZNG/HV iz Karlovca Srđana Fota koji je, osim primjerene suradnje dviju Udruga, naglasio pomoć Zagoraca, posebno onima iz 103. br ZNG/HV koji su u najtežim danima obrane Karlovca i šireg karlovačkog područja pritekli u pomoć i za to im zahvalio. Predsjednik Suda časti Rajko Ahec je sa zadovoljstvom zaključio kako u proteklom razdoblju nije bilo potrebe za njegovim djelovanjem, a predsjednik Nadzornog odbora Zdravko Senčar je izrazio svoje zadovoljstvo zatećenim stanjem i potvrdio da su aktivnosti vodstva i poslovanje Udruge bili u duhu dobrog gospodara, kao i dostignutom razinom transparentnosti. Druženje svih okupljenih članova Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja i njihovih gostiju nastavljeno je uz prigodni domjenak. tekst i slike: Zdravko Senčar i Brane Gradišnik/uredio Stanislav Linić
Preventivni sistematski pregledi hrvatskih branitelja u 2025.godini
Preventivni sistematski pregledi hrvatskih branitelja u 2025.godini Cilj je tog programa, koji se provodi od 2016. godine, povećati mogućnost izlječenja hrvatskih branitelja i produljiti kvalitetan život HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO: Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Vlada je na sjednici 16. siječnja usvojila Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za 2025. godinu i osigurala potrebna financijska sredstva, a u Ministarstvu hrvatskih branitelja danas su uručeni sporazumi ravnateljima zdravstvenih ustanova u kojima se provode pregledi. Sporazum je sklopljen između Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te 34 zdravstvene ustanove iz svih županija, a uz ravnatelje događaju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica zdravstva Irena Hrstić i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. „Najviše hrvatskih branitelja danas se nalazi u rizičnim dobnim skupinama u kojima započinje intenzivniji porast kroničnih bolesti, a na koje se značajno može utjecati preventivnim aktivnostima. Stoga su ovi pregledi usmjeren prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih te onkoloških bolesti – onih od kojih pobolijeva i umire najviše hrvatskih branitelja“, rekao je ministar Medved. Cilj je tog programa, koji se provodi od 2016. godine, povećati mogućnost izlječenja, istaknuo je te dodao da je do danas na pregledu bilo njih 123 tisuće. TOMO MEDVED, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Podsjetio je kako je riječ o zdravstveno ranjivoj skupini zbog svega proživljenog tijekom Domovinskog rata, a s obzirom na starenje braniteljsko-stradalničke populacije intenzivirane su aktivnosti i programi Ministarstva hrvatskih branitelja usmjereni zaštiti njihova zdravlja poput sistematskih pregleda, bolničke medicinske rehabilitacije, liječenja u barokomori i dugotrajnog liječenja s pojačanom skrbi. „Kada govorimo o programima i projektima usmjerenih osiguranju sveobuhvatne skrbi za braniteljsko-stradalničku populaciju, svakako želim podsjetiti na ulogu Doma hrvatskih veterana u Lipiku i veteranskih centara u Šibeniku, Sinju, Petrinji i Daruvaru“, kazao je Medved te dodao da je u protekle dvije godine usluge veteranskih centara koristilo više od 15 tisuća hrvatskih branitelja. Najavio je širenje mreže veteranskih centara i na drugim područjima kako bi bili što dostupniji, kao i gradnju braniteljskih domova za dugotrajni smještaj onih koji imaju potrebu i za takvim oblikom potpore. Za postizanje značajnijih rezultata, uz kontinuitet u provedbi, u aktivnosti usmjerene promicanju zdravlja izrazito je važno i uključivanje udruga iz Domovinskog rata, s kojima Ministarstvo hrvatskih branitelja ima partnerski odnos i dobru suradnju. Ministarstvo je tijekom provedbe ovog Programa na adrese hrvatskih branitelja uputilo više od 300 tisuća poziva, a redovito podupire i javnozdravstvene kampanje HZJZ-a. Otkriveno više od 59 tisuća bolesti, samo 9% branitelja imalo uredan nalaz Koliko su važni sistematski i ulaganje u prevenciju vidljivo je iz podatka da je tijekom ovih pregleda otkriveno više od 59 tisuća novootkrivenih ili suspektnih bolesti kod hrvatskih branitelja, samo je 9% njih imalo potpuno uredan nalaz, dok su ostali upućeni na daljinu dijagnostičku obradu ili liječenje. Ovi rezultati svakako ukazuju na potrebu daljnjeg provođenja programa usmjerenog prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, s kojim se nastavlja i u ovoj godini, a u planu je i širenje dostupnosti pretrage – niskodoznim CT-om, nove usluge koja se od prošle godine provodi u općim bolnicama u Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Zadru.Preventivni pregledi se provodi u svim županijama, u suradnji sa svim općim i županijskim bolnicama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima, sveukupno 34 zdravstvene ustanove.I ovom prilikom posebno je naglašena potreba informiranja hrvatskih branitelja o važnosti brige za vlastito zdravlje, uz poziv da se odazovu na preventivni sistematski pregled. Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja/uredio Stanislav Linić .
ČESTITAMO OBLJETNICU VRO MASLENICA-OPERACIJA “GUSAR”
Operacija Maslenica vratila je Hrvatskoj ponos i samopouzdanje Dana 22. siječnja 1993., počela je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija HV-a, operacija Maslenica, koja je uz to predstavljala i svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata. Operacija Maslenica ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povjesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, a hrvatskom narodu vratila je ponos, dostojanstvo i nadu u skoro oslobađanje svih okupiranih područja. VIŠE O VRO MASLENICA PROČITAJTE OVDJE
SJEĆANJE NA POGIBIJU HRVATSKIH VOJNIKA U IBREŠIĆIMA, 19.01.1992.g
SJEĆANJE NA POGIBIJU HRVATSKIH VOJNIKA U IBREŠIĆIMA Prva ratna zima u Lici je svim pripadnicima 128.br HV „Sveti Vid“, ali i njihovim najbližima u Rijeci i okolici, ostala u pamćenju kao najhladnija (temperatura se spuštala i do -25 oC) ali i najtragičnija. Rijeka je bila pošteđena od ratnih razaranja ali je cijela riječka mladost bila u ratu a ove su pogibije donjele hladnoću i tugu i mnoge kuće. Četničkim napadom na položaje brigade u malom zaseoku Ibrešići iznad Perušića 19.siječnja 1992.godine završio je tragičan niz grupnih pogibija pripadnika 128.br HV koji je počeo 10.prosinca 1991. sa pogibijom četvorice te zarobljavanjem još petorice u Čanku, a nastavio se pogibijom četvorice u Đačkom domu na sam Badnjak 1991.godine. U napadu na Ibrešiće 19.01.1992.godine poginuli su: Horvat Petar (37), Zvonimir Škerl (30), Grbac Nevenko (29) i Samir Terzić (23). Dvojica pripadnika 118.brigade Gospić koji se se našli u neposrednoj blizini pritekli su u pomoć i jedan od njih, Ivan Kolak zvani „Čvorak“ također je poginuo u toj akciji. Tragedija bi vjerojatno bila i veća da napadnutim vojnicima u pomoć nije priskočio i tenk iz sastava 118.brigade. Đani Tomičić Pripadnik 128.brigade Đani Tomičić bio je tada priključen tenkistima 118.br HV Gospić te je s tenkom prvi stigao na mjesto tragedije u pomoć napadnutim braniteljima. “ Ja sam u to vrijeme bio pripadnik 128.brigade i dragovoljno sam se prijavio da iden u tenk T-55 kao član posade. Naime s obzirom da samo rođen 1969.godine u Rijeci, služio sam redovni vojni rok u JNA kao zapovjednik tenka T-55 u Prištini na Kosovi. S obzirom da moja 128.br nije imala tenkove, u dogovoru sa svojim zapovjednikom dragovoljno sam se priključio 118.brigadi. (Đani Tomičić je kraj Dom.rata dočekao kao pripadnik 8.domobranske pukovnije). Tog 19.siječnja sjećam se bila je nedjelja i mi smo dobili uzbunu preko motorole i ja sam prvi stigao do tenka i upalio sam ga i pripremio. U roku nekoliko minuta su stigku u ostali članovi posade i mi smo krenuli na jednu kotu koja se zove Veliki Čardak. Ondje smo iz tenka vidjeli borbu između srpskih snaga i naše vojske. Bili smo udaljeni otprilike 2 kulometra i samo smo se sjurili prema Ibrišićima. Koliko smo uspjeli primjetiti srpske snage su se povukle jer vjerojatno nisu imale kod sebe protutenkovsko naorućanje. Kada smo stigli ispred te dvije kuše i štale koja je gorila u dvorištu je bio jedan vojnik koji je ležao na zemlji ali je davao znake života. Nakon nekoliko minuta mi smo izašli iz tenka i premotali teško ranjenog vojnika. Nakon toga sam ušao u kuću i tamo sam premotao isto tako ranjenog vojnika koji je dobio gelere u donji dio leđa. Ispod kuće nekih 30 metara je ležao teško ranjeni Terzić koji je nažalost preminuo nakon nekoliko minuta. U podrumu iste kuće je bio već mrtav Horvat a ispred podruma je ležao već mrtav Šker. Na svom stražarskom mjestu je ležao mrtav Nevenko Grbac. U bunkeru iza druge kuće le ležao, mi smo mislili da je mrtav, prezime mislim da je Rak iz Grobnika.Njemu su ubaclili bombu u rov i on je bio u nesvjesti od detonacije. Mislim da je on bio taj koji je prvi primjetio neprijatelja ali se ta ekipa dobro pripremila jer su sve žice od mina bile „precvikane“ i nije mogao aktivirati protupješačke mine. U tom šljiviku, iza kuće je bio i pripadnik 118.br, također mrtav. Ja sam se zbog nečega vratio u tenk i primjetio neprijatelja kod Crkve Sv. Trojice, udaljene oko 3 km. O tome sam obavjestio zapovjednika tenka. U međuvremenu su stigle i „plave kacige“ i na zahtjev zapovjednika tenka da pucamo na tu skupinu oni nisu dali i u tih nekoliko minuta čekanja zapovijedi ta skupina se povukla i mi smo dobili zapovijed da možemo samo pucati iz protuavionskog mitraljeza 12,7 mm što smo i opalili nekoliko rafara. Po meni ovo je bila dobro organizirana akcija srpskih snaga i hvala Bogu da smo došlu jer tko zna što bi bilo da nismo došli. Oni su ih okružili i bacali im bombe u kuću i bilo bi svega. Robert Grohovac Robert Grohovac, jedan od sudionika, je u knjizi „Rijeka u Domovinskom ratu“ autora Dragana Ogurlića. ovako opisao ovu strašnu tragediju: „Na položaj smo otišli u četvrtak 16. siječnja. Bili smo podijeljeni u dvije kuće. Imali smo kružnu obranu tri bunkera, odnosno tri položaja s kojih smo se branili. Dva dana prije napada netko nam je ušao u minsko polje, čuli smo vrištanje, onda nas je i mali transportni avion nadlijetao, a na sam dan napada 19. siječnja, Herman Sušnik iz 1. bojne došao nas je upozoriti da su s druge strane primijećene neobične aktivnosti, da je neprijatelju došla pomoć iz Srbije i da ih se previše viđa. Kad je Sušnik otišao s Ladom Nivom napali su nas. Zaokružili su nas, došli iza naših položaja šumom između Gostovače i Ibrišića. Doveo ih je jedan seoski vodič. U podne i pet minuta u sunčanu nedjelju 19. siječnja 1992., kad je bila smjena straže, napalo nas je dvadesetak. U našoj kući nas je bilo osam, tri su poginula, a 2005. umro je jedan koji je kod tog napada ostao invalid. U drugoj kući bila su dva poginula. Neprijatelj je došao iz naše pozadine, a na tom stražarskom mjestu je bio jedan čovjek koji nas je mislim sve spasio; njemu je dolazio ususret čovjek u hrvatskoj uniformi, sa šahovnicom na kapi, friško obrijan, a mi se nismo brijali četiri dana. To je našem bilo sumnjivo i kada je shvatio da je to neprijatelj otvorio je vatru. U tom trenutku dvojica četnika su skočila sa strane, zavikala ‘Slobo je pao!’ i odvukla ga. U tom trenutku je počelo sa svih strana pucati po nama. Našu kuću je pogodila zolja. Plafon je pao na nas. Prvi koji je izišao van bio je Miljenko Jurjević i njega su teško ranili, kolega Dragan je dobio gelere u nogu ali se uspio nekako izvući, a Škerla su dočekali rafalom kad je skočio kroz prozor. I nas četiri smo ostali u kući. Od bombi koje
33.OBLJETNICA RAZMJENE LOGORAŠA IZ LOGORA “BUČJE”
33. obljetnica razmjene logoraša logora “Bučje” 16. siječnja 2025. U organizaciji Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje “, upriličen je program obilježavanja trideset i treće obljetnice razmjene logoraša. Zloglasni logor Bučje postojao je od kolovoza 1991. do siječnja 1992. godine i bio je prvi srbočetnički logor u Republici Hrvatskoj. Kroz logor je prošlo preko 300 zarobljenika, uglavnom hrvatskih vojnika, ali i hrvatskih civila, među kojima su bili i žene i djeca. Među zatočenicima bili su i civili srpske nacionalnosti koji su se odbili priključiti srpskim paravojnim postrojbama ili su surađivali s Hrvatima. Logoraši su držani u nehumanim uvjetima, a mnogi od njih su bili izloženi sustavnom psihičkom i tjelesnom mučenju kojem je podlegao neutvrđen broj zatočenika. U prosincu 1991. godine, preostale zatočenike, srpske postrojbe premjestile su u logor Stara Gradiška, a slobodu su dočekali u razmjeni izvršenoj 16. siječnja 1992. godine. Povodom 33. obljetnice razmjene posljednjih logoraša, počast ubijenim i nestalim logorašima odali su članovi Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije te obitelji poginulih i nestalih logoraša, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica i pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Zlatan Bašić, izaslanik ministra obrane Republike Hrvatske, viši savjetnik Područnog odsjeka za poslove obrane Požega Vjekoslav Šuperina, zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha, zamjenik gradonačelnika Grada Požege Borislav Miličević, izaslanstvo gradova Pakraca i Lipika zajedno s predstavnicima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik, predstavnici policije te maratonci Glasnici istine i sudionici memorijalnog polumaratona Pakrac-Bučje. Izvor: pszupanija.hr, uredio Stanislav Linić
U PGŽ OBILJEŽEN DAN MEĐ. PRIZNANJA RH
U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI OBILJEŽEN DAN MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RH I DAN MIRNE RENTEGRACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA Rijeka, 15. siječnja 2025. Povodom obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reitegracije hrvatskog Podunavlja te Dana Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ delagecije udruga proizišlih iz Domovinskog rata sa delegacijama Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke položile su vijence i zapalile svijeće u aleji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Centralnom križu na gradskom groblju Drenova te Mostu hrvatskih branitelja na Delti. https://www.youtube.com/watch?v=_fc0sYp4egM Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti. Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992. Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih. Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998. Tekst sabor-rh.hr, fotografije ZUDR/Uredio Stanislav Linić
Čestitamo Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
