Navršila se prva godišnjica smrti brigadira-pilota Vladimira Šumanovca
Godišnjica smrti brigadira Vlade Šumanovca
IN MEMORIAM ZDRAVKO JUROVIĆ, satnik
Zdravko Jurović rođen je 25. listopada 1955. god. u Gornjakima kod Preseke i preminuo 23. kolovoza 2024. ožujka, nakon kratke i teške bolesti u KB Dubrava.
Kao pričuvni časnik sredinom 1991. godine dragovoljno se uključio u aktivnosti priprema za obranu od nadolazeće agresije na Republiku Hrvatsku te bio raspoređen na dužnost pomoćnika zapovjednika 51. samostalne bojne iz Vrbovca za obavještajne poslove, koju je obnašao do kraja srpnja 1992. godine. Nakon Domovinskog rata aktivan je član Hrvatskog časničkoh zbora Vrbovec i Saveza udruga Hrvatskog časničkog zbora Zagrebačke županije, gdje je obnašao niz izvršnih i nadzornih funkcija tijekom perioda od gotovo trideset godina.
Ispraćaj dragog pokojnika Zdravka Jurovića je u ponedjeljak, 26. kolovoza u 13:00 sati na Gradskog groblja u Vrbovcu.
Tihi heroji: Prvi poginuli pripadnik SJP “Grom” PU karlovačke Željko Brozović poginuo 22. kolovoza 1991.
Tihi heroji: Prvi poginuli pripadnik SJP “Grom” PU karlovačke Željko Brozović poginuo 22. kolovoza 1991.
Karlovac, 22.kolovoza 2024.
Na današnji dan, 22. kolovoza 1991. godine, u Tržiću Tounjskom poginuo je Željko Brozović. Dogodilo se to prilikom pokušaja deblokade Slunja, a akcija je završila pregovorima, obostranim prekidom vatre i razmjenom zarobljenika.
Željko Brozović prvi je poginuli pripadnik Specijalne jedinice policije “Grom” PU karlovačke. Položio je za domovinu svoj mladi život na samom početku rata. Iza njega su ostali supruga, sin i kćer. Njegov tadašnji nadređeni, bivši zapovjednik Specijalne policije Grom Karlovac – vod Ogulin, Josip Turković, na samom mjestu pogibije prisjetio se ovog nemilog događaja koji ga i danas snažno emotivno određuje.
-Sjećanja nikad ne ishlape. Nažalost, moramo se prisjećati tih teških dana. Ja kao zapovjednik dobio sam zapovijed da moram osloboditi ovu cestu jer su nam Slunj i Saborsko bili okruženi četnicima i mi smo dobili zadaću da prvenstveno držimo cestu. Kad smo krenuli od Kamenice, neprijatelji su nas počeli napadati s vojnog poligona. Ja sam bio s vodom Ogulin i Rodama iz Varaždina, koji su nam bili desna ruka, a i bili su nam na desnom krilu. Lijevo krilo su držali su tzv. „plavci“, tako smo zvali temeljnu policiju i naša pričuva. Kad smo došli tu do brijega, naše oklopno vozilo, zvano bov (borbeno oklopno vozilo op.a.), od ATJ Lučko, koja je bila nama na ispomoći, prošlo je ovu dionicu i došlo je blizu škole u Tržić. Kako su ostali bez streljiva za raketni bacač, oni su se vraćali u rikverc. Prilikom povratka, bili su pod snažnom paljbom neprijatelja, koji je tukao mitraljezima po onoj kupoli da su sasjekli gume na tom bovu i on se izvlačio na tim praznim gumama. Kad je došao do ovog terena već je naša ekipa bila na tom pravcu.
Pokojni Željko je bio, nažalost, ovdje prvi do ceste, zajedno sa svojim susjedima Ivanom i Stjepanom Brozovićem. Budući da je bilo jako vruće, skinuo je šljem da bi došao malo do zraka i malo se tu i opustio. Od bova se odbio jedan metak koji je njemu razbio lijevu arkadu. Ja sam bio na tom pravcu, možda sto metara udaljen od tog mjesta, Ivan je bio uz mene koji je izašao iz bova. Mi kad smo došli tu, kad smo vidjeli krv kako curi…znate kad je pokojnom Davoru Brozoviću, koji je bio snajperist, ispao snajper iz ruku…jer to mu je kolega, prvi puta se susreću s pucnjavom, prvi puta se susreću s neprijateljem…
Mi nismo znali ni šta nas čeka, ni kako…Došao je doktor s hitnom, imali su zastavu, ja kažem – spusti zastavu, ubit će vas, odmah moral pada policiji…Pokojnika smo izvukli dolje do hitne, ali nije bilo pomoći.
Turković je istaknuo kako je godinama imao problema s tim jer je Brozović bio njegovo vojnik, policajac, specijalac, redarstvenik, ali je on poginuo, nažalost pod njegovim zapovjedništvom. S ogromnom težinom u glasu i bolnim izrazom lica priznao je kako to ne može ni prežaliti ni preboliti. Kazao je kako njegov sin, koji ima dvoje djece, nema tatu, njegova djeca nemaju djeda, a žena nema muža.
-Ali imaju mene. Mi smo se deset godina borili za ovo mjesto da bi to obilježili i da bi dostojno to uveličali, pojašnjava Turković vezano za spomen obilježje mjesta Brozovićeve pogibije.
Davor Brozović, sin poginulog Željka, kaže kako se jako slabo sjeća oca.
-Ja sam imao sedam godina kad je otac poginuo. Slabo ga se sjećam, tek nekih trenutaka, više u magli, malo, jako malo…Teško je bilo odrastati bez oca, ali s obzirom na to da nisam ni znao kako je odrastati s ocem, navikao sam biti bez njega. Tu je mama i tu su ovi ljudi, tatini suborci, koji su uvijek uz nas bili svih ovih godina, tako da su oni njega zamijenili na neki način. Ali ja imam dva sina, sedam i deset godina, znam kako je njima kad ja odem u noćnu pa jedva čekaju da se vratim…a meni kako je….teško.
Teško i danas Davor kao odrastao čovjek suspreže suze. Otac je nazamjenjiv i nenadoknadiv. Naglašava kako je pomoć koju im pružaju branitelji, očevi kolege, dobrodošla, obilaze ih, naprave za njih što god treba i zajedno s obitelji čuvaju uspomenu na neprežaljenog Željka, na čemu je Davor iznimno zahvalan.
Njihove pažnje tijekom godina sjeća se i Brozovićeva udovica Marija. Kad su se vraćali s terena donosili bi im hranu kako im ništa ne bi nedostajalo, a kasnije djeci poklone za Božić, ali i pomagali oko kuće sve što je trebalo.
Neizmjerna je zasluga svih onih koji su svoje živote položili na oltar domovine, ne razmišljajući što će biti s njihovim životima. Žrtvu su podnijele njihove obitelji koje su ostale iza njih, kojima je trebala ogromna snaga da nastave živjeti unatoč ogromnoj boli, ali i oni koji su preživjeli jer znaju da su oni mogli biti na mjestu poginuloga i da bi njihova obitelj bila u istoj situaciji. Ne zaboravljaju branitelji jedni druge, ne zaboravljaju bližnje svojih suboraca. Jedni su drugima utjeha, ali i sol na ranu. Vidjeti udovicu svog ratnog kolege, prijatelja, mnogima je i danas posebno teško. Hrabri ratnici u takvim situacijama ne mogu zaustaviti suze. Stoga, pomažući njima, pomažu i sebi.
U znak sjećanja na prvog poginulog pripadnika Specijalne jedinice policije Grom Željka Brozovića, svake godine izaslanstva pred spomen obilježjem u Tržiću Tounjskom polažu cvijeće i pale svijeće kako bi mu odali počast. Udruga Specijalne jedinice policije Grom Policijske uprave karlovačke i policijski službenici Inetrventne jedinice policije Policijske uprave karlovačke trče memorijalni maraton „Željko Brozović“ od Tržića Tounjskog, gdje je poginuo, do Hreljina Ogulinskog, gdje je pokopan. Tako je bilo i ove godine.
Izvor: trend.com.hr
NASTAVAK SURADNJE ZAGORSKIH I SLOVENSKIH ČASNIKA
NASTAVAK SURADNJE ZAGORSKIH I SLOVENSKIH ČASNIKA
Velenje, 21.kolovoza 2024.
Proljetos 
započeta suradnja Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja s Območnim združenjem slovenskih častikov Velenje uspješno je nastavljena. Tako je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, a nakon dosadašnje ionako prilično žive suradnje između zagorskih i slovenskih časnika i veterana, u posljednje vrijeme bilo nekoliko aktivnosti i sa slovenskim časničkim udrugama, ovaj puta s područja Velenja.
Slovenski su časnici pripremili, organizirali i u spješno proveli dana 21. kolovoza 2024. godine svečani piknik v Lajšah, na prostoru sportske zračne luke u tom mjestu.
Ljubaznošću domačina, na svečanost su pozvani i zagorski časnici okupljeni u HČZ-u Hrvatskog zagorja. Bila je to prilika da se uz roštilj slovenski i zagorski časnici druže, razmijenjuju iskustva i prodube prijateljstvo. Ujedno je to bila i prilika i za sportska nadmetanja u gađanju zračnom puškom i pištoljem gdje su Zagorci ostvarili lijepe rezultate.
Obiđeni su i položaji na okolnim brdima na kojima su pripadnici TO Velenje pripremili obranu od možebitnog zračnog desanta tadašnje JNA na desantnoj prostoriji zračne luke tijekom rata za oslobođenje Slovenije 1991. godine.
Osim toga, u obližnjoj su Topolšici Zagorci s domaćinima obišli uređeno mjesto gdje je 9. svibnja 1945. godine tadašnji Zapovjednik njemačke Grupe Armija „E“, General pukovnik Alexander Loehr, pokušavajući izvuči svoju vojsku koja se povlačila iz Grčke i cijelog Balkana, prema Austriji, potpisao bezuvjetnu kapitulaciji partizanima koje su u glavini činili pripadnici 14. slovenske divizije (prema drugim izvorima, zarobili su ga Britanci i predali partizanima).
U redovitoj komunikaciji zagorskih i slovenskih časnika već su najavljeni novi povodi za druženja tako da će se časnici s obje strane granice/meje i dalje družiti u cilju razvijanja prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa, te međusobnom poštovanju.
Autor teksta i fotografija Zdravko Senčar, HČZ Hrvatskog Zagorja
Članovi Kluba 138.br HV na Svečanoj sjednici povodom Dana općine Brod Moravice
Članovi Kluba 138.br HV na Svečanoj sjednici povodom Dana općine Brod Moravice
Brod Moravice, 16.kolovoza 2024.
Članovi Kluba 138. brigade HV Goranski risovi, Željko Sokol, predsjednik Kluba i Zdenko Holenko, član predsjedništva Kluba, prisustvovali su 16. kolovoza 2024. godine svečanoj sjednici povodom Dana Općine Brod Moravice.
Sjednici su, pored saborskog zastupnika Dalibora Domitrovića i dožupana Petra Mamule, prisustvovali i čelnici goranskih gradova i općina, na čelu s gradonačelnicm Grada Delnica Katarinom Mihelčić i gradonačelnikom Grada Vrbovsko Draženom Mufićem.
U ime domaćina prisutne su pozdravili predsjednik Općinskog vijeća Davor Delač i načelnik Mario Šutej, a u ime goranskih gradova i općina prisutne je pozdravio načelnik Općine Fužine David Bregovac.
Nazočnost čelnika goranskih gradova i općina te drugih predstavnika društvenog, političkog i gospodarskog života PGŽ i šire članovi Kluba 138. brigade iskoristili su za brojne kratke ali sadržajne razgovore o njihovoj daljnjoj suradnji na provedbi aktivnostima i programa rada Kluba 138. brigade za 2024. godinu.
Povodom dana Grada Virovitice i zaštitnika grada Virovitice sv. Roka, članovi udruge HČZ Virovitica prisustvovali su svetoj misi i procesiji
Povodom dana Grada Virovitice i zaštitnika grada Virovitice sv. Roka, članovi udruge HČZ Virovitica prisustvovali su svetoj misi i procesiji
Virovitica, 16.kolovoz 2024.
Virovitičani su u petak, 16.kolovoza zavjetnom procesijom i svečanom misom obilježili 790. godišnjicu grada i blagdan svog zaštitnika sv. Roka. Svečano misno slavlje u župnoj crkvi predvodio je novi požeški biskup, mons. Ivo Martinović, kojega su ispred crkve dočekali gvardijan fra Ivica Jagodić, gradonačelnik Ivica Kirin sa suradnicima i župan Igor Andrović sa suradnicima, a srdačnu dobrodošlicu posebno su mu poželjeli članovi župne Obiteljske zajednice, koji su biskupa darivali prigodnim poklonima i zamolili za uvod u svečanost.
Nakon molitve u župnoj crkvi, uslijedila je tradicionalna zavjetna procesija ulicama Virovitice u kojoj su uz predstavnike gradske i županijske vlasti, ustanova i institucija, braniteljskih, kulturnih i sportskih udruga i zajednica sudjelovale i zajednice koje djeluju unutar župe te brojni vjernici i gosti koji su s Virovitičanima željeli proslaviti njihov dan.
Izvor: HČZ Virovitica
U BRINJU POTPISANA “POVELJA O PRIJATELJSTVU” IZMEĐU GRADA DELNICE I OPĆINE BRINJE
Potpisana Povelja o prijateljstvu između Brinja i Delnica
Brinje, 14.kolovoz 2024.
Povodom Dana Općine Brinje, 14.kolovoza je u Općinskoj vijećnici u Brinju održana je Svečana sjednica na kojoj su domaćin, načelnik općine Brinje Zlatko Fumić i gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić potpisali Povelju o bratimljenju općina Brinje i grada Delnica. Povelja je kruna dugogodišnjeg prijateljstva Brinja i Delnica koje seže iz Domovinskog rata tijekom kojeg je veliki dio pripadnika 138.br HV „Goranski risovi” u području Brinja branio neovisnost Hrvatske rame uz rame sa domaćinima. Iz Grada Delnica bila je prisutna i predsjednica gradskog vijeća Ivana Pečnik Kastner.
Ispred Kluba 138.br HV „Goranski risovi” prisutni su bili: predsjednik Željko Sokol, dopredsjednik Darko Kolenc te članovi predsjedništva general Miljenko Balen, ratni zapovjednik 138.br HV, Goran Niković ratni načelnik stožera brigade, Miljenko Kauzlarić i Milivoj Diklić .
Prije same sjednice na spomen obilježjima palim braniteljima položeno je cvijeće i zapaljene svijeće.
Tekst i fotografije Darko Kolenc
Ljetni kongres CIOR-a
Ljetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve)
Tallinn, Estonija, 29. srpnja do 2. kolovoza 2024. godineLjetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve)
Gotovo 700 sudionika bilo uključeno u brojne aktivnosti Ljetnog kongresa CIOR-a 2024 održanog u Tallinu. Kongres je i ove godine protekao u ozračju ruske prijetnje, što je obilježilo kako raspravu, tako i teme simpozija pod nazivom “Mobilizacija i početna faza rata. Važnost koju imaju pričuvne snage opetovano je isticana kod niza govornika, kao i činjenica da se ratovi danas ne mogu voditi bez pričuvnika. Estonija je završila dvogodišnje predsjedanje CIOR-om, od koje su predsjedanje zajednički preuzele nordijske zemlje. Novi predsjednik CIOR-a je brigadir Jørn Buø, predsjednik Udruge pričuvnih časnika Norveške. Domaćin sljedećeg Ljetnog kongresa CIOR-a 2025 biti će Španjolska.
Ljetni kongres CIOR-a, posljednja aktivnost pod estonskim predsjedanjem, održan je u Tallinnu, Estonija, od 29. srpnja do 2. kolovoza 2024. godine. Na kongresu su pored predstavnika 24 države članice sudjelovali i predstavnici Južnoafričke Republike, kao pridružena članica, Burundija, u okviru vojnog natjecanja i Tunisa, s polaznicima na Jezičnoj akademiji CIOR-a. Hrvatsku je na sastanku predstavljala Nevenka Kovač, umirovljena pukovnica, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Hrvatskog časničkog zbora-zajednice udruga i nacionalna predstavnica pri ovoj međunarodnoj časničkoj konfederaciji.
Kongresne aktivnosti CIOR-a, CIOMR-a (Konfederacija medicinskih pričuvnih časnika) i CISOR-a (Međusaveznička konfederacija pričuvnih dočasnika), pored sjednica Vijeća CIOR-a, obuhvaćale su niz drugih aktivnosti – simpozij, radionicu mladih pričuvnih časnika (YROW), vježbu civilno-vojne suradnje (CIMEX), Jezičnu akademiju CIOR (CLA), vojno natjecanje (MILCOMP) i radionicu mlađih medicinskih pričuvnih časnika (JMROW).
Svečanost otvaranja 29. srpnja. Tradicionalno, otvaranje ljetnog kongresa obilježano je svečanim postrojem nacionalnih predstavnika. Poredane na Trgu slobode pod zastavama svojih zemalja, pričuvnike iz savezničkih i partnerskih zemalja pozdravio je načelnik GS OS Estonije general-bojnik Andrus Merilo. Predsjednik CIOR-a pukovnik Toomas Luman tom je prigodom istaknuo kako je ratovanje u Ukrajini pokazalo je da se ratovi danas ne mogu voditi bez pričuvnika te je naglasio da pričuvnici preuzimaju vodstvo vodova i satnija kada je to potrebno i spremni su ispuniti zadaće aktivnih vojnika.
Uvodna riječ estonskih predsjedatelja
Drugog dana kongresa, 30. srpnja 2023. godine, sudionike je pozdravio predsjednik CIOR-a pukovnik Luman, napominjući kako je ovo zadnji sastanak pod estonskim predsjedanjem i da smatra da je je novi dokument NATO-a o pričuvnim snagama koji treba biti uskoro predstavljen, jedno od najvažnijih postignuća. Bojnik Andre Lilleleht (Estonija), glavni tajnik CIOR-a konstatirao je kako na ovom kongresu sudjeluju predstavnici 24 države članice (Albanija, Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Kanada, Mađarska, Nizozemska, Norveška, SR Njemačka, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske) te pridružena članica Južnoafrička Republika.
Prikaz aktivnosti u proteklom razdoblju potom je izložio pukovnik Johan Storm Munch (Norveška), predsjednik CIOMR-a, ističući zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u protekle dvije godine, u kojima je ova organizacija ostvarila usku suradnju sa svojim članicama i brojnim drugim organizacijama te uspjela dokazati da je relevantna za NATO. Napomenuo je kako je je u fokusu CIOMR bio znanstveni pristup te da je izrađen Akcijski plan za COMEDS (Committee of the Chiefs of Military Medical Services) o medicinskim pričuvnicima. U sljedećem dvogodišnjem razdoblju predsjedanje CIOMR-om preuzelo je zajedničko njemačko-nizozemsko predsjedništvo.
Predsjednik CISOR-a, časnički namjesnik Reinhard Knott (Njemačka). istaknuo je zadovoljstvo suradnjom sa CIOR-om i CIOMR-om, prilikama koje organizacija daje mladim dočasnicima kao i razvojem novih koncepata i priznanjem ove dočasničke organizacije kao pouzdanog partnera od strane NATO-a. Nizozemska će biti sljedeci predsjedatelj.
Izjava Poljske
Novi predsjednik Federacije udruga pričuvnika Poljske general-bojnik Piotr CZERWINSKI najavio je povratak Poljske u CIOR i CISOR, istaknuvši punu potporu poljskog ministarstva obrane. Osvrnuo se na prethodno razdoblje, u kojem je od 2018. godine pa nadalje uslijedilo smanjenje aktivnosti uslijed nerazumijevanja i nedostatka potpore tadašnjih političkih struktura. Istaknuo je također važnost uloge pričuve i upozorio na stvarnu prijetnju od strane Ruske Federacije.
Povratak u CIOR I MILCOMP najavila je također Litva.
Izlaganje predsjednika estonskog parlamentarnog odbora za nacionalnu obranu
Nacionalni predstavnici su imali priliku upoznati se s gledištima I aktualnim temama vezanim uz rad ovog odbora u zanimljivaom izlaganju njegovog predsjednika Kaleva Stoicescuoa. Konstatirajući kako je objava kraja hladnog rata došla preuranjeno, istaknuo je da ruska agresija predstavlja déjà vu za Estoniju, koja zna na što su sve ruske snage sposobne. Prema njegovom mišljenju, oni su tehnički u 21. stoljeću, ali ne i mentalno. Opetovano je naglasio potrebu za pružanjem potpore Ukrajini u njihovoj egzistencijskoj borbi. Najavio je da će u Estoniji tijekom sljedećih godina biti provedena izvanredna ulaganja u obranu.
Izaganje predstavnika NATO-a.
Pukovnik Kenneth Myrup, predstavnik Odjela za politiku i sposobnosti NATO IMS-a (International Military Staff) upoznao je sudionike s aktualnim stanjem izmjena dokumenta Vojnog odbora NATO-koji se odnosi na pričuvni sastav (NATO Framework Policy on Reserves, MC 441/1), a čiji prijedlog treba uskoro biti predstavljen NATO tijelima. Dokument je od velike važnosti za CIOR i očekuje se kako će pridonjeti jačanju suradnje s NRFC-om (National Reserve Forces Committee), kao i s ostalim tijelima NATO-a, što je predstavljalo stanovitu boljku u prethodnom razdoblju. (kratica za “vereniging zonder winstoogmerk”, naziv za neprofitnu organizaciju na flamanskom jeziku).
Proračun
Ukupni proračun CIOR-a za fiskalnu godinu 23/24 iznosi134000 EUR. Članarine za nacionalne organizacije pričuvnih časnika u prethodnoj godini bile su povećane za 25%. Nakon uvida u provedbu financijske politike,članice su odobrile proračun za fiskalnu godinu 24/25.
Registracija CIOR-a
Jedno od glavnih pitanja koja su se raspravljala na sjednicama Vijeća CIOR-a bilo je pitanje registracije CIOR-a kao pravne osobe. Stoga je na zahtjev Predsjedništva, tvrtka NautaDutlih provela pravnu analize statusa organizacije te je utvrđeno kako je za valjanu registraciju CIOR-a kao neprofitne organizacije u Belgiji potrebno da sve države koje su u statusu članica, promatrača ili pridruženih članica ponovo dostave prijave na jedinstvenom obrascu. Sve prijave je razmatralo Vijeće od 6 direktora, koje je potom potvrdilo valjanost prijava i proglasilo da je 27 država u statusu članica CIOR vzw (kratica za “vereniging zonder winstoogmerk”, naziv za neprofitnu organizaciju na flamanskom jeziku).
Predstavljanje rada odbora
Predsjednici 8 odbora CIOR-a izvijestili su o svom radu u proteklom razdoblju. Izvrsne ocjene dobila je Jezična akademija (CLA), koja je u 2024. godini ponovila svoju uspješnu suradnju – više od 100 studenata usavršilo je svoje vještine engleskog i francuskog jezika, dva službena jezika NATO-a i CIOR-a. Ove godine CLA je pohađalo 20 studenata iz Tunisa, suradnja koja je ostvarena u sklopu NATO Mediteranskog dijaloga.
Posjet MILCOMP-u
Dana 31. srpnja za nacionalne predstavnike CIOR-a bio je organiziran posjet vojnom objektu u kojem se provodilo natjecanje u savladavanju prepreka na vodi.
Na međunarodnom vojnom višedisciplinskom natjecanju MILCOMP natjecalo se ukupno 40 timova. Discipline koje su se vrednovale bile su: gađanje pištoljem i automatskom puškom, orijentacijsko trčanje, savladavanje staze s preprekama na kopnu i vodi, provjera snalaženja na karti, medicinske vježbe te ratno pravo.
Po završetku natjecanja, pobjednik u ukupnom poretku bila je Njemačka, dok su estonske momčadi zauzele drugo mjesto, a Finska je bila treća.
MILCOMP se od 1957. godine održava svake godine u jednoj od članica CIOR-a. Zbog zahtjevnosti organizacije, Vijeće CIOR-a je odlučilo da se u 2025. godini MILCOMP neće organizirati u okviru Ljetnog kongresa CIOR 2025, a odluka gdje i kad će se natjecanje održati biti će donesena naknadno.
Simpozij: "Mobilizacija i početna faza rata"
I ovogodišnji Ljetni kongres održan je u ozračju ruske prijetnje, što je obilježilo kako raspravu, tako i teme simpozija održanog 1. kolovoza.
Na početku simpozija,,predsjednik estonske vlade Kristen Michal obratio se prisutnima videolinkom potvrđujući veliku pozornost koju Estonija pridaje svojoj pričuvi i ovom događaju.
Kako pobijediti u sljedećem ratu, bila je tema o kojoj je u nastavku govorio general Martin Herem, (načelnik GS OS Estonije 2018. – 2024.). Prema njegovom uvjerenju, u cilju odvraćanja ruskih oružanih snaga potrebno je izgraditi kapacitete, i to što je moguće prije. Istaknuo je kako pobjeda NATO-a nije upitna, ali da će borba biti ružna.
Na simpoziju su predstavljeni rezultati projekta Russian Activity Tracker koji su zajednički izradili Stockholm Free World Forum i McCain Institute at Arizona State University analizirajući 79 slučajeva ruskih političkih, diplomatskih, ekonomskih i vojnih akcija kao I 271 slučaj presretanja ruskih zrakoplova od strane NATO misije baltičkog zračnog nadzora (podaci od 1999. do 2018.). Projekt analizira obrascse kibernetičkih napada kojima su u praćenom razdoblju bile pogođene države sjeverne Europe.
Brigadni general John Kendall (Velika Britanija) govorio je o pričuvnim snagama britanske vojske, spremnosti, obuci i potpori Ukrajini.
Vrlo zanimljivo izlaganje na temu “Koliko vremena imamo – rano upozorenje na rusku agresiju” održao je Rainer Saks, bivši estonski direktor za strane obavještajne službe (2011. – 2015.). Ustvrdio je kako je Rusija inferiorna u svakom elementu od raspada Sovjetskog Saveza, što ruski čelnici razumiju i nastoje utjecati na slabosti zemalja članica NATO-a pa su stoga razvili takozvane hibridne ratne sposobnosti. Prema njegovom mišljenju, cilj nije vojni napad na NATO, već njegovo slabljenje, idealno do točke raspada. Odgovor na pitanje koliko vremena imamo i je li Rusija uopće sposobna ući u potpuni vojni sukob s NATO-om, ovisi samo o nama, a ne o Rusiji
Ostali govornici bavili su se pitanjima spremnosti pričuvnih snaga, korištenja civilnih stručnjaka u vojnom kontekstu, uporabom umjetne inteligencije u suvremenom ratovanju, ali i osvrtom i na kulturnu perspektivu pojedinih zemalja u kojima prevladava osjećaj sigurnosti budući da smatraju da su daleko od linije sukoba.
Predsjedanje CIOR-om i slijedeći sastanci
Posljednjeg dana zasjedanja Vijeća CIOR-a pukovnik Luman osvrnuo se na proteklo dvogodišnje razdoblje estonskog predsjedanja i naveo glavna postignuća. Među njima je izrada vizualnog identitet CIOR-a, oznaka CIOR-a, modernizacija web stranice i prijevod na francuski, ažuriranje informacija, obilježavanje 75 obljetnice, utjecaj na politiku pričuvnog sastava NATO-a, sudjelovanje u izradi novih policy dokumenata NATO-a o pričuvnicima, rješavanje pravnog položaja organizacije, rad sa 27 članica te provedba istraživanja o pitanjima pričuve. Predsjednik CIOR-a iznio je također neka svoja osobna razmišljanja kako bi CIOR trebao ubuduća djelovati.
Predstavljanje novog predsjedatelja. Novi predsjednik CIOR-a brigadir Jørn Buø, predsjednik je Norveske udruge pričuvnih časnika koja je do sada već tri puta predsjedala CIOR-om i organizirala 4 ljetna kongresa. Brigadir Buø predstavio je organizacijsku strukturu predsjedanja CIOR-om u nadolazećem dvogodišnjem razdoblju. Tri su glavna prioriteta norveškog predsjedanja: 1. ostvariti vidljivost od 360 stupnjeva, prvenstveno prema NATO-u, oružanim snagama, ministarstvima obrane, udrugama pričuvnih časnika; 2. ojačati odnose s NRFC-om, 3. osnažiti suradnju sa članicama, ponovno angažirati i uključiti zemlje u članstvo CIOR-a. Nakon Norveške, predsjedanje CIOR-om preuzima Danska.
Sljedeći sastanci CIOR-a su: IBM (In Between Meeting), od 31. listopada do 3. studenoga 2024. u Španjolskoj, Palma de Mallorca; MWM (Mid-Winter Meeting), u siječnju, u sjedištu NATO-a u Bruxellesu; IBM, u svibnju 2025. u Francuskoj (potrebna potvrda). Ljetni kongres CIOR 2025, održat će se u srpnju u Španjolskoj.
Na Ljetnom kongresu CIOR-a sudjelovali su najviši estonski dužnosnici. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur, u svom je zapaženom govoru 29. srpnja prilikom večere organizirane za sudionike CIOR-a posebice naglasio važnost ulaganja u obranu i potrebi da NATO članice izdvoje zacrtanih 2 posto BDP-a za obranu. Za Estoniju je to imperativ, rekao je, a praktični učinak je da je Estonija ojačala svoju vojsku s mnogo nove opreme- tijekom prethodne godine uloženo je 2 milijarde EUR u estonsku obranu, većina za tešku artiljeriju.
Posljednjeg dana kongresa 2. kolovoza, na završnoj svečanosti i tradicionalnoj gala večeri na kojoj su dodjijeljena priznanja sudionicima vojnog natjecanja, sudjelovao je predsjednik Republike Estonije Alar Karis. Predsjednik Karis je istaknuo kako se estonska nacionalna obrana temelji se na pričuvnim postrojbama s borbenom obukom, naglašavajući da su njihove pričuvne snage mnogo više od toga, one predstavljaju most između vojnih snaga i ostatka društva.
Završnu svečanost obilježila je primopredaja predsjednja CIOR-om – pričuvnici nordijskih zemalja preuzeli su predsjedanje od estonskih pričuvnih časnika za sljedeće dvogodišnje razdoblje.
CIOR je osnovan 1948. godine, predstavlja više od 1,3 milijuna pričuvnika iz 34 države (28 država članica i 6 pridruženih članica), zastupljenih od strane njihovih nacionalnih udruga pričuvnih časnika. Službeno je priznat od strane NATO-a 1976. (MC 248/1). Cilj organizacije je pružanje savjeta o najboljem korištenju pričuvnika i razmjena informacija između država članica. Sastaje se četiri puta godišnje, a njegove aktivnosti uključuju pripremu pričuvnih časnika i dočasnika, promicanje uloge i statusa pričuvnih snaga unutar NATO-a i na nacionalnoj razini.
Hrvatska je od 2001. bila u statusu pridružene članice, a punopravna članica CIOR-a je od 2009. godine.
Imajući u vidu sve veći značaj pričuve danas, bilo bi uputno ojačati vidljivost Hrvatske u ovoj organizaciji te iskoristiti mogućnosti profesionalnog usavršavanja unutar projekata koje COR nudi.
BRANITELJI IZ BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE NA OBILJEŽAVANJU 29. OBLJETNICE VRO „OLUJA” U KNINU
BRANITELJI IZ BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE NA OBILJEŽAVANJU 29. OBLJETNICE VRO „OLUJA” U KNINU
Oko 40 članova Hrvatskog Časničkog zbora Brodsko-posavske županije , Udruga Dragovoljaca i Veterana podružnica Brodsko-posavske županije i Udruga Veterana 3 gardijske brigade Kune ogranak Slavonski Brod, sudjelovali su 5.kolovoza 2024.godine u KNINU na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 29. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja.
Položeni su vijenci i zapaljene svijeće na spomeniku ,,Oluja 95.” i bili smo nazočni na podizanju zastave na Kninskoj tvrđavi. Nakon prigodne svečanosti na Nogometnom stadionu Dinara i komemorativnog dijela programa, služena je potom Sveta misa u Crkvi Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta, služena je koncelebrirana misa koju predvodio msgr. Jure Bogdan uz Šibenskog biskupa Tomislava Rogića.
Voditelj puta je bio Mato Opačak.
Sponzor putovanje i majica za sve je bilo Ministarstvo Branitelja RH hvala im u ime tri Udruge .
Izvor: Mato Opačak
Velika proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Vrbovcu
Velika proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Vrbovcu
Vrbovec, 5.kolovoz 2024.
U Vrbovcu je danas obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Obilježavanje u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec započelo je svetom misom za poginule i umrle hrvatske branitelje u župnoj crkvi sv. Vida u Vrbovcu. Nakon mise, u Narodnoj knjižnici Vrbovec, otvorena je izložba pod nazivom „Da se ne zaboravi“ na kojoj su izložene fotografije poginulih branitelja vrbovečkog kraja. Prilikom otvaranja izložbe uvodno se obratio predsjednik HČZ-a Vrbovec Milorad Milenković, a izložbu je otvorio brigadni general Rudi Stipčić, ratni zapovjednik Operativne grupe Posavina.
U čast poginulih branitelja vrbovečkog kraja održan je Mimohod sjećanja vrbovečkim ulicama. U mimohodu su sudjelovali članovi obitelji poginulih branitelja, pripadnici ratnih postrojbi HV-a, povijesnih postrojbi HV-a, članovi braniteljskih udruga, izaslanici, gosti, čelnici Grada Vrbovca i susjednih općina te građani. Zapovjednica mimohoda bila je bojnica Danijela Cvetko.
U mimohodu su nošeni stjegovi: Republike Hrvatske, 51. samostalne bojne HV Vrbovec, 1. gardijske brigade Tigrovi, 2. gardijske brigade Gromovi, 7. gardijske brigade Pume, Operativne grupe Posavina, 125. brigade HV Novska, 144. brigade HV Sesvete, 151. brigade HV Samobor, 53. samostalne bojne HV Dugo Selo, 65. samostalne bojne HV Ivanić Grad, Ministarstva unutarnjih poslova, Zagrebačke županije, Grada Vrbovca i općina Dubrava, Gradec, Farkaševac i Rakovec, Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i HVIDRE Vrbovec te ostalih udruga iz Domovinskog rata…
