U PGŽ OBILJEŽEN DAN MEĐ. PRIZNANJA RH

U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI OBILJEŽEN DAN MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RH I DAN MIRNE RENTEGRACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA

Rijeka, 15. siječnja 2025.

Povodom obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reitegracije hrvatskog Podunavlja te Dana Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ delagecije udruga proizišlih iz Domovinskog rata sa delegacijama Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke položile su vijence i zapalile svijeće u aleji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Centralnom križu na gradskom groblju Drenova te Mostu hrvatskih branitelja na Delti.

Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti.

Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. 

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. 

Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. 

Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992. 

Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. 

Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. 

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.   

Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern SlavoniaUNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

Tekst sabor-rh.hr, fotografije ZUDR/Uredio Stanislav Linić

33.MEMORIJALNI TURNIR ZVONIMIR ŠKERL

MEMORIJALNI TURNIR ZVONIMIR ŠKERL

Rijeka 11. i 12. siječanj 2025.

Memorijalni turnir Zvonimir Škerl, 33. po redu,  održan je tijekom vikenda 11.i 12. siječnja  u organizaciji MRK Kozala, udruge 128.brigade „Sv.Vid“ i Mjesnog odbora Brašćine-Pulac a u čast prerano preminulog kapetana MRK Kozale, Zvonimira Škerla koji je, zajedno sa još trojicom pripadnika 128.br.HV (Nevenko Grbac, Petar Horvat i Samir Terzić) te jednim pripadnikom 118.br (Ivica Kolak), poginuo u neprijateljskom napadu na Ibrešiće (Perušićka kosa) 19.01.1992.godine.

Otvorenje turnira bilo je u nedjelju 12.01.2025.godine u 12,00 sati  u dvorani „Dinko Lukarić“ na Kozali. Sudjelovali su igrači do 15.godina, ekipe iz Zagreba, Karlovca, Zadra, Poreča i Rijeke.

Ovaj rukometni turnir je na samom početku bio zamišljen kao druženje prijatelja i suigrača Zvonimira Škerla kako bi se održalo sjećanje na sjajnog rukometaša i čovjeka koji je ponosno branio boje svojega kluba, ali i svoje domovine Hrvatske u Domovinskome ratu. Nakon veterana, turnir su preuzeli mlađi rukometaši pred kojima je velika rukometna budućnost pa su tako mnogi današnji reprezentativci Hrvatske svoje rukometno znanje stjecali na ovom turniru. Kroz mnoge godine natjecanja, medalje su odnosili igrači poput Domagoja Duvnjaka, Manuela Štrleka, Luke Šebetića i dr.

Pripadnici Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka su potom, zajedno sa udovicom, gospođom Marijom Škerl, predstavnikom Primorsko-goranske županije gospodinom Zlatkom Mihelecom te predstavništvom MRK Kozala, oblišli grob Zvonimira Škerla na groblju Kozala, položili cvijeće i zapalili svijeću te obišli i Spomen-park Zvonimira Škerla u neposrednoj blizini.

IN MEMORIAM por HV Rajko Samueli Kačić-Wagner

IN MEMORIAM
RAJKO SAMUELI KAČIĆ-WAGNER
poručnik HV
25. ožujka 1962.-6.siječanj 2025.

Na blagdan Tri kralja, u 63. godini napustio nas je Rajko Samueli-Kačić, strijelac, trener, edukator, voditelj strelišta, radioamater, istraživač amater, veteran Hrvatskog časničkog zbora, umirovljeni poručnik Hrvatske vojske, branitelj. Možemo dodati i – zaljubljenik u fotografiju, padobranstvo…

Rajko Samueli-Kačić rođen je u Rijeci 25. ožujka 1962. godine, gdje se i školovao, a potom i radio. Od 1991. godine bio je sudionik Domovinskog rata. Streljački klub Protekt osniva 1993. godine, dok 1994. pri obrazovnom centru MUP-a polaže ispit za instruktora za vatreno oružje. Nakon trogodišnjeg školovanja u Obrazovnom centru Hrvatskog olimpijskog odbora 2001. godine završava školovanje i stječe zvanje trenera streljaštva, polaže sudačke licence E i D, na Svjetskom prvenstvu u streljaštvu u Finskoj nastupa za reprezentaciju Hrvatske i počinje rad s invalidnim osobama na razini Primorsko-goranske županije 2004. godine. Na natječaju Hrvatskog paraolimpijskog odbora izabran je za izbornika u streljaštvu te vodi hrvatsku reprezentaciju na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima i osvaja mnogobrojna priznanja i medalje. Godine 2006. osniva Streljački klub Paraolimpijac, 2007. godine osniva Streljački savez grada Rijeke te osniva i postaje član Izvršnog odbora Sportskog saveza osoba s invaliditetom grada Rijeke i uspješno nastavlja voditi strijelce – osobe s invaliditetom u Rijeci. Mogli bi unedogled nizati uspjehe našeg Rajka, višestrukog državnog prvaka u streljaštvu, nacionalnog majstora strijelca, međunarodnog ISSF suca i trenera, pisati i pisati o njegovim danima na ratištu, o njegovom doprinosu u razminiranju Hrvatske tijekom poraća, o njegovom velikom doprinosu radu Hrvatskog časničkog zbora, o njegovom velikom zalaganju u zajednici u kojoj je živio.

Kao član Konzultantskog tima, doprinjeo je izradi monografije »Rijeka u Domovinskom ratu«. Autor monografije Dragan Ogurlić napisao je: Usuđujem se reći da te knjige ne bi bilo da nije bilo Wagnera. Neka mu je laka hrvatka zemlja.

Izvor NL/Uredio Stanislav Linić

.

RUŠČICA: TRADICIONALNI NOVOGODIŠNJI BRZOPOTEZNI TURNIR U ŠAHU

RUŠČICA: TRADICIONALNI NOVOGODIŠNJI BRZOPOTEZNI TURNIR U ŠAHU

Ruščica, 4. siječanj 2025.

U organizaciji Šahovskog kluba Ruščica iz Ruščice u Petak 3.1.2025. godine upriličen je pojedinačni turnir brzopotezni Blitz (cuger) u šahu. Turnir je održan u klubu Veterana 3. gardijske brigade Kune Slavonski Brod povodom Novogodišnji blagdana.

Na šahovskom turniru sudjelovalo je 17 igrača sa šire regije. Igran je Švicarac 11 kola 5 minuta po igraču za cijelu partiju. Na turniru ukupno je odigrano 88 partija. Sudac turnira je bio Mato Opačak državni s pomočnikom Antunom Rakić županijskim sucem. Za prvo, drugo i treće mjesto dodijeljene su medalje. Medalje je dodijelio predsjednik ŠK Ruščica Mato Opačak.

Domaćin je za sve sudionike osigurao natpitke.

Najbolji seniori:

  1. MK Stjepan Damjanović 11 bodova ŠK Vina Markota, Pleternica,
  2. MK Mato Opačak 7.5 bodova ŠKI Hvidra-Brod, Sl. Brod,
  3. II David Javorek 7.0 bodova ŠK Đuro Đaković, Sl. Brod,

 

Tekst i fotografija Mato Opačak/Uredio Stanislav Linić

GODIŠNJA SKUPŠTINA UDVDR-PODRUŽNICA PGŽ

GODIŠNJI SABOR UDVDR Podružnica PGŽ

Kraljevica, 28.prosinac 2024.

Franjo Božinović
predsjednik UHBDR-podružnica PGŽ

Tradicionalni Godišnji sabor UDVDR Podružnica PGŽ održan je 28.prosinca u hotelu Kraljevica u Kraljevici. Na poziv predsjednika podružnice, gospodina Franje Božinovića na godišnjoj skupštini, koja je ujedno bila i predblagdansko okupljanje, bili su prisutni: predsjednik ZUDR PGŽ Marinko Žuža, predstavnici Udruge 111.br HV „Zmajevi“ Vlado Milković i Denis Dekovići, predstavnici Kluba 138.br „Goranski risovi“ predsjednik Željko Sokol, dopredsjednik Darko Kolenc  i Zdenko Holenko te predstavnici  Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ predsjednik Walter Cvjetan i Zdravko Nemet. Tom prilikom je Walter Cvjetan uručio Franji Božinoviću donaciju Udruge 128.br, TV prijemnik. Druženje je proteklo u blagdanskom i prijateljskom ozračju, rezimirao se dosadašnji rad i bogata suradnja između udruga i prezentirali su se zadaci planirani za naredni period.

Izvor: tekst i fotografije Udruga 128.br HV „Sveti Vid“ i Klub 138.br HV “Goranski risovi”/ uredio Stanislav Linić

OBILJEŽAVANJE 33. OBLJETNICE OPERACIJE “PAPUK 91”

OBILJEŽAVANJE 33. OBLJETNICE OPERACIJE “PAPUK 91”

Bučje, 26. prosinca 2024.godine

Prije trideset i tri godina, 26. prosinca 1991. godine, nakon što su uspješno izvršile postavljene zadatke i oslobodile golem prostor do tada okupiranog dijela zapadne Slavonije, požeška 123 brigada HV i slatinska 136 brigada HV, nadirući od istoka i sjeveroistoka, spojile su se s virovitičkom 127. brigadom HV, koja je nadirala od zapada, u zaseoku Ožegovci u blizini državne ceste Pakrac-Požega kod sela Bučje, nedaleko bivšeg logora za zarobljene hrvatske branitelje i civile, proslavivši veliku pobjedu odnosno uspješan završetak vojne operacije „Papuk 91“. Prizori zatečeni u selu Bučje bili su blago rečeno strašni. Naime u selu se uz logor za zarobljene hrvatske branitelje i civile nalazilo više skladišta vojne opreme za većinu snaga neprijatelja na okupiranom prostoru zapadne Slavonije, pa tako i skladište municije od najmanjih do najvećih kalibara. Sve to neprijateljske snage zbog siline i brzine nadiranja hrvatskih snaga očito nisu stigle izvući te su prije bezglavog bijega uništile detoniranjem. Kako su pripadnici 127. brigade HV po ulasku u Bučje dopratili i prvu skupinu hrvatskih novinara, Večernji list o tome u članku pod naslovom “SAO igra završena“ u uvodu u tekst navodi: “Sve je mrtvo”. Usred sela-krater 50 metara. Od kuća u okolici ostali su samo komadi zidova. Drveće je spaljeno, automobili i traktori postali su lim posut debelim slojem pepela“. Naravno sve je popraćeno upečatljivim fotografijama. Naravno na jednoj od fotografija vide se i brojni istaknuti pripadnici 127. brigade HV. Objekti logora Bučje također bivaju u velikoj mjeri uništeni. No zarobljenici prije dolaska hrvatskih snaga bivaju dijelom likvidirani a dijelom premješteni u logor Stara Gradiška. Posljednja razmjena uznika logora Bučje izvršena je 16. siječnja 1992. godine kod Pakraca, a 21 logoraš i dalje se vodi kao nestao. Kroz logor Bučje prošla je i manja skupina zarobljenika s prostora općine Virovitica. Ukupno je kroz logor Bučje prošlo je preko 300 branitelja i civila, a mnogi su u njemu usmrćeni uslijed teških tortura. U njega je nakon otmice odveden i organizator obrane Pakraca i Lipika dr. Ivan Šreter, za čiju se sudbinu ne zna ni danas.

Valja podsjetiti da je ova operacija HV-a otpočela 28. studenog i da je provedena u dvije etape, završno s 26. prosincem. U 29 dana 127. brigada HV, je u prvoj etapi oslobodila širi prostor današnje općine Đulovac (bivše Miokovićevo) te u drugoj etapi, počevši s 20. prosincem, kada je uvedena na područje Daruvarsko-Pakračkog ratišta, oslobodila je niz okupiranih sela između Sirača i Pakraca.
Dostignuća ove velike vojne operacije, u kojoj su uz spomenute postrojbe HV sudjelovale i brojne druge postrojbe HV, su bila vrlo velika, a valja istaknuti da je spriječen daljnji prodor snaga 5. Korpusa tzv. JNA prema Virovitici i Bjelovaru, oslobođeno je 1230 km2 teritorije zapadne Slavonije te je vrlo značajno skraćena ukupna dužina bojišnice. Sve operacije Hrvatske vojske u zapadnoj Slavoniji i na cijelom hrvatskom ratištu završile su se na kraju 1991. godine, stupanjem na snagu Sarajevskog primirja 3. siječnja 1992. godine, a bojišnica se postupno stabilizirala. Do konačnog oslobađanja zapadne Slavonije 1995. godine, u vojno-redarstvenoj operaciji “BLJESAK”, ostalo je oko 600 km2 ili 26,37% okupiranog teritorija Zapadne Slavonije.

Danas, 26. prosinca 2024. godine, u prigodnom programu, u organizaciji Požeško-slavonske županije i HVIDR-e PSŽ, povodom 33. obljetnice spajanja slavonskih brigada u Bučju, uz brojne državne i lokalne dužnosnike, među kojima svakako treba istaknuti potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra branitelja Tomu Medveda, županicu Požeško–slavonske županije Antonija Jozić i župana Virovitičko–podravske županije Igora Androvića, predstavnike obitelji poginulih branitelja, predstavnike brojnih braniteljskih udruga, sudjelovali su i predstavnici UHVDR VPŽ i predstavnici HČZ-a grada Virovitice predvođeni ratnim zamjenikom zapovjednika 127. brigade Markom Krstanovićem, dok su u ime 136. brigade HV iz Slatine na svečanosti sudjelovali članovi HČZ-a Slatina predvođeni Vladom Međimurcem. Ratne pripadnike 123. brigade HV iz Požege predvodio je tadašnji zamjenik zapovjednika Zdenko Farkaš. U delegaciji Virovitičkih branitelja i mahom ratnih pripadnika 127. brigade HV uz Marka Krstanovića bili su i Vlado Paurić, Mirko Vujić, Mirko Brajtigam, Franjo Štrok, Željko Teri, Marin Viljevac, Marko Krstanović-mlađi i Davor Špoljarić.

Boraveći na ovom području Virovitičani su posjetili i Spomen obilježje za poginule pripadnike 127. Brigade HV kod Brusnika gdje su odali počast svim poginulim u akciji pokušaja oslobađanja Brusnika i svim poginulim pripadnicima brigade na tom području 1991/1992. godine.

Izvor:Tekst i fotografije Davor Špoljarić, HČZ Virovitice/ Uredio Stanislav Linić

Sjećanje na poginule pripadnike 128.br HV „Sveti Vid“ u Đačkom domu u Gospiću, na Badnjak 1991.godine

Sjećanje na tužni Badnjak i na pripadnike 128.br HV „Sveti Vid“ koji su 24.12.1991. poginuli u Đačkom domu u Gospiću

Rijeka, 24.prosinac 2024.godine

Kao i na svaki Badnjak tako je i u utorak, 24.12. u Župnoj crkvi Sv. Mihovila u Jelenju održana Sv. Misa za pripadnike 128.br HV „Sv. Vid“ koji su na taj dan 1991. poginuli u Gospiću. Bili su to: Bruno Colnar, Stjepan Klić, Pavo Putrić i Goran Šimac. Nedugo poslije toga, 26.12.1991. na Perušićkoj kosi poginuo je Boris Čavlina. Bio je to tužan Božič za Rijeku i okolicu. Poslije mise su udovice i članovi obitelji poginulih sa pripadnicima Udruge 128.br obišli su grobove poginulih i položili cvijeće te zapalili svijeće.

Blagdanski domjenak Hrvatskog časničkog zbora Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda

Blagdanski domjenak Hrvatskog časničkog zbora Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda

Slavonski Brod, 21. prosnac 2024.

Hrvatski časnički zbor-Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda održao je 21. prosinca u večernjim satima Božićni domjenak u Ruščici. Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Franjo Kožić pozdravio je sve prisutne članove, sponzore i goste Zlatka Bunjevca predsjednika UDVDR –Brodsko-posavske županije, generala bojnika Krešimira Šipoša predsjednika udruge veterana 3.Bojne 3.Gardijske brigade Kune, Ured za obranu Mirka Bošnjakovića, Udruga Žene u Domovinskom ratu Veterani Slavica Grđan, tajnika Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod Antuna Rakića, predsjednika Pikado kluba invalida Hvidra-Brod Petra Bubala i predsjednika Stolnoteniskog kluba invalida Bljesak Božidara Anđelić .

Dopredsjednik udruge Mato Opačak je posjetio ukratko što se zbivalo u 2024.godini.

– Sportske sekcije su bile aktivne u 2024.godini, i to  sekcije pikada , sekcije bele i  sekcije šah .

– Održani su šahovski turniri, pikado i bela turniri povodom-29. Obljetnice VRA „Bljesak“, 29. Obljetnice VRA OLUJA, dani sjećanja na Vukovar i Škabrnju.

–Dana Domovinske zahvalnosti sponzor turnira Brodsko-posavska županija,

–Dana 31.5.1991.-31.5.2024.obilježna je 33. Obljetnice osnutka HČZ-a B.P.Ž,

– polaganje vijenaca za dan grada i županije, te odlazak na svečanu sjednicu,

– polaganje vijenaca značajnih datuma za naš grad i županiju, te bitni za Domovinski rat.

– Sudjelovali na Vojno redarstvenoj akciji Bljesak u Okućanima – Bili gosti na županijskim igrama Veterana UDVDR-a u Okučanima.

– Odlazak članova naše Udruge sa članovima UDVDR-a podružnica BPŽ i udruge veterana 3.Bojne 3.Gardijske brigade Kune  u herojski grad Knin.

– Odlazak naših članova na Hodočašće u Međugorje .

– Odlazak naših članova na Vojno hodočašće u Mariju Bistricu i Škabrnju,

– Svim članovima i sponzorima Udruge HČZ-a kupljene dukserice, majice i kape sa logo tipom udruge, izrada zidni kalendara ,upaljača i rukovnika.

– Molitva kod spomenika poginulih branitelja, te paljenje svijeća duž cijele Vukovarske ulice .

– Suradnja sa Udrugama proisteklim iz Domovinskog rata Udruga Veterana B.P.Ž i Udruge Veterana 3.Gardijske Brigade Kune Sl. Brod.

Prvi predsjednik HČZ- Brodsko-posavske županije  Satnik dr. Josip Jelić postao je počasni član naše udruge,

Ove godine naš član  je dobio Kovanicu od zlata  Brodsko posavske županije  Franjo Kožić.

Održavali sjednice HČZ-a kroz cijelu kalendarsku godinu, te održali Izvarednu  Skupštinu i drugu redovnu  Skupštinu.

Hrvatski časnički zbor ove godine se financirao od Brodsko-posavske županije ,Ministarstva Hrvatskih branitelja i sponzora.

I tako smo završili još jednu godinu. Što reći? Hvala svima koji su na bilo koji način sudjelovali. Predsjednik udruge Satnik  Franjo Kožić zaželio je svima  Blagoslovljen Božić i puno sreće u Novoj, 2025. godini.     A onda idemo u nove pobjede.

Izvor: Mato Opačak/ Uredio Stanislav Linić

Promocija knjige generala Krešimira Kašpara “Franjo Tuđman – Kronologija života i rada 1922. – 1999.”

Promocija knjige generala Krešimira Kašpara “Franjo Tuđman - Kronologija života i rada 1922. - 1999.”

Zagreb, 18.prosinca 2024.

Geneeral Krešimir Kašpar, autor knjige

Predstavljanje knjige generala Krešimira Kašpara „Franjo Tuđman – Kronologija života i rada 1922. – 1999.” u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, Hrvatskog generalskog zbora, Večernjeg lista te Udrugom branitelja Domovinskog rara “Tres 91.”, koja njeguje tradicije 149. trešnjevačke brigade HV, održana je 18. prosinca u Domu kulture Prečko u Zagrebu. Predstavljanje knjige samo je jedna u nizu aktivnosti u okviru obilježavanja 25. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Knjigu su predstavili urednik knjige i umirovljeni novinar i urednik Večernjeg lista Žarko Ivković, zatim znanstvenik Hrvatskog instituta za povijest i savjetnik ministra vanjskih poslova dr. sc. Domagoj Knežević te savjetnik predsjednika Vlade RH prof. dr. sc. Mate Granić. O knjizi je na kraju aktivnosti govorio njen autor general Krešimir Kašpar.

Program koji su upotpunili članovi tamburaško-plesnog društva s Trešnjevke, vodio je predsjednik Udruge “Tres 91.” Nenad Blaževac.

Programu i predstavljanju knjige nazočilo je stotinjak branitelja s područja Trešnjevke, Zagreba te pripadnici 149. brigade. U ime Ministarstva hrvatskih branitelja aktivnosti je nazočio general Ivan Pokaz, kao i predstavnici Hrvatskog generalskog zbora i Hrvatskog časničkog zbora.

Izvor:Tekst i fotografije: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU i redovni član HGZ/ Uredio Stanislav Linić