18.11. – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

18. studeni 2024.

Vukovar

Komemorativnim programom „Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta “koji se održao u u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice „dr. Juraj Njavro “u Vukovaru je počelo središnje obilježavanje 33. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu. 

Nakon prigodnog programa u izvedbi Klape „Sv. Juraj “Hrvatske ratne mornarice i glumca Darka Milasa, sudionici obilježavanja uputili su se ulicama u koloni sjećanja do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem su državna i druga izaslanstva položila vijence i upalila svijeće. Kolonu sjećanja predvodili su hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar.

Svetu misu za sve žrtve u Domovinskom ratu na groblju predvodio je Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit. U večernjim satima niz Dunav je pušteno nekoliko stotina upaljenih lampiona u znak sjećanja na ubijene i nestale branitelje u obrani Vukovara u 18,11 sati sa vukovarskih, ali i crkava diljem Hrvatske oglasila su se zvona u počast vukovarskom stradanju u Domovinskom ratu.

U koloni sjećanja sudjelovao je državni vrh – predsjednici Sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković te članovi Vlade, predstojnik Ureda predsjednika RH Orsat Miljenić i drugi.

UDRUGA 128BR HV „SVETI VID“ RIJEKA U KOLONI SJEĆANJA U VUKOVARU 18.11.2024.

Pakrac i Kusonje

Pedesetak članovi UDVDR ĤŠ Podružnice Delnice posjetili Pakrac i Kusone, mjesta stradanja u Domovinskom ratu povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Posjetili Muzej vojne i ratne povjesti u PKrcu te zapalili svijeću u centru Pakraca na spomenik za sve poginule branitelje iz Domovinskog rata. Nakon toga posjetili Kusonje i zapalili svijeću kod kapelice u Kusonjama koja je sagrađena u čast poginulim braniteljima iz kuće na BROJU 55.Nakon toga obišlo se groblhe i zapalila svijeća kod križa i aleje poginulih hrvatskih branitelja koji su položili živote na Pakračkoj bojišnici. Obišao se i spomenik u znak sjećanja na poginule branitelje koji su dali život u obrani Daruvara!

Tekst i fotografije Milivoj Diklić

Škabrnja

Škabrnja je obilježila 33. godišnjicu stradanja civila i branitelja. U obilježavanju Dana sjećanja, među ostalima, sudjelovali su predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ministri Marija Vučković, Damir Habijan, Ivan Šipić, Šime Erlić i Tonči Glavina. Mimohod “Korak po korak” kretao se od Trga dr. Franje Tuđmana do mjesnog groblja sv. Luke gdje su izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće ispred Središnjeg križa kod spomen obilježja.

Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Škabrnje počeo je komemorativnim programom, zatim je slijedila Kolona sjećanja – hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, potom sveta misa za stradale u Domovinskom ratu, a završio je hodnjom „Korak po korak“ do Spomen-obilježja na mjesnome groblju sv. Luke.

HČZ I Udruge branitelja Brodsko-posavske županije na odavanju počasti žrtvama Škabrnje

Članovi Hrvatskog Časničkog zbora Brodsko-posavske županije ,Udruga Dragovoljaca i Veterana podružnica Brodsko-posavske županije,Udruga žene domovinskog rata Veterani i Udruga Veterana 3 gardijske brigade Kune, (sveukupno oko pedesetak) hodočastili u Škabrnju povodom 33. obljetnice tragedije hrvatskog naroda. U nikad duljoj Koloni sjećanja “Poginuli u mislima i srcima” bili su građani iz svih dijelova Hrvatske, od, Međimurja, Podravine, Banovine, Slavonije, Posavine, zaleđa Rijeke, Gorskog kotara, Like, cijele Dalmacije, otoka, susjedne nam BiH. Tako su naše četiri udruge sa Brodsko-posavske županije položili Vijence i zapalili lampione kod spomen – obilježja masovne grobnice te ispod križa na groblju Sv. Luke. U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije misu za sve stradale u Domovinskom ratu predvodio je mons. Tomislav Rogić MO biskup Šibenski, naglasivši da se time obilježava najtužniji dan u povijesti toga ravno kotarskoga mjesta. Hodočasnici su u povratku posjetili grad Zadar.Ove godine nas je vozio Terzić-Bus  iz Slavonskog Broda, sponzor putovanje je bilo Ministarstvo Branitelja RH i Brodsko-posavska županija hvala im u ime četiri udruge voditelj Hodočašća je bio dopredsjednik udruge  HČZ- B.p.ž -Mato Opačak.
Tekst i fotografije Mato Opačak

Foto galerija: pripadnici Udruge 128.br HV "Sveti Vid na odavanju počasti žrtvama Škabrnje

Foto galerija: pripadnici UDVDR PGŽ-Ogranak Delnice i Kluba 138.br HV "Goranski risovi" na odavanju počasti žrtvama Škabrnje

do 17.studenog 2024.

Vukovar, 17.studeni

Građani Republike Hrvatske molitvom i paljenjem lampiona diljem Hrvatske prisjećaju se žrtava agresije na Domovinu i na grad heroj.

U Vukovaru su, uz Vukovarce, hrvatske branitelje i njihove obitelji te predstavnike udruga iz Domovinskog rata, molitvi su bili nazočni predstavnici izvršne vlasti, saborski zastupnici, pripadnici Hrvatske vojske, MUP-a, predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave a u dvorištu vukovarske bolnice molitvi su se pridružili i brojni građani iz Hrvatske, među njima su bili i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz PGŽ (HČZ-ZU RH, Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka, Klub 138.br HV “Goranski risovi”, UHBDR Kastav, UDVDR ogranak PGŽ, HVIDRA PGŽ, Udruga 71.bojne VP  i drugi).

Brojni domoljubi i hodočasnici u Vukovar pristizali su od ranog jutra. Najveći boj njih došao je osobnim automobilima i autobusima, ali i velik je broj onih koji su se put Vukovara uputili na motorima, biciklima, a dobar dio došao je pješice ili trčeći paleći uz put svijeće kojih je postavljeno u velikom broju duž cijelog puta od Vinkovaca do Vukovara.

Brojni lampioni svijetle upaljeni i u prozorima vukovarskih kuća i stanova te ispred javnih zgrada i institucija u Vukovaru ali i širom Hrvatske.

Foto galerija : Udruga 128.br HV "Sveti Vid" Rijeka u Vukovaru, 17. 11.

Foto galerija : UHBDR KASTAV u Vukovaru, 17.11.

Kraljevica, 17. studeni

Crikvenica, 17. studeni

Delnice, 15. studeni

U organizaciji Grada Delnice danas je mimohodom obilježen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Obilježavanje je počelo u crkvi sv. Ivana Krstitelja svetom misom i prigodnim programom, nakon čega je od crkve krenula kolona sjećanja koja je prošla Supilovom, Sajmišnom, Ulicom Matice hrvatske i Ulicom braće Šnajder do murala »Vukovar ‘91« u Ulici Ante Starčevića gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće.

Ćabar, 15. studeni

Učenici i učitelji Osnovne škole ” Petar Zrinski” Čabar -Područna škola Gerovo odali su počast žrtvi Vukovara i Škabrnje u Domovinskom ratu. Održan je sat predavanja uz aktivno sudjelovanje učenika koji su izradili pano sa pismenim porukama maketu vodotornja, simbola stradanja Vukovata te svoje radove izložili na trgu u Gerovu gdje su zapali svijeće.

Vrbovsko, 15. studeni

U organizaciji UDVDR RH Podružnica PGŽ Rijeka, Ogranak Vrbovsko te UHVIDR-a Gorski kotar upriličena je kolona sjećanja povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Kolona sjećanja krenula je od zgrade Voda Vrbovsko (bivši Promet Vrbovsko), pa ulicom Ivana Gorana Kovačića do spomenika hrvatskim braniteljima na groblju Krš

Ruščica, 17. studeni

Uoči obilježavanja 33. obljetnice pada Vukovara i Škabrnje uključili su se mještani Ruščice koji su u 18;00 sati upalili lampione na kružnom toku i kod spomenika poginulim branitelja. Zajedničku molitvu je predvodio župnik Ivica Tušek.

Svečano obilježena 33. godišnjica progonstva Slunjana, Slunj 16. studenog 2024.

Svečano obilježena 33. godišnjica progonstva Slunjana

Slunj, 16, studenog 2024.

U subotu 16. listopada u Slunju je dostojanstveno obilježena 33. obljetnica od progonstva Slunjana. Nakon višemjesečnog okruženja i teških borbi tijekom jeseni 1991. godine, nakon 104 dana odolijevanja neprijateljskim napadima, u privremeno progonstvo preko susjedne BiH izbjeglo je između 15 i 20 tisuća ljudi. Slijedio je četverogodišnji križni put do povratka u svoje domove u kolovozu 1995. a za koje vrijeme su Slunjani imali 352 smrtno stradale žrtve.

Sve je započelo zvukom sirene i komemoracijom kod spomenika poginulim braniteljima u gradskom parku, nastavljeno kolonom sjećanja središtem grada i svetom misom u župnoj crkvi Presvetog Trojstva koju je predslavio bivši župnik slunjski i svjedok povijesnih događaja a sada umirovljeni svećenik mons. Mile Pecić a zaključeno je svečanom tribinom u kino sali.

Vijence su položili udruga roditelja poginulih branitelja, ratni zapovjednici vojske i policije na čelu s Vladimirom Katićem, predstavnici Hrvatskog sabora zastupnici Damir Mandić i Anđelka Salopek, potpredsjednik Vade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić, zamjenica karlovačke županice Vesna Hajsan Dolinar kao i predstavnici policije i brojnih udruga iz županije i cijele Hrvatske.

Molitvu kod spomenika poginulim braniteljima u nazočnosti izaslanika svih triju sastavnica vlasti je predvodio župnik i dekan slunjski vlč. Šimo Božić. 

Slijedila je zatim kolona sjećanja središtem Slunja ulicom S. Radića do spomenika trojici ubijenih policajaca te do župne crkve Presvetog Trojstva.  Uz predvoditelja Šimu Božića i mons. Milu Pecića suslavili tajnik i kancelar Gospićko-senjske biskupije Mišel Grgurić, župni vikar Otočca Ante Luketić, župnik Kosinja Pero Jurčević i policijski kapelan Sisačke biskupije Ivo Borić. Mons.

U sklopu programa, u Pučkom otvorenom učilištu održana je tribina pod nazivom “Da se ne zaboravi!”, gdje su svjedočanstva i izlaganja podsjetili na važnost očuvanja povijesne istine.

Obilježavanju su nazočili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Anđelka Salopek, ravnatelj VSOE brigadni general Ivan Turkalj, zamjenica županice Karlovačke županije Vesna Hajsan Dolinar, gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović te predstavnici udruga iz Domovinskog rata. Hrvatski časnički zbor –ZU predstavljao je predsjednik Igor Majetić.

Tekst i fotografije Igor Majetić

Šahovski turnir “Dani sjećanja na Vukovar i Škabrnju “

Šahovski turnir “Dani sjećanja na Vukovar i Škabrnju “

Slavonski brod, 16. studeni 2024.godine

Šahovski klub invalida «Hvidra-Brod» Slavonski Brod je tradicionalno, već 26 puta bio domaćin šahovskog turnira koji se održava u spomen na herojsku borbu i mučeništvo Vukovara i Škabrnje pod nazivom “Dani sjećanja na Vukovar i Škabrnju “. Prilikom otvaranja turnira predsjednik kluba Mato Opačak pozdravio je sve prisutne i pozvao ih da minutom šutnje odaju počast poginulim i nestalim braniteljima i civilima tijekom Domovinskog rata.

Turnir je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva Branitelja RH i Brodsko-posavske županije a odigran je u prostorijama Udruge 3. gardijske brigade HV “Kune” Slavonski Brod. Na turniru su sudjelovalo 11 igrača i odigrano je 35 partija.

Za prvo, drugo i treće mjesta dodijeljena su odličja koja je podijelio predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Brodsko-posavske županije Franjo Kožić, koji se ujedno zahvalio Ministarstvu branitelja RH i Brodsko-posavskoj županiji za potporu. Sudac turnira je bio državni šahovski sudac Mato Opačak.

Poredak na turniru:

  1. Marko Vranjić/II, ŠK Šahovnica, Garčin-5,5
  2. Marijan Kanjković/I,ŠK Vina Markota, Pleternica-5,5
  3. Pejo Martić/IV,ŠK Brestovac, Brestovac-5

Izvor: tekst i fotografija Mato Opačak, uredio Stanislav Linić

Rijeka je bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske

Rijeka je bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske

Rijeka, 15.studeni 2024.

Vedro, za razliku od lanjske jake kiše, prohladno vrijeme i jako velik broj, pretežito mladih, okupljenih u dvije kolone sjećanja što su se, kako i tradicija nalaže, spojile ispred Mosta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Zahvaljujući činjenici da se jedna kolona kretala sve od Trsatskog svetišta, u čijoj je Auli održano posebno scensko događanje posvećeno sjećanju na žrtvu Vukovara, dok je druga kako to oduvijek čini Armada nakon paljenja svijeća ispred Vukovarskog murala u istoimenoj ulici, prošla zapadnim dijelom grada i njegovom najpoznatijom ulicom, Korzom, čitava je Rijeka bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske.

Štoviše, u velikoj je mjeri upravo silna odlučnost vukovarskih branitelja, stiglih sa svih strana Hrvatske, zapravo porazila agresora koji je bio uvjeren kako će “posao s Hrvatskom obaviti” još u rujnu, najkasnije listopadu 1991. godine.

Dakako, nakon prelaska Mosta i polaganja vijenaca, nešto iza 19,30 sati Armadina je bakljada osvijetlila taj značajni prostor koji je tako dobio sasvim drugačiju, plamteću sliku. Minuta šutnje i velečasni Sanjin Francetić koji uvijek ima pravu, tako ljudsku misao i u najdelikatnijim situacijama.

Marinko Žuža

Irena Kačić

Ponosan dan

 

Cjelokupno događanje, jako bogato strukturirano, organizirala je Zajednica udruga domovinskog rata PGŽ čiji nam je čelnik Marinko Žuža, vidno zadovoljan, istaknuo.

– Bilo je poprilično zahtjevno organizirati jedno tako kompleksno događanje, no na kraju kad se vidi koliko se ljudi uključilo i s kojom su pozornošću svi sadržaji popraćeni, jako sam zadovoljan. Bio je to naprosti jedan jako ponosan dan, sjećanje na veliku ulogu Vukovara, kao i činjenicu da je čitava Hrvatska uvijek s našim dragim Vukovarom.

Rijeka s mnoštvom u kolonama, Trsatska kula obavijena velikom hrvatskom zastavom, zaista impresivno, zaključio je Žuža.

Uz jutarnje polaganje vijenaca, cvijeća i paljenje svijeća na groblju Trsat, Mostu hrvatskih branitelja te Aleji hrvatskih branitelja na centralnom groblju Drenova kao i njegovom središnjem križu, u dopodnevnim satima je u svečanoj dvorani “Dr. Izidor Kršnjavi” Prve sušačke hrvatske gimnazije prikazan dokumentarni film “Bitka za Vukovar”.

Jako je bila zanimljiva i komunikacija učenika sa sudionicima tog teškog i ponosnog doba, Irenom Kačić i Damirom Plavšićem.

Popodnevni dio događanja bio je u Pastoralnom centru Aula pape Ivana Pavla II u Svetište Majke Božje Trsatske gdje je glazbeno scenska predstava Bitka za Vukovar kao i blagoslov vukovarskog svjetla koji je vodio fra Krunoslav Kocijan okupila brojne gledatelje, ljude odlučne da se žrtva Vukovara nikad ne prepusti zaboravu.

Na samom kraju, s Mosta se zajednički opet krenulo prema Vukovarskom muralu kao bi se upravo tamo položilo vukovarsko svjetlo. Sanjin Francetić, koji je također stalni sudionik obilježavanja Dana sjećanja, održao je prigodnu molitvu.

Hrvatska zastava na Trasatu

Damir Plavšić

Emil Pernar

Emil Pernar: Teške, bolne i važne teme

U Armadinoj koloni sjećanja bio je dakako i Emil Pernar, vukovarski branitelj i zatočenik srbijanskih koncentracijskih logora u kojima je proveo punih devet mjeseci.

– Veseli me što sam ove godine bio gost OŠ Turnić gdje su me pozvali kako bismo zajedno s učenicima prošli kroz ponosno, ali i povijesno gledano jako važno razdoblje. Koliko god da su te teme teške, bolne, koliko god da podsjećaju na prebrojne koji su dali živote za ovu našu slobodu, jako je važno o njima razgovarati.

Podsjećati najmlađe na neprijeporne povijesne činjenice, na žrtvu koja je omogućila slobodu. Naravno i na činjenicu da se nikad ne smije dozvoliti ponavljanje takvog zla, poručio je Pernar.

Izvor: Tekst Edi Prodan, Novi List/Fotografije:Vedran Karuza (NL), FB profil Irena Kačić, Udruga 128.br /Uredio Stanislav Linić

U Saborskom obilježena 33. obljetnica velike tragedije

U Saborskom obilježena 33. obljetnica velike tragedije

Saborsko, 12. studeni 2024.

Saborsko danas obilježava 33. tužnu obljetnicu. Dan je to kad su srpski agresori mjesto sravnili sa zemljom, pobili brojne civile i branitelje, a preživjele stanovnike potjerali u progonstvo. U sklopu programa organizirana je Kolona sjećanja, uslijedilo je odavanje počasti i prigodna obraćanja te misa za sve žrtve Domovinskog rata. Na obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Saborskog došao je i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Svake godine 12. studenog stanovnici Saborskog svečano i dostojanstveno obilježavaju Dan sjećanja na stradanje i okupaciju svoga mjesta. Saborsko je u Domovinskom ratu doživjelo tragediju i podnijelo veliku žrtvu za slobodu Hrvatske. Prvi napadi počeli su 5. kolovoza 1991. godine u ranim jutarnjim satima minobacačkim granatama iz pravca Ličke Jesenice. Branitelji Saborskog su više od tri mjeseca, u okruženju, odolijevali žestokim napadima agresora, da bi 12. studenoga 1991. godine pred općim napadom topništva, avijacije, tenkova, pješaštva i drugih agresorskih snaga bili prisiljeni uz znatne gubitke napustiti Saborsko i otići u progonstvo zajedno sa svim stanovništvom.

Tomo Medved
potpredsjednik Vlade RH i ministar hrv. branitelja

Marko Bićanić
načelnik Općine Saborsko

– Zahvala svima vama koji ste i danas, 33 godine poslije pada Saborskog, sloma obrane Saborskog, došli odati počast, poštovanje i zahvalu hrabrim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Saborskog. Pamti hrvatski narod hrabrost hrvatskih branitelja, koji je od simbolično petog kolovoza, kada je Čedo Bulat izdao naredbu o napadu na Saborsko, do 12. studenog kada je slomljena obrana iz Saborskog. Pamti hrvatski narod i dvije masovne grobnice koje smo pronašli ovdje i 12 pojedinačnih. No Saborsko danas živi i ima svoju perspektivu, i zato me veseli vidjeti našu djecu koji su došli pokloniti se žrtvama iz Domovinskog rata. Da nam je hrabrost i žrtva hrvatskih branitelja i nadahnuće i usmjerenje. Neka nas uvijek, i danas i ubuduće vodi domoljubno usmjerenje i da nikad ne zaboravimo da je ovdje postavljen najsnažniji kamen temeljac samostalne, suverene i prosperitetne hrvatske države, rekao je Tomo Medved, ministar branitelja.

Prije 33 godine, u Saborskom su zapaljeni i uništeni svi javni objekti, srušeno je preko 350 obiteljskih gospodarstava, opljačkane su sve kuće, uništene mjesne crkve i groblje. Progonstvo je trajalo pune četiri godine, do oslobođenja u vojno – redarstvenoj akciji Oluja 1995. godine.

– Zahvaljujem vam što na današnji dan, kada obilježavamo stradanje mjesta Saborskog, pada crte obrane kada su pale kao kule od karata i sljedeća mjesta kao što su Rakovica, Slunj i tada je stvorena jedna nova ratna crta koja je Olujom poništena, izjavio je Marko Bićanić, načelnik Općine Saborsko.

U ime HČZ-ZU obilježavanju ove tužne obljetnice, nazočio je i svijeće zapalio predsjednik Igor Majetić.

Izvor: trend.com.hr ; saborsko.net ; Uredio Stanislav Linić

Prošireni radni sastanak Predsjedništva HČZ-ZU i Projektno-provedbenog tima za suradnju s NZRCD u okviru Nacionalne sustavne podrške

Prošireni radni sastanak Predsjedništva HČZ-ZU i Projektno-provedbenog tima za suradnju s NZRCD u okviru Nacionalne sustavne podrške

Zagreb, 11. studeni 2024.

U cilju dogovora i koordinacije provedbe planiranih aktivnosti u okviru ugovorenih obveza prema Ministarstvi hrvatskih branitelja (MHB) i Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva (NZRCD) u 2024. godini te planiranja aktivnosti tijekom naredne godine, 11. studenog održan je prođireni radni sastanak Predsjedništva HČZ-ZU i članova Projektno-provedbenog tima za suradnju s NZRCD u okviru Nacionalne sustavne podrške (NSP NZ). Uz nazočnost članova Predsjedništva HČZ-ZU, predsjednika Igora Majetića, dopredsjednika Nevena Cugelja te glavnog tajnika Branko Gačak te uz ispriku dopredsjednika Davora Špoljarića, koji se ispričao zbog nemogućnosti nazočenja sastanku te e-poštom podržao predložene te dao vrijedne prijedloge, sastanku su nazočili i predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju Nevenka Kovač, zatim poslovni tajnik i voditelj projekta NSP NZ  Mladen Lalić te računovodstveno-knjigovodstvena suradnica i voditeljica projekta izrade Metodologije vrednovanja u okviru programa NSP NZ Vesna Vrbančić.

satnik Igor Majetić, predsjednik HČZ-ZU
brigadir Neven Cubelj, potpredsjednik HČZ-ZU
brigadir Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU
bojnik Mladen Lalić. poslovni tajnik HČZ-ZU
pukovnica Nevenka Kovač. predsjednica Povjerenstva za međ. suradnju HČZ-ZU

Radni sastanak obuhvatio je sljedeće točke dnevnog reda:

  1. Diskusija o tekstu dokumenta pod nazivom “Izrada stupnja metodologije mjerenja zadovoljstva polaznika izobrazbi i Interpretacija mjerenja stupnja zadovoljstva polaznika izobrazbi i pokazatelja uspješnosti”, koji je dio obveza iz ugovora o suradnji s NZRCD u okviru NSP NZ i Plana provedbe aktivnosti tijekom 2024.;
  2. Osvrt (diskusija i/ili novi prijedlozi) na sadržaj teksta popunjenog personaliziranog obrasca pod nazivom 86_HČZ-ZU – Upitnik o stanju organizacijskog razvoja, te 7. studenog dostavljen  NZRCD;
  3. Utvrđivanje glavnih odrednica suradnje s NZRCD u okviru NSP NZ za 2024. te temeljem utvrđenih smjernica izrada Plana provedbe aktivnosti NSP NZ za 2025. u okviru odobrenog iznosa od 20.000 eura;
  4. Utvrđivanje ostalih zadaća do kraja tekuće godine, koje se odnose na pripremu dokumentacije za završna izvješća prema MHB za tri projekta: Obilježavanje obljetnica DR, zatim Susreti i edukacije te Međunarodna suradnja, kao i završnog izvješća prema NZRCD. Rok za podnošenje izvješća za NZRCD je 20. siječnja, dok je utvrđeni rok prema MHB najkasnike do 30. siječnja 2025. ili mjesec dana nakon cjelokupne provedbe aktivnosti;
  5. Oveze sudjelovanja udruga/saveza udruga u sudjelovanju zajedničkim aktivnostima koje organizira HČZ-ZU te upoznavanje članica o središnjim aktivnostima HČZ-ZU, uključujući Susrete Virovitica 2025. i redovnom Saboru, koji će se održati u Vojarni Kovčanje, od 11. do 16. kolovoza 2025. godine

Sadržaj diskusija i zaključci radnog sastanka sadržani su u cjelovitom izvješću te ga udruge i/ili savezi udruga udruženi u HČZ-ZU mogu dobiti na uvid temeljem njihovih traženja.

Tekst: glavni tajnik HČZ-ZU, Branko Gačak

ZAJEDNICA UDRUGA DOMOVINSKOG RATA PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE – OSNOVANO TIJELO ZA PSIHOSOCIJALNE PROGRAME

ZAJEDNICA UDRUGA DOMOVINSKOG RATA PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE - OSNOVANO TIJELO ZA PSIHOSOCIJALNE PROGRAME

listopad 2024.

U Zajednici udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije (ZUDR) osnovano je tijelo za psihosocijalne programe (PSP) u kojem aktivno sudjeluju predstavnici članova udruga (zaduženi za PSP programe unutar svojih udruga) kao i članovi predsjedni5tva Zajednice.

Prilikom pripreme ovog programa uvidjelo se da članovi udruga imaju poteškoće u razumijevanju i rješavanju svojih prava koja su regulirane raznim zakonima i pravilnicima.

Psihosocijalni programi unutar ZUDR provode se s ciljem unapredivanja mreže podrške braniteljima i njihovim obiteljima, kroz integrirano djelovanje sustava (Ministarstvo hrvatskih branitelja, Zavod za soc-skrb, udruge, zdravstveni sustav).

Programi su usmjereni na pružanje podrške pojedincima i obiteljima koje se nalaze u

Teškim i stresnim životnim situacijama (npr. pojava beskućništva), poteškoće s korištenjem tj. nekorištenjem informatičkih vidova komunikacije za ostvarivanje svojih prava, ali i druženje i razgovor uz određene društvene igre ili radionice.

ZUDR će osmišljavati i provoditi psihosocijalne i edukativne programe i projekte temeljene na iskazanim potrebama udruga članica, odnosno njihovih članova. Dio edukativnog programa namjenjen je i suprugama branitelja koje su često neopravdano zanemarene.

Zajednica je otvorila svoja vrata svaku srijedu od 18h do 20h. Edukacije, razgovori, razmjena iskustava, te druženja povezat ce članove različitih udruga oko istih ciljeva i rješavanja sličnih problema.

Izvor: tekst Danijela Mihaljević, uredio Stanislav Linić

2. ovogodišnja izobrazba u organizaciji NZRCD na temu “Online mediji i društvene mreže – vodeći kanali komunikacije za braniteljske organizacije”

2. ovogodišnja izobrazba u organizaciji NZRCD na temu “Online mediji i društvene mreže – vodeći kanali komunikacije za braniteljske organizacije”

Zagreb, 5. studenoga 2024.

dr.sc. Siniša Kovačić, doc.

Predavanje sa radionicom pod naslovom „Uloga online medija u promicanju aktivnosti braniteljske populacije“, u okviru zadane teme: „Online mediji i društvene mreže – vodeći kanali komunikacije za braniteljske organizacije“, u organizaciji NZRCD, održao je 5. studenoga u prostoru Tribine Grada Zagreba, dr.sc. Siniša Kovačić, doc.

Tijekom predavanja govorilo se o izradi online medijskog sadržaja za promicanje istine o Domovinskom ratu, doprinosu vidljivosti istine o Domovinskom ratu te taktikama za izradu viralnog sadržaja.

U nastavku se govorilo o tehnikama i alatima za povećanje vidljivosti gdje je naglasak dat na tri značajna faktora koji utiču na vidljivost, a to su motivacija, znanje (i vještine) i kreativnost. Cilj je istaknuti sadržaj, privući i zadržati pozornost odnosno ostvariti željenu akciju, istakao je Siniša Kovačević.

Na kraju se govorilo o kreiranju medijskih sadržaja za portale – formiranju narativa o braniteljima.

Kovačević je istaknuo kako danas, na portalima, svi mogu biti novinari. Nametnut je novi sustav vrijednosti, tekstovi i „udarne“ vijesti se samo prepisuju i prenose, bez ikakve obrade i provjere informacija, makar i pod cijenu ne etičnosti. Pri tome je važno biti prvi.

Tekst i fotografije: Mladen Lalić: Dizajn mrežne stranice: Stanislav Linić, web-master HČZ-ZU

Izrada ovog materijala omogućena je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Sadržaj je isključiva odgovornost HČZ-ZU.

PUTOVIMA RATNIH STRADANJA 2024.

PUTOVIMA RATNIH STRADANJA 2024.

9. studeni 2024.

Hrvatski časnički zbor grada Zagreba organizirao je u subotu 9. 11. 2024. obilazak Stare Gradiške i spomen područja „Trokut“  u okviru programa „Putovima ratnih stradanja“ sufinanciranog od Grada Zagreba.

U obilasku je sudjelovalo 26 branitelja i suradnika HČZ Zagreb među kojima je uz članove HČZ Zagreb bilo više pripadnika UHBDR 99. brigade, 5 pripadnika UABA Jug – Zagreb na čelu s predsjednikom Borisom Biličićem, zatim ratni zapovjednik 99. brigade HV pukovnik Ivica Babić, satnik Siniša Mihović ispred Kluba veterana Domovinskog rata 102. brigade HV te nekolicina branitelja i članova obitelji branitelja iz ostalih braniteljskih udruga Grada Zagreba.

U Novom Varošu na putu za Staru Gradišku učesnike obilaska dočekao je Vlado Radošić, veteran Domovinskog rata i bivši pripadnik specijalne policije i kriminalistički inspektor koji je, nakon što je zajednički položen vijenac, zapaljene svijeće i odana počast kod spomenika poginulom pripadniku 1. GBR „ Tigrovi“  Božidaru Glodiću, ukratko opisao događanja na širem području Stare Gradiške na početku Domovinskog rata 1991. godine. Nakon toga su zapaljene svijeće i odana počast kod spomen obilježja u blizini s više spomen ploča u znak sjećanja na pripadnike 1. i 5. gard.brigade te sve ostale branitelje poginule tijekom Domovinskog rata na području općine Stara Gradiška i šire.

Po dolasku u Staru Gradišku ispred zgrade Općine učesnike obilaska dočekao je načelnik općine Stara Gradiška Velimir Paušić te je zatim na starom groblju u blizini zajednički položen vijenac, zapaljene svijeće i odana počast kod spomenika žrtvama fašizma 1941. – 1945.

U nastavku je u zgradi općine načelnik Paušić održao zanimljivo predavanje o povijesti Stare Gradiške te o povijesti utvrde i kaznionice/logora Stara Gradiška, a g. Radošić je održao impresivno predavanje o stradanjima u srpskom logoru Stara Gradiška tijekom Domovinskog rata o čemu je napisao i 2 knjige. Skupu se pridružio i bivši logoraš Ivan „ Baća“ Paušić koji je iznio autentično svjedočenje o patnjama i stradanjima zatočenika tog logora.

Poslije predavanja položeni su vijenci, zapaljene svijeće i odana počast kod spomen ploče na ulazu u bivši srpski logor te kod spomenika poginulim braniteljima ispred zgrade Općine.

Nakon ručka i druženja u restoranu u Novoj Varoši, a prije povratka u Zagreb, učesnici obilaska nastavili su put do spomen područja „Trokut“uz cestu Novska – Lipik  iza sela Bair gdje je položen vijenac, zapaljene su svijeće i odana počast u znak sjećanja na 314 branitelja iz 17 postrojbi poginulih tijekom oslobađanja velikog dijela zapadne Slavonije 1991. godine u okviru operacije „Orkan 91“. O samom boju kod bivšeg motela „Trokut“ gdje je u jednom danu život izgubilo 11 hrvatskih branitelja, nazočnima je ukratko ispričao bojnik Boris Ferček.

Tekst: Boris Ferček; Fotografije: Ivan Juroš ; uredio Stanislav Linić

Obilježena 33. obljetnica osnutka 143. brigade Hrvatske vojske Ogulin – u njihovu čast, most dobio novo ime

Obilježena 33. obljetnica osnutka 143. brigade Hrvatske vojske Ogulin – u njihovu čast, most dobio novo ime

Ogulin, 9.studeni 2024.

143.brigada Hrvatske vojske Ogulin bila je od iznimne važnosti za vrijeme Domovinskog rata i važna točka obrane hrvatskog teritorija. Tijekom subotnje svečanosti obilježena je 33. obljetnica njena osnutka, a u čast poginulim hrvatskim braniteljima položeni su vijenci i zapaljene svijeće na Trgu hrvatskih rodoljuba.

Milan Poljak, predsjednik Udruge veterana 143. brigade HV Ogulin.

– Kao Udruga nastavljamo poštivati tradiciju 143. brigade i uspjehe koje je brigada imala u Domovinskom ratu. Mi smo se kao Udruga utanačili 2010. godine i sad smo stalno u jednoj aktivnosti, povezani smo sa svim strukturama, od grada, udruga, županije do ministarstva, rekao je Milan Poljak, predsjednik Udruge veterana 143. brigade HV Ogulin.

Povodom ove velike obljetnice u Ogulinu, most preko kanjona rijeke Dobre imenovan je mostom 143. brigade Hrvatske vojske, a predlagatelj ove ideje je ratni zapovjednik 143. brigade, ujedno i počasni građanin grada Ogulina te general pukovnik u miru.

– Razgovarali smo što bi bilo primjereno i na koji način obilježiti i dati vječni spomen brigadi, jer 143. ogulinska brigada je bila tijekom Domovinskog rata nerazdvojna i poveznica s gradom i okolicom. Zaključili smo da bi most bio taj najprimjereniji i najbolji odgovor da se po brigadi prepozna i imenuje, jer most kao simbol povezivanja i spajanja je nešto što je primjereno da bude spomen brigadi i svima onima koji su bili dio nje, izjavio je Mate Pađen, general pukovnik u miru.

general pukovnik Mate Pađen, ratni zapovjednik 143. brigade HV Ogulin.

general pukovnik Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske te posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata.

Osim predstavnika brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, otvorenje su uveličali predstavnici državnih institucija, Vlade i Ureda predsjednika Republike Hrvatske, županijski i gradski čelnici te predstavnici Županijske skupštine i Gradskog vijeća grada Ogulina. U Ogulin je stigao i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske te posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata.

– Ogulin i ogulinsko područje je inače vrlo specifično. 143. brigada je dala najveći doprinos u obrani ogulinskog područja ovdje od agresije, a ono što je po meni još jedan pokazatelj snage, odlučnosti i volje, pa i sposobnosti je to da je ta brigada u oslobodilačkoj operaciji Oluja otišla daleko, daleko van svog područja, odnosno svoje zone odgovornosti i izvršila u potpunosti sve svoje zadaće, poručio je Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, general pukovnik i nekadašnji ratni zapovjednik Tigrova.

Tijekom Domovinskog rata u 143. brigadi je bilo preko 5000 pripadnika. Brigada je bila ključna u obrani ogulinskog kraja te je ujedno bila i najveća ogulinska vojna postrojba ne samo u Ogulinu, već najveća u cijeloj povijesti ovog dijela Hrvatske.

– To je jedan veliki čin za Ogulin, za Ogulince, za pripadnike brigade kojih je bilo u Domovinskom ratu preko pet tisuća. 143. brigada je imala veliki značaj, u oslobodilačkoj akciji Oluja je djelovala jedina pričuvna brigada koja je djelovala na glavnom smjeru napada, to dovoljno govori o veličini, o snazi i o ulozi same 143. brigade u Domovinskom ratu, rekao je Dalibor Domitrović, gradonačelnik Ogulina.

Dalibor Domitrović, gradonačelnik Ogulina

U večernjim satima održat će se i sveta misa povodom obilježavanja 33. obljetnice brigade te u čast svim poginulim i umrlim pripadnicima 143. brigade Hrvatske vojske Ogulin.

foto galerija

Tekst i fotografije trend.com.hr; ogportal.com ; uredio Stanislav Linić