Ljetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve)
Bukurešt, Rumunjska, 2. – 7. kolovoza 2026. godine
Transformacija? – traje dugo, treba iskoristiti priliku sada!
CIOR treba djelovati zajednički, razviti snažniju suradnju s NATO-om i iskoristiti prilike koje se pružaju sada. Ovo su najvažnije poruke Ljetnog kongresa CIOR-a u Bukureštu koji je obilježen primopredajom Nordijskog predsjedništva Danskoj, čiji je novi predsjednik postavio zahtjeve za većom aktivnošću, bržim djelovanjem i učinkovitošću. Ostvarivanje pobjede u sukobu narativa bila je glavna tema ovogodisnjeg simpozija koji je tradicionalno dio svakog Ljetnog kongresa.
Tijekom održavanja Ljetnog kongresa CIOR-a u Bukureštu, više od 500 sudionika – pričuvnih časnika, dočasnika i medicinskih stručnjaka – razmijenilo je ideje i nastavilo jačati profesionalne odnose. Kongres pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Rumunjske organizirala je Udruga rumunjskih časnika u pričuvnom sastavu (AORR) u suradnji s ministarstvom obrane i oružanim snagama Rumunjske.
Na kongresu su sudjelovali predstavnici 26 država članica CIOR-a. Hrvatski časnički zbor-zajednicu udruga na kongresu je predstavljala Nevenka Kovač, umirovljena pukovnica, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju HČZ-ZU.
Uz kongres, u kojem uz CIOR sudjeluje CIOMR-a (Konfederacija medicinskih pričuvnih časnika) i CISOR-a (Međusaveznička konfederacija pričuvnih dočasnika), organizirana je i radionica za mlade pričuvne časnike, civilno-vojna vježba CIMEX-26, simpozij na temu “Pobjeda u ratu narativa”, te vojno sportsko natjecanje, MILCOMP 2026 i radionica mlađih medicinskih pričuvnih časnika.
Sjednice Vijeća CIOR-a
U svom uvodnom obraćanju članovima Vijeća, predsjednik CIOR-a, brigadir Jørn Buø, naglasio je važnost određivanja smjera daljnjeg razvoja CIOR-a, nastavka transformacije te očuvanja relevantnosti organizacije. U prezentaciji je podijelio osobna razmišljanja o ulozi pričuve, ističući njezinu ključnu važnost za logistiku i potporu zemlje domaćina, te je naglasio potrebu da industrija postane strateški partner oružanih snaga.
General bojnik Fulvio Poli, (Italija), predsjedavajući NATO Odbora za pričuvu (NCR) pomno je pratio cjelokupni rad kongresa. Njegova aktivna uključenost i poticajne poruke snažno su odjeknule među članicama, potvrđujući jačanje suradnje s tijelima NATO-a. General Poli istaknuo je nužnost zajedničkog planiranja i rada, spremnost na promjenu mišljenja, osiguravanje relevantnosti te ostvarivanje zajedničkih rezultata.
Jedno od najinspirativnijih izlaganja održala je general bojnica Vanessa Dornhoefer (SAD), savjetnica za pričuvu u Pentagonu. U svom govoru osvrnula se na aktualne izazove pričuvnih snaga, promjene u karakteru suvremenog ratovanja, važnost otpornosti, povjerenja i odgovornosti, te razlikama između politike i prakse.
Budući status Logističkog foruma
Nakon rasprave o budućem statusu Logističkog foruma, dorađen je predstavljeni radni plan za razdoblje 2026.-2027., s naglaskom na suradnju, umrežavanje, aktivno sudjelovanje i profesionalni razvoj. Cilj je formirati radnu grupu među državama članicama, izraditi plan vježbi i pripremiti godišnje izvješće o napretku logistike. Vijeće CIOR-a prihvatilo je prijedlog Predsjedništva da Radna skupina Logističkog foruma nastavi s radom još jednu godinu.
Proračun
Nakon uvida u provedbu financijskog poslovanja, članice su odobrile proračun za fiskalnu godinu 2026./2027. Do sada je članarine platilo 25 članica te su države koje još nisu ispunile svoje obveze, pozvane da to što prije učine. Konačno izvješće bit će predstavljeno na zimskom zasjedanju CIOR-a.
Izbor i predstavljanje predsjedništva CIOR-a za razdoblje 2026.-2028
Izbor novog predsjedništva donio je zanimljive promjene i nove prioritete. Nakon što je potvrđena odluka o imenovanju pukovnika Larsa Baka za predsjednika CIOR-a, on je predstavio svoj tim i iznio glavne smjernice koje će voditi njegovo predsjedanje. Posebno je naglasio važnost jačanja suradnje između NCR-a, CIOMR-a, CISOR-a i unutar same organizacije, što će omogućiti bolju razmjenu iskustava i znanja među članovima. Jedan od ključnih ciljeva bit će aktivnije korištenje odbora, što bi trebalo rezultirati bržim i učinkovitijim prijenosom znanja i iskustva. Također, planira se poboljšanje komunikacijskih kanala kroz bolju upotrebu društvenih mreža, web stranice i sustava elektroničke pošte, čime će se olakšati svakodnevni rad i povećati transparentnost. Pukovnik Bak istaknuo je potrebu za dugoročnim planiranjem, te je poručio kako je važno pojednostaviti procese radi lakšeg funkcioniranja organizacije. Unatoč svim izazovima, planira voditi CIOR s osmijehom i pozitivnim stavom, pritom zadržavajući ozbiljnost u pristupu radu i donošenju odluka.
Raspored predsjedanja i sljedećih sastanaka
Od 2026. do 2028. CIOR-om predsjedava Danska, potom bi od 2028. do 2030. predsjedanje zajednički trebale preuzeti Francuska (uz potvrdu) i Estonija. Finska je potvrdila predsjedanje za 2030.-2032., a SAD najavio namjeru preuzeti predsjedanje 2032.-2034. te traži europskog partnera. Interes za predsjedsjedanje u istom razdoblju iskazala je i Velika Britanija. Prvi IBM sastanak pod danskim predsjedanjem bit će u Veroni, Italija, od 15. do 18. listopada 2026., dok će se sljedeći IBM održati u Finskoj. Za sada, nijedna država još nije izrazila interes za domaćinstvo sljedećeg Ljetnog kongresa CIOR-a. Ljetni kongres CIOR-a 2028. planiran je u Njemačkoj.
Prezentacije rada odbora
Predsjednici osam odbora prezentirali su provedene i planirane aktivnosti, naglašavajući važnost angažiranog sudjelovanja i kontinuiranog doprinosa koji su ključni za uspješno djelovanje odbora. Pravni odbor je ponovno istaknuo potrebu za širenjem mreže pravnih stručnjaka te zamolio države da odrede svoju “pravnu osobu za kontakt”. Odbor za obrambenu strategiju CIOR-a nije uspio finalizirati dokument niti predstaviti studiju o pričuvnim snagama tijekom Ljetnog kongresa, budući da još nije zaprimio odgovore od svih članica. Rok za dostavu podataka produljen je do kraja listopada. CIOR Jezična akademija (CLA) nastavlja uspješno provoditi tečajeve koji omogućuju da više od 100 studenata godišnje usavrši svoje znanje dvaju službenih jezika NATO-a i CIOR-a, engleskog i francuskog. Ove godine Hrvatska je bila jedna od 22 države sudionice i imala je svoju prvu polaznicu na dvotjednom tečaju Jezične akademije CIOR-a (CLA) koji se održao neposredno prije samog Ljetnog kongresa u Salon de Provenceu, Francuska.
Nacionalne prezentacije
Švicarska je predstavila svoj sustav obveznog služenje vojnog roka, razine obuke te postupak provedbe civilne službe kao alternative. Svaki švicarski muškarac dužan je odslužiti vojnu obvezu, dok žene imaju mogućnost dragovoljnog služenja. Inicijativa za ukidanje vojne obveze nije dobila dovoljnu potporu, naime na provedenom referendumu više od 70% građana izjasnilo se u korist služenja vojnog roka.
Poljska je u svojoj prezentaciji iznijela pregled oružanih snaga, istaknuvši njihov značajan rast, danas one broje više od 210.000 vojnika. Poseban naglasak stavljen je na strateško partnerstvo sa SAD-om, podtporu Ukrajini te vodeću ulogu u obuci, materijalnoj i humanitarnoj pomoći. Predstavljen je i pilot program kadetskih škola, koje će od akademske godine 2026./2027. obrazovati pričuvne časnike na civilnim sveučilištima, a planirano je sudjelovanje 300 volontera. Poljska je ponovno aktivirala svoje članstvo u CIOR-u nakon osam godina izbivanja.
Simpozij “Pobjeda u ratu narativa”
Simpozij je bio održan 5. kolovoza u impozantnoj zgradi rumunsjkog parlamenta i okupio je raznolike sudionike, uključujući predavače, vojne stručnjake, diplomate i novinare, koji su raspravljali o snazi narativa u oblikovanju svijeta. Istaknuta je važnost riječi i ideja koje mogu oblikovati i mijenjati percepciju stvarnosti, kao što je to primjerice termin „specijalne vojne operacije“ koji ruska strana koristi za invaziju na Ukrajinu. General pukovnik u mirovini Catalin Tomescu govorio je o utjecaju koji imaju društvene mreže danas, naglasivši kako neodgovorno etiketiranje vrlo lako polarizira i fragmentira javnost, razvija nepovjerenje u vodstvo te dovodi do propitkivanje svega. Istaknuo je ključnim da pričuvnici biti proaktivni, brzi, prilagodljivi i ujedinjeni kako bi bili uspješni i mogli odgovoriti na suvremene izazove.
Na panelu pod nazivom “Narativ kao oružje – lekcije iz rusko-ukrajinskog rata”, dr. Yevhen Mahda istaknuo je kako se ovaj sukob ne vodi samo zbog teritorija, već prije svega zbog budućnosti Ukrajine. Prema njegovim riječima, Rusija je značajno podcijenila ukrajinsko društvo i sada ulaže napore kako bi oslabila potporu koju Ukrajina prima. S druge strane, Mahda je naglasio kako je glavno obilježje ukrajinskog narativa borba za pravdu, izražena željom za pobjedom i nastojanje da se Ukrajina pozicionira kao vodeći borac za slobodu u Europi.
Sljedeća dva panela bavila su se vrlo aktualnim temama umjetne inteligencije, uloge društvenih mreža, širenja lažnih vijesti te načinima na koje se može ostvariti prevaga u ratu narativa. Panelisti su iznijeli svoja gledišta načina na koji pojedinci mogu postati mete dezinformacija, istaknuvši pritom kako su lažni narativi izrazito rašireni, kao što je to slučaj i u Rumunjskoj. Upozoreno je na važnost kritičkog razmišljanja i edukacije javnosti, kako bi se smanjila ranjivost društva na lažne informacije.
Panel pod nazivom “Pobjeda u ratu narativa” otvorio je pitanje zašto vojna pobjeda sama po sebi ne jamči dugoročan uspjeh u borbi za narativ. Sudionici su istaknuli postojanje raskoraka između političkih ciljeva i konkretnih vojnih akcija, naglašavajući da je natjecanje za prevlast u narativima često dugotrajnije i kompleksnije od samih vojnih sukoba. Prema riječima pukovnika Douglasa Cochranea (NATO STRATCOM, SHAPE), ne nalazimo u ratu u klasičnom smislu, već u stalnom natjecanju za prevlast u informacijama i percepcijama. Zaključno, panelisti su dodatno podcrtali važnost strateškog komuniciranja i upravljanja narativima u suvremenim sukobima te potrebu da se bude vjerodostojniji, koherentniji i otporniji nego suprotna strana.
Posjet MILCOMP-u
Dana 6. kolovoza za nacionalne predstavnike CIOR-a bio je organiziran posjet vojnom objektu u kojem se provodilo natjecanje u savladavanju prepreka na kopnu i vodi. Ovo međunarodno višedisciplinsko natjecanje ispituje tjelesnu spremnost i praktične vještine sudionika kroz gađanje, orijentacijsko trčanje, savladavanje prepreka, snalaženje na karti, medicinske vježbe i ratno pravo. MILCOMP se svake godine održava u jednoj od CIOR članica, najčešće zajedno s održavanjem Ljetnog kongresa, a organizacija je vrlo zahtjevna.
Završna razmatranja
Na samom kraju zasjedanja, gosti kongresa iznijeli su svoja zapažanja i preporuke. Predsjednik NCR-a, general-bojnik Poli, naglasio je potrebu za snažnijom prisutnošću u Bruxellesu, što bi podrazumijevalo i redovite sastanke s vojnim predstavnicima. Istaknuo važnost jedinstvenog i ujedinjenog nastupa svih triju organizacija (CIOR, CIOMR i CISOR). General-bojnica Donhoffer skrenula je pozornost da kada govorimo o transformaciji treba imati na umu dugotrajnost tog procesa i da prilike treba iskoristiti sada. Pored toga, naglasila je, važno je razmišljati o ciljevima sposobnosti i djelovati proaktivno u njihovom ostvarenju. General Buchanan (SAD) zaključio je da je izgradnja snažnije suradnje s NATO-om od presudne važnosti te da je nužno djelovati zajednički.
Zaključno
Organizacija Ljetnog kongresa i vojnog natjecanja u Bukureštu donijela je Rumunjskoj zasluženo priznanje kao iznimnog domaćina i potvrdila njezinu odlučnost u jačanju pozicije pričuvnih snaga. Šaljući jasnu poruku o važnosti zajedništva u današnjim sigurnosnim izazovima, CIOR se nastavlja profilirati kao nezaobilazna organizacija usmjerena na jačanje i promicanje pričuvnog sastava koja dodatno osnažuje kolektivnu obranu. Pod novim vodstvom, CIOR nastavlja svoj put transformacije, potičući članove na još snažniji doprinos NATO-ovim misijama, operacijama i aktivnostima. Hrvatska ove godine napravila još jedan korak naprijed, upućujući svoju prvu polaznicu na CIOR Jezičnu akademiju, potvrđujući se time kao zemlja koja kontinuirano ulaže u razvoj svojih pričuvnih snaga i potiče međunarodnu suradnju.
CIOR je nepolitička i neprofitna organizacija koju su 1948. godine osnovale udruge pričuvnih časnika Belgije, Francuske i Nizozemske. Danas predstavlja interese više od 1,3 milijuna pričuvnika iz 31 zemlje članice NATO-a i partnerskih država, čime je izrasla u najveću svjetsku organizaciju vojnih pričuvnih časnika. Kao ugledan glas pričuve unutar NATO-a, CIOR daje snažnu potporu politikama Saveza i doprinosi ostvarenju njegovih ciljeva. HČZ-ZU je od 2001. pridruženi, a od 2009. godine punopravni član CIOR-a.
