U Povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja, 29.travnja 2014. godine održan je Okrugli stol na temu “Kakva pricuva treba Republici Hrvatskoj?”.
Organizator skupa, Hrv.casnicki zbor Primorsko-goranske županije je po prvi put u Republici Hrvatskoj stavio na javnu raspravu sadašnje nepovoljno i nezadovoljavajuce stanje pricuve OS RH i neriješen status Hrvatskog casnickog zbora, krovne organizacije pricuvnih casnika RH.
O potrebi da se o ovim temama raspravi, da im se da zasluženi znacaj i da se izvuku sa margine domace javnosti, dovoljno govori impozantan broj i sastav sudionika: pored zastupnika Hrvatskog Sabora, Borisa Kovacica, clana Odbora za obranu Hrvatskog Sabora, Erika Fabijanica, predsjednika Županijske skupštine PGŽ, stožernog brigadira u mirovini Rozaria Rozge, predsjednika HCZ RH ZU, Perice Prpica, predsjednika UJSP “Ajkule”, predstavnika Grada Rijeke, M.Vukelica, predsjednika Zajednica udruga proizašlih ih Domovinskog rata, dr Zlatka Tomašica, zskupu su bili nazocni i predstavnici organizacija HCZ iz Pakraca-Lipika, Ivanic Grada, Novske, Ogulina, Karlovca, Crikvenice, Delnica i Rijeke, te predstavnici DUZS iz Rijeke, te stožerni brigadir u mirovini Frano Primorac, jedan od ratnih zapovjednika 111.br HV.
Uvodnicari u raspravu bili su umirovljeni casnici, pripadnici HCZ PGŽ, brigadir Stanislav Linic, bojnik Denis Dekovic i porucnik Rajko Samueli-Kacic. Oni su u svojim izlaganjima u cilju da potaknu raspravu naglasili slijedece:
-
Pobjedonosni završetak Domovinskog rata i smirivanje stanja na ratovima i agresijom obuhvacenom podrucju bivše Jugoslavije nužno je dovelo do naglog smanjenja vojnih efektiva u region. Rapidno smanjenje OS RH i njihov prelazak na mirnodopski ustroj, nije praceno adekvatnom brigom da se zadrži ili pak uspori nestanak ogromnog iskustva i sposobnosti.
-
Hrvatska je danas stabilna, demokratska država, punopravna cllanica EU i NATO. Ne postoji izravna vojna prijetnja njenom suverenitetu. Ulaskom u sustav kolektivne sigurnosti oslobodeni su ogromni potencijali i resursi potrebni za držanje velike stajace vojske. No, pri svemu tome potpuno je zaboravljena cinjenica da moramo biti samo sposobni obraniti svoj teritorij i da je oslanjanje iskljucivo na NATO velika iluzija.
-
Pricuvni sastav, koji je vremenom gurnut na marginu interesa, dijelom zbog ekonomske sitauacije a dijelom i zbog nedostatka vizije i politicke volje, jedan je od bitnih cimbenika nacionalne sigurnosti zemlje. Njegov znacaj nije samo vojni, vec je i sociološki, psihološki i povijesni. Upravo je pricuva na svojim ledima iznijela prvu etapu agresije na RH. U jesen 1991.godine, mobilizacijom 285 000 vojnika i stvaranjem 77 brigada, a sve od ljudi koji su se obucavali kao pricuva u bivšoj državi, uspostavljen je strategijski preokret i zaustavljena agresija.
-
Zadace koje bi pricuva trebala imati u slijedecem periodu nisu samo i iskljucivo vojne. Naravno da je temeljni zadatak pricuve potpora zadacama OS RH u zemlji i u inozemnim misijama. Uz to tu je i pomoc civilnim institucijama u raznim situacijama, pogotovo elementarnih nepogoda. Preskupo je dizati ionako malobrojnu djelatnu HV za takve zadace.
-
Hrvatski casnicki zbor kao organizacija pricuvnih casnika i docasnika je, iako udruga koja se bavi strukom, vojnom poviješcu, promocijom vrijednosti Domovinskog rata i okupljanjima pricuvnih casnika na sportskom i strucnom polju, potpuno marginalizirana i svedena na udrugu gradana, nevladinu organizaciju. Status udruge je neriješen jer nije ušla u Zakon o obrani i kao takva, iako ogroman intelektualni i kadrovski potencijal, potpuno je neiskorištena i njen rad pomalo zamire. Zamire prvenstveno zbog toga što se temelji iskljucivo na entuzijazmu i samofinanciranju.
-
Ulaganje u pricuvu u buducnosti ne treba svatiti kao trošak vec kao ulaganje u sigurnost zemlje a sredstva koja bi se utrošila na to i nisu toliko velika kada se usporedi dobitak koji znaci imati jednu spremnu pricuvnu bojnu na raspolaganju u svakoj županiji za sve zadace i izazove koji stoje pred nama. U samom uvodu dat je i jedan od prijedloga za organizacju pricuve na razini RH i regionalne samouprave.
Rasprava koja je potom slijedila bila je veoma interesantna, konstruktivna i sa nizom prijedloga. Završni prijedlog na Okruglom stolu je da se cjelokupni material objedini i objavi na web stranici HCZ PGŽ a da se sa ovoga skupa uputi pismo Predsjedniku Republike, Predsjedniku Hrvatskog Sabora i Ministru obrane te da ih se upozna sa kompleksnošcu i znacajem ovog pitanja.
