Posljednjeg dana zasjedanja Vijeća CIOR-a pukovnik Luman osvrnuo se na proteklo dvogodišnje razdoblje estonskog predsjedanja i naveo glavna postignuća. Među njima je izrada vizualnog identitet CIOR-a, oznaka CIOR-a, modernizacija web stranice i prijevod na francuski, ažuriranje informacija, obilježavanje 75 obljetnice, utjecaj na politiku pričuvnog sastava NATO-a, sudjelovanje u izradi novih policy dokumenata NATO-a o pričuvnicima, rješavanje pravnog položaja organizacije, rad sa 27 članica te provedba istraživanja o pitanjima pričuve. Predsjednik CIOR-a iznio je također neka svoja osobna razmišljanja kako bi CIOR trebao ubuduća djelovati.
Predstavljanje novog predsjedatelja. Novi predsjednik CIOR-a brigadir Jørn Buø, predsjednik je Norveske udruge pričuvnih časnika koja je do sada već tri puta predsjedala CIOR-om i organizirala 4 ljetna kongresa. Brigadir Buø predstavio je organizacijsku strukturu predsjedanja CIOR-om u nadolazećem dvogodišnjem razdoblju. Tri su glavna prioriteta norveškog predsjedanja: 1. ostvariti vidljivost od 360 stupnjeva, prvenstveno prema NATO-u, oružanim snagama, ministarstvima obrane, udrugama pričuvnih časnika; 2. ojačati odnose s NRFC-om, 3. osnažiti suradnju sa članicama, ponovno angažirati i uključiti zemlje u članstvo CIOR-a. Nakon Norveške, predsjedanje CIOR-om preuzima Danska.
Sljedeći sastanci CIOR-a su: IBM (In Between Meeting), od 31. listopada do 3. studenoga 2024. u Španjolskoj, Palma de Mallorca; MWM (Mid-Winter Meeting), u siječnju, u sjedištu NATO-a u Bruxellesu; IBM, u svibnju 2025. u Francuskoj (potrebna potvrda). Ljetni kongres CIOR 2025, održat će se u srpnju u Španjolskoj.
Na Ljetnom kongresu CIOR-a sudjelovali su najviši estonski dužnosnici. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur, u svom je zapaženom govoru 29. srpnja prilikom večere organizirane za sudionike CIOR-a posebice naglasio važnost ulaganja u obranu i potrebi da NATO članice izdvoje zacrtanih 2 posto BDP-a za obranu. Za Estoniju je to imperativ, rekao je, a praktični učinak je da je Estonija ojačala svoju vojsku s mnogo nove opreme- tijekom prethodne godine uloženo je 2 milijarde EUR u estonsku obranu, većina za tešku artiljeriju.
Posljednjeg dana kongresa 2. kolovoza, na završnoj svečanosti i tradicionalnoj gala večeri na kojoj su dodjijeljena priznanja sudionicima vojnog natjecanja, sudjelovao je predsjednik Republike Estonije Alar Karis. Predsjednik Karis je istaknuo kako se estonska nacionalna obrana temelji se na pričuvnim postrojbama s borbenom obukom, naglašavajući da su njihove pričuvne snage mnogo više od toga, one predstavljaju most između vojnih snaga i ostatka društva.
Završnu svečanost obilježila je primopredaja predsjednja CIOR-om – pričuvnici nordijskih zemalja preuzeli su predsjedanje od estonskih pričuvnih časnika za sljedeće dvogodišnje razdoblje.
CIOR je osnovan 1948. godine, predstavlja više od 1,3 milijuna pričuvnika iz 34 države (28 država članica i 6 pridruženih članica), zastupljenih od strane njihovih nacionalnih udruga pričuvnih časnika. Službeno je priznat od strane NATO-a 1976. (MC 248/1). Cilj organizacije je pružanje savjeta o najboljem korištenju pričuvnika i razmjena informacija između država članica. Sastaje se četiri puta godišnje, a njegove aktivnosti uključuju pripremu pričuvnih časnika i dočasnika, promicanje uloge i statusa pričuvnih snaga unutar NATO-a i na nacionalnoj razini.
Hrvatska je od 2001. bila u statusu pridružene članice, a punopravna članica CIOR-a je od 2009. godine.
Imajući u vidu sve veći značaj pričuve danas, bilo bi uputno ojačati vidljivost Hrvatske u ovoj organizaciji te iskoristiti mogućnosti profesionalnog usavršavanja unutar projekata koje COR nudi.