Komemoracija žrtvama Balinaca, Četekovca i Čojluga na Gradskom groblju „Sveti Martin“ u Malom Lošinju
Komemoracija žrtvama Balinaca, Četekovca i Čojluga na Gradskom groblju „Sveti Martin“ u Malom Lošinju Mali Lošinj, 4. rujna 2024. Hrvatski časnički zbor – Zajednica udruga u okviru svojih godišnjih aktivnosti održavanja 19. Sabora, koji se od 2. do 6. rujna provode u Vojarni „Kovčanje“ na Malom Lošinju i nemogućnosti sudjelovanja čelnih predstavnika udruga središnjoj državnoj komemoraciji koja se održava na Groblju u Četekovcu, organizirao je komemoraciju balinačkim, četekovačkim i čojlučkim žrtvama četničkog terora, koji su pogubljeni na današnji dan prije 33 godine. Komemoracija je provedena ispred spomen obilježja „Hrvatski križ“ na Gradskom groblju „Sveti Martin“ u Malom Lošinju uz nazočnost 70-ak članova udruga gradskih i županijskih udruga Hrvatskog časničkog zbora s područja Republike Hrvatske i Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Lošinja. Komemoraciji je nazočila i gradonačelnica Grada Malog Lošinja Ana Kučić te župnik Župe BDM velečasni Robert Zubović. Komemoracija je na simboličan način započela u 9:05 sati, u vrijeme kada je prije 33 godine započeo minobacački napad na ova potpapučka sela i kada je u kasnijem bezumnom teroru četničkih postrojbi ubijeno 22 civila i dvojica pripadnika Policije. U kraćem obraćanju nazočnima su se obratili predsjednik HČZ-ZU Igor Majetić i Krunoslav Cukor, koji je u ime predsjednika HČZ Grada Slatine Vlade Međumurca upoznao s detaljima vezanim uz četnički teror i stradavanja stanovništva tog područja tijekom 1991. godine. Točno u 9:05 sati Župnik Župe BDB velečasni Robert Zubović započeo je molitvu za žrtve četničkog terora, nakon čega je zajedničko izaslanstvo HČZ-ZU, Udruge dragovoljaca Domovinskog rata te Grada Malog Lošinja paljenjem svijeća odala počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i nevinim žrtvama ovog masakra te svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata. Nakon komemoracije zapaljene su svijeće ispred spomen obilježja braniteljima Lošinja koji su poginuli na raznim bojištima tijekom Domovinskog rata. Tekst: Branko Gačak; Fotografije: Mladen Lalić
ŠAHOVSKI TURNIR POVODOM 20. HODOČAŠĆA U MEĐUGORJE
ŠAHOVSKI TURNIR POVODOM 20. HODOČAŠĆA U MEĐUGORJE Međugorje 30.8 – 01.09.2024. Subota, 31. kolovoza 2024. godine, bila je pravi šahovski spektakl u svetom mjestu Međugorju, gdje se održao pojedinačni šahovski turnir povodom 20. Jubilarnog Hodočašća u Sveto mjesto u Međugorje. Tehnički organizator turnira je Šahovski klub Ruščica-RUŠČICA, a natjecanje se igralo prema švicarskom sustavu – FIDE varijanta u sedam kola. Glavni sudac turnira bio je Mato Opačak, nacionalni sudac, dok je njegov zamjenik bio Želko Ostojić iz ŠK Brotnjo, Čitluk BIH. Seniori su se borili za pokale, dok su najbolji kadeti i juniori bili nagrađeni medaljama. Turnir, na kojem je sudjelovalo 10 igrača i odigrano 25 partija, otvorio je predsjednik kluba „Brotnjo” Vlado Prskalo. Najbolji seniori su bili; Mato Opačak ŠK Ruščica, Ruščica 4.0 boda, Ivan Čorić ŠK Brotnjo, Čitluk 3.5 boda, Pejo Martić ŠK Brestovac, Brestovac 3.5 boda, Najbolji junior je bio Ivan Čorić ŠK Brotnjo, Čitluk 3.5 boda, Najbolji kadet je bio Ivan Anđelo Jerković ŠK Brotnjo, Čitluk 3.5 boda, Nagrade seniorima je uručio tajnik ŠK Brotnjo Željko Ostojić, a kadetima i juniorima predsjednik ŠK Ruščica Mato Opačak. Sponzor turnira je bio Restoran Santa Fe čiji je vlasnik Gojko Ostojić a ovaj je turnir bio izvrsna prilika za sve ljubitelje šaha i hodočasnike da pokažu svoje vještine, uživaju u prijateljskom natjecanju Izvor: Mato Opačak
Godišnjica smrti brigadira Vlade Šumanovca
Navršila se prva godišnjica smrti brigadira-pilota Vladimira Šumanovca mr.sci. Vladimir Šumanovac, brigadir HRZ, pilot 1949.-2023.
IN MEMORIAM ZDRAVKO JUROVIĆ, satnik
Zdravko Jurović rođen je 25. listopada 1955. god. u Gornjakima kod Preseke i preminuo 23. kolovoza 2024. ožujka, nakon kratke i teške bolesti u KB Dubrava. Kao pričuvni časnik sredinom 1991. godine dragovoljno se uključio u aktivnosti priprema za obranu od nadolazeće agresije na Republiku Hrvatsku te bio raspoređen na dužnost pomoćnika zapovjednika 51. samostalne bojne iz Vrbovca za obavještajne poslove, koju je obnašao do kraja srpnja 1992. godine. Nakon Domovinskog rata aktivan je član Hrvatskog časničkoh zbora Vrbovec i Saveza udruga Hrvatskog časničkog zbora Zagrebačke županije, gdje je obnašao niz izvršnih i nadzornih funkcija tijekom perioda od gotovo trideset godina. Ispraćaj dragog pokojnika Zdravka Jurovića je u ponedjeljak, 26. kolovoza u 13:00 sati na Gradskog groblja u Vrbovcu.
Tihi heroji: Prvi poginuli pripadnik SJP “Grom” PU karlovačke Željko Brozović poginuo 22. kolovoza 1991.
Tihi heroji: Prvi poginuli pripadnik SJP “Grom” PU karlovačke Željko Brozović poginuo 22. kolovoza 1991. Karlovac, 22.kolovoza 2024. Na današnji dan, 22. kolovoza 1991. godine, u Tržiću Tounjskom poginuo je Željko Brozović. Dogodilo se to prilikom pokušaja deblokade Slunja, a akcija je završila pregovorima, obostranim prekidom vatre i razmjenom zarobljenika. Željko Brozović prvi je poginuli pripadnik Specijalne jedinice policije “Grom” PU karlovačke. Položio je za domovinu svoj mladi život na samom početku rata. Iza njega su ostali supruga, sin i kćer. Njegov tadašnji nadređeni, bivši zapovjednik Specijalne policije Grom Karlovac – vod Ogulin, Josip Turković, na samom mjestu pogibije prisjetio se ovog nemilog događaja koji ga i danas snažno emotivno određuje. -Sjećanja nikad ne ishlape. Nažalost, moramo se prisjećati tih teških dana. Ja kao zapovjednik dobio sam zapovijed da moram osloboditi ovu cestu jer su nam Slunj i Saborsko bili okruženi četnicima i mi smo dobili zadaću da prvenstveno držimo cestu. Kad smo krenuli od Kamenice, neprijatelji su nas počeli napadati s vojnog poligona. Ja sam bio s vodom Ogulin i Rodama iz Varaždina, koji su nam bili desna ruka, a i bili su nam na desnom krilu. Lijevo krilo su držali su tzv. „plavci“, tako smo zvali temeljnu policiju i naša pričuva. Kad smo došli tu do brijega, naše oklopno vozilo, zvano bov (borbeno oklopno vozilo op.a.), od ATJ Lučko, koja je bila nama na ispomoći, prošlo je ovu dionicu i došlo je blizu škole u Tržić. Kako su ostali bez streljiva za raketni bacač, oni su se vraćali u rikverc. Prilikom povratka, bili su pod snažnom paljbom neprijatelja, koji je tukao mitraljezima po onoj kupoli da su sasjekli gume na tom bovu i on se izvlačio na tim praznim gumama. Kad je došao do ovog terena već je naša ekipa bila na tom pravcu. Pokojni Željko je bio, nažalost, ovdje prvi do ceste, zajedno sa svojim susjedima Ivanom i Stjepanom Brozovićem. Budući da je bilo jako vruće, skinuo je šljem da bi došao malo do zraka i malo se tu i opustio. Od bova se odbio jedan metak koji je njemu razbio lijevu arkadu. Ja sam bio na tom pravcu, možda sto metara udaljen od tog mjesta, Ivan je bio uz mene koji je izašao iz bova. Mi kad smo došli tu, kad smo vidjeli krv kako curi…znate kad je pokojnom Davoru Brozoviću, koji je bio snajperist, ispao snajper iz ruku…jer to mu je kolega, prvi puta se susreću s pucnjavom, prvi puta se susreću s neprijateljem… Mi nismo znali ni šta nas čeka, ni kako…Došao je doktor s hitnom, imali su zastavu, ja kažem – spusti zastavu, ubit će vas, odmah moral pada policiji…Pokojnika smo izvukli dolje do hitne, ali nije bilo pomoći. Turković je istaknuo kako je godinama imao problema s tim jer je Brozović bio njegovo vojnik, policajac, specijalac, redarstvenik, ali je on poginuo, nažalost pod njegovim zapovjedništvom. S ogromnom težinom u glasu i bolnim izrazom lica priznao je kako to ne može ni prežaliti ni preboliti. Kazao je kako njegov sin, koji ima dvoje djece, nema tatu, njegova djeca nemaju djeda, a žena nema muža. -Ali imaju mene. Mi smo se deset godina borili za ovo mjesto da bi to obilježili i da bi dostojno to uveličali, pojašnjava Turković vezano za spomen obilježje mjesta Brozovićeve pogibije. JOSIP TURKOVIĆ DAVOR BROZOVIĆ MARIJA BROZOVIĆ Davor Brozović, sin poginulog Željka, kaže kako se jako slabo sjeća oca. -Ja sam imao sedam godina kad je otac poginuo. Slabo ga se sjećam, tek nekih trenutaka, više u magli, malo, jako malo…Teško je bilo odrastati bez oca, ali s obzirom na to da nisam ni znao kako je odrastati s ocem, navikao sam biti bez njega. Tu je mama i tu su ovi ljudi, tatini suborci, koji su uvijek uz nas bili svih ovih godina, tako da su oni njega zamijenili na neki način. Ali ja imam dva sina, sedam i deset godina, znam kako je njima kad ja odem u noćnu pa jedva čekaju da se vratim…a meni kako je….teško. Teško i danas Davor kao odrastao čovjek suspreže suze. Otac je nazamjenjiv i nenadoknadiv. Naglašava kako je pomoć koju im pružaju branitelji, očevi kolege, dobrodošla, obilaze ih, naprave za njih što god treba i zajedno s obitelji čuvaju uspomenu na neprežaljenog Željka, na čemu je Davor iznimno zahvalan. Njihove pažnje tijekom godina sjeća se i Brozovićeva udovica Marija. Kad su se vraćali s terena donosili bi im hranu kako im ništa ne bi nedostajalo, a kasnije djeci poklone za Božić, ali i pomagali oko kuće sve što je trebalo. Neizmjerna je zasluga svih onih koji su svoje živote položili na oltar domovine, ne razmišljajući što će biti s njihovim životima. Žrtvu su podnijele njihove obitelji koje su ostale iza njih, kojima je trebala ogromna snaga da nastave živjeti unatoč ogromnoj boli, ali i oni koji su preživjeli jer znaju da su oni mogli biti na mjestu poginuloga i da bi njihova obitelj bila u istoj situaciji. Ne zaboravljaju branitelji jedni druge, ne zaboravljaju bližnje svojih suboraca. Jedni su drugima utjeha, ali i sol na ranu. Vidjeti udovicu svog ratnog kolege, prijatelja, mnogima je i danas posebno teško. Hrabri ratnici u takvim situacijama ne mogu zaustaviti suze. Stoga, pomažući njima, pomažu i sebi. U znak sjećanja na prvog poginulog pripadnika Specijalne jedinice policije Grom Željka Brozovića, svake godine izaslanstva pred spomen obilježjem u Tržiću Tounjskom polažu cvijeće i pale svijeće kako bi mu odali počast. Udruga Specijalne jedinice policije Grom Policijske uprave karlovačke i policijski službenici Inetrventne jedinice policije Policijske uprave karlovačke trče memorijalni maraton „Željko Brozović“ od Tržića Tounjskog, gdje je poginuo, do Hreljina Ogulinskog, gdje je pokopan. Tako je bilo i ove godine. Izvor: trend.com.hr
NASTAVAK SURADNJE ZAGORSKIH I SLOVENSKIH ČASNIKA
NASTAVAK SURADNJE ZAGORSKIH I SLOVENSKIH ČASNIKA Velenje, 21.kolovoza 2024. Proljetos započeta suradnja Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja s Območnim združenjem slovenskih častikov Velenje uspješno je nastavljena. Tako je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, a nakon dosadašnje ionako prilično žive suradnje između zagorskih i slovenskih časnika i veterana, u posljednje vrijeme bilo nekoliko aktivnosti i sa slovenskim časničkim udrugama, ovaj puta s područja Velenja. Slovenski su časnici pripremili, organizirali i u spješno proveli dana 21. kolovoza 2024. godine svečani piknik v Lajšah, na prostoru sportske zračne luke u tom mjestu. Ljubaznošću domačina, na svečanost su pozvani i zagorski časnici okupljeni u HČZ-u Hrvatskog zagorja. Bila je to prilika da se uz roštilj slovenski i zagorski časnici druže, razmijenjuju iskustva i prodube prijateljstvo. Ujedno je to bila i prilika i za sportska nadmetanja u gađanju zračnom puškom i pištoljem gdje su Zagorci ostvarili lijepe rezultate. Obiđeni su i položaji na okolnim brdima na kojima su pripadnici TO Velenje pripremili obranu od možebitnog zračnog desanta tadašnje JNA na desantnoj prostoriji zračne luke tijekom rata za oslobođenje Slovenije 1991. godine. Osim toga, u obližnjoj su Topolšici Zagorci s domaćinima obišli uređeno mjesto gdje je 9. svibnja 1945. godine tadašnji Zapovjednik njemačke Grupe Armija „E“, General pukovnik Alexander Loehr, pokušavajući izvuči svoju vojsku koja se povlačila iz Grčke i cijelog Balkana, prema Austriji, potpisao bezuvjetnu kapitulaciji partizanima koje su u glavini činili pripadnici 14. slovenske divizije (prema drugim izvorima, zarobili su ga Britanci i predali partizanima). U redovitoj komunikaciji zagorskih i slovenskih časnika već su najavljeni novi povodi za druženja tako da će se časnici s obje strane granice/meje i dalje družiti u cilju razvijanja prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa, te međusobnom poštovanju. Autor teksta i fotografija Zdravko Senčar, HČZ Hrvatskog Zagorja
Članovi Kluba 138.br HV na Svečanoj sjednici povodom Dana općine Brod Moravice
Članovi Kluba 138.br HV na Svečanoj sjednici povodom Dana općine Brod Moravice Brod Moravice, 16.kolovoza 2024. Članovi Kluba 138. brigade HV Goranski risovi, Željko Sokol, predsjednik Kluba i Zdenko Holenko, član predsjedništva Kluba, prisustvovali su 16. kolovoza 2024. godine svečanoj sjednici povodom Dana Općine Brod Moravice. Sjednici su, pored saborskog zastupnika Dalibora Domitrovića i dožupana Petra Mamule, prisustvovali i čelnici goranskih gradova i općina, na čelu s gradonačelnicm Grada Delnica Katarinom Mihelčić i gradonačelnikom Grada Vrbovsko Draženom Mufićem. U ime domaćina prisutne su pozdravili predsjednik Općinskog vijeća Davor Delač i načelnik Mario Šutej, a u ime goranskih gradova i općina prisutne je pozdravio načelnik Općine Fužine David Bregovac. Nazočnost čelnika goranskih gradova i općina te drugih predstavnika društvenog, političkog i gospodarskog života PGŽ i šire članovi Kluba 138. brigade iskoristili su za brojne kratke ali sadržajne razgovore o njihovoj daljnjoj suradnji na provedbi aktivnostima i programa rada Kluba 138. brigade za 2024. godinu.
Povodom dana Grada Virovitice i zaštitnika grada Virovitice sv. Roka, članovi udruge HČZ Virovitica prisustvovali su svetoj misi i procesiji
Povodom dana Grada Virovitice i zaštitnika grada Virovitice sv. Roka, članovi udruge HČZ Virovitica prisustvovali su svetoj misi i procesiji Virovitica, 16.kolovoz 2024. Virovitičani su u petak, 16.kolovoza zavjetnom procesijom i svečanom misom obilježili 790. godišnjicu grada i blagdan svog zaštitnika sv. Roka. Svečano misno slavlje u župnoj crkvi predvodio je novi požeški biskup, mons. Ivo Martinović, kojega su ispred crkve dočekali gvardijan fra Ivica Jagodić, gradonačelnik Ivica Kirin sa suradnicima i župan Igor Andrović sa suradnicima, a srdačnu dobrodošlicu posebno su mu poželjeli članovi župne Obiteljske zajednice, koji su biskupa darivali prigodnim poklonima i zamolili za uvod u svečanost. Nakon molitve u župnoj crkvi, uslijedila je tradicionalna zavjetna procesija ulicama Virovitice u kojoj su uz predstavnike gradske i županijske vlasti, ustanova i institucija, braniteljskih, kulturnih i sportskih udruga i zajednica sudjelovale i zajednice koje djeluju unutar župe te brojni vjernici i gosti koji su s Virovitičanima željeli proslaviti njihov dan. Izvor: HČZ Virovitica
U BRINJU POTPISANA “POVELJA O PRIJATELJSTVU” IZMEĐU GRADA DELNICE I OPĆINE BRINJE
Potpisana Povelja o prijateljstvu između Brinja i Delnica Brinje, 14.kolovoz 2024. Povodom Dana Općine Brinje, 14.kolovoza je u Općinskoj vijećnici u Brinju održana je Svečana sjednica na kojoj su domaćin, načelnik općine Brinje Zlatko Fumić i gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić potpisali Povelju o bratimljenju općina Brinje i grada Delnica. Povelja je kruna dugogodišnjeg prijateljstva Brinja i Delnica koje seže iz Domovinskog rata tijekom kojeg je veliki dio pripadnika 138.br HV „Goranski risovi” u području Brinja branio neovisnost Hrvatske rame uz rame sa domaćinima. Iz Grada Delnica bila je prisutna i predsjednica gradskog vijeća Ivana Pečnik Kastner. Ispred Kluba 138.br HV „Goranski risovi” prisutni su bili: predsjednik Željko Sokol, dopredsjednik Darko Kolenc te članovi predsjedništva general Miljenko Balen, ratni zapovjednik 138.br HV, Goran Niković ratni načelnik stožera brigade, Miljenko Kauzlarić i Milivoj Diklić . Prije same sjednice na spomen obilježjima palim braniteljima položeno je cvijeće i zapaljene svijeće. Tekst i fotografije Darko Kolenc
Ljetni kongres CIOR-a
Ljetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve) Tallinn, Estonija, 29. srpnja do 2. kolovoza 2024. godineLjetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve) Gotovo 700 sudionika bilo uključeno u brojne aktivnosti Ljetnog kongresa CIOR-a 2024 održanog u Tallinu. Kongres je i ove godine protekao u ozračju ruske prijetnje, što je obilježilo kako raspravu, tako i teme simpozija pod nazivom “Mobilizacija i početna faza rata. Važnost koju imaju pričuvne snage opetovano je isticana kod niza govornika, kao i činjenica da se ratovi danas ne mogu voditi bez pričuvnika. Estonija je završila dvogodišnje predsjedanje CIOR-om, od koje su predsjedanje zajednički preuzele nordijske zemlje. Novi predsjednik CIOR-a je brigadir Jørn Buø, predsjednik Udruge pričuvnih časnika Norveške. Domaćin sljedećeg Ljetnog kongresa CIOR-a 2025 biti će Španjolska. Nevenka Kovač, umirovljena pukovnica, predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju HČZ-ZU Ljetni kongres CIOR-a, posljednja aktivnost pod estonskim predsjedanjem, održan je u Tallinnu, Estonija, od 29. srpnja do 2. kolovoza 2024. godine. Na kongresu su pored predstavnika 24 države članice sudjelovali i predstavnici Južnoafričke Republike, kao pridružena članica, Burundija, u okviru vojnog natjecanja i Tunisa, s polaznicima na Jezičnoj akademiji CIOR-a. Hrvatsku je na sastanku predstavljala Nevenka Kovač, umirovljena pukovnica, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Hrvatskog časničkog zbora-zajednice udruga i nacionalna predstavnica pri ovoj međunarodnoj časničkoj konfederaciji. Kongresne aktivnosti CIOR-a, CIOMR-a (Konfederacija medicinskih pričuvnih časnika) i CISOR-a (Međusaveznička konfederacija pričuvnih dočasnika), pored sjednica Vijeća CIOR-a, obuhvaćale su niz drugih aktivnosti – simpozij, radionicu mladih pričuvnih časnika (YROW), vježbu civilno-vojne suradnje (CIMEX), Jezičnu akademiju CIOR (CLA), vojno natjecanje (MILCOMP) i radionicu mlađih medicinskih pričuvnih časnika (JMROW). Svečanost otvaranja 29. srpnja. Tradicionalno, otvaranje ljetnog kongresa obilježano je svečanim postrojem nacionalnih predstavnika. Poredane na Trgu slobode pod zastavama svojih zemalja, pričuvnike iz savezničkih i partnerskih zemalja pozdravio je načelnik GS OS Estonije general-bojnik Andrus Merilo. Predsjednik CIOR-a pukovnik Toomas Luman tom je prigodom istaknuo kako je ratovanje u Ukrajini pokazalo je da se ratovi danas ne mogu voditi bez pričuvnika te je naglasio da pričuvnici preuzimaju vodstvo vodova i satnija kada je to potrebno i spremni su ispuniti zadaće aktivnih vojnika. Predsjednik CIOR-a pukovnik Toomas Luman Uvodna riječ estonskih predsjedatelja Drugog dana kongresa, 30. srpnja 2023. godine, sudionike je pozdravio predsjednik CIOR-a pukovnik Luman, napominjući kako je ovo zadnji sastanak pod estonskim predsjedanjem i da smatra da je je novi dokument NATO-a o pričuvnim snagama koji treba biti uskoro predstavljen, jedno od najvažnijih postignuća. Bojnik Andre Lilleleht (Estonija), glavni tajnik CIOR-a konstatirao je kako na ovom kongresu sudjeluju predstavnici 24 države članice (Albanija, Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Kanada, Mađarska, Nizozemska, Norveška, SR Njemačka, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske) te pridružena članica Južnoafrička Republika. Prikaz aktivnosti u proteklom razdoblju potom je izložio pukovnik Johan Storm Munch (Norveška), predsjednik CIOMR-a, ističući zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u protekle dvije godine, u kojima je ova organizacija ostvarila usku suradnju sa svojim članicama i brojnim drugim organizacijama te uspjela dokazati da je relevantna za NATO. Napomenuo je kako je je u fokusu CIOMR bio znanstveni pristup te da je izrađen Akcijski plan za COMEDS (Committee of the Chiefs of Military Medical Services) o medicinskim pričuvnicima. U sljedećem dvogodišnjem razdoblju predsjedanje CIOMR-om preuzelo je zajedničko njemačko-nizozemsko predsjedništvo. Predsjednik CISOR-a, časnički namjesnik Reinhard Knott (Njemačka). istaknuo je zadovoljstvo suradnjom sa CIOR-om i CIOMR-om, prilikama koje organizacija daje mladim dočasnicima kao i razvojem novih koncepata i priznanjem ove dočasničke organizacije kao pouzdanog partnera od strane NATO-a. Nizozemska će biti sljedeci predsjedatelj. Izjava Poljske Novi predsjednik Federacije udruga pričuvnika Poljske general-bojnik Piotr CZERWINSKI najavio je povratak Poljske u CIOR i CISOR, istaknuvši punu potporu poljskog ministarstva obrane. Osvrnuo se na prethodno razdoblje, u kojem je od 2018. godine pa nadalje uslijedilo smanjenje aktivnosti uslijed nerazumijevanja i nedostatka potpore tadašnjih političkih struktura. Istaknuo je također važnost uloge pričuve i upozorio na stvarnu prijetnju od strane Ruske Federacije. Povratak u CIOR I MILCOMP najavila je također Litva. Izlaganje predsjednika estonskog parlamentarnog odbora za nacionalnu obranu Nacionalni predstavnici su imali priliku upoznati se s gledištima I aktualnim temama vezanim uz rad ovog odbora u zanimljivaom izlaganju njegovog predsjednika Kaleva Stoicescuoa. Konstatirajući kako je objava kraja hladnog rata došla preuranjeno, istaknuo je da ruska agresija predstavlja déjà vu za Estoniju, koja zna na što su sve ruske snage sposobne. Prema njegovom mišljenju, oni su tehnički u 21. stoljeću, ali ne i mentalno. Opetovano je naglasio potrebu za pružanjem potpore Ukrajini u njihovoj egzistencijskoj borbi. Najavio je da će u Estoniji tijekom sljedećih godina biti provedena izvanredna ulaganja u obranu. Izaganje predstavnika NATO-a. Pukovnik Kenneth Myrup, predstavnik Odjela za politiku i sposobnosti NATO IMS-a (International Military Staff) upoznao je sudionike s aktualnim stanjem izmjena dokumenta Vojnog odbora NATO-koji se odnosi na pričuvni sastav (NATO Framework Policy on Reserves, MC 441/1), a čiji prijedlog treba uskoro biti predstavljen NATO tijelima. Dokument je od velike važnosti za CIOR i očekuje se kako će pridonjeti jačanju suradnje s NRFC-om (National Reserve Forces Committee), kao i s ostalim tijelima NATO-a, što je predstavljalo stanovitu boljku u prethodnom razdoblju. (kratica za “vereniging zonder winstoogmerk”, naziv za neprofitnu organizaciju na flamanskom jeziku). Proračun Ukupni proračun CIOR-a za fiskalnu godinu 23/24 iznosi134000 EUR. Članarine za nacionalne organizacije pričuvnih časnika u prethodnoj godini bile su povećane za 25%. Nakon uvida u provedbu financijske politike,članice su odobrile proračun za fiskalnu godinu 24/25. Registracija CIOR-a Jedno od glavnih pitanja koja su se raspravljala na sjednicama Vijeća CIOR-a bilo je pitanje registracije CIOR-a kao pravne osobe. Stoga je na zahtjev Predsjedništva, tvrtka NautaDutlih provela pravnu analize statusa organizacije te je utvrđeno kako je za valjanu registraciju CIOR-a kao neprofitne organizacije u Belgiji potrebno da sve države koje su u statusu članica, promatrača ili pridruženih članica ponovo dostave prijave na jedinstvenom obrascu. Sve prijave je razmatralo Vijeće od 6 direktora, koje je potom potvrdilo valjanost prijava i proglasilo da je 27 država u statusu članica CIOR vzw (kratica za “vereniging zonder winstoogmerk”, naziv za neprofitnu organizaciju na flamanskom jeziku). Predstavljanje rada odbora Predsjednici 8 odbora CIOR-a izvijestili su o svom
