Ljetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve)
Tallinn, Estonija, 29. srpnja do 2. kolovoza 2024. godineLjetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve)
Gotovo 700 sudionika bilo uključeno u brojne aktivnosti Ljetnog kongresa CIOR-a 2024 održanog u Tallinu. Kongres je i ove godine protekao u ozračju ruske prijetnje, što je obilježilo kako raspravu, tako i teme simpozija pod nazivom “Mobilizacija i početna faza rata. Važnost koju imaju pričuvne snage opetovano je isticana kod niza govornika, kao i činjenica da se ratovi danas ne mogu voditi bez pričuvnika. Estonija je završila dvogodišnje predsjedanje CIOR-om, od koje su predsjedanje zajednički preuzele nordijske zemlje. Novi predsjednik CIOR-a je brigadir Jørn Buø, predsjednik Udruge pričuvnih časnika Norveške. Domaćin sljedećeg Ljetnog kongresa CIOR-a 2025 biti će Španjolska.
Ljetni kongres CIOR-a, posljednja aktivnost pod estonskim predsjedanjem, održan je u Tallinnu, Estonija, od 29. srpnja do 2. kolovoza 2024. godine. Na kongresu su pored predstavnika 24 države članice sudjelovali i predstavnici Južnoafričke Republike, kao pridružena članica, Burundija, u okviru vojnog natjecanja i Tunisa, s polaznicima na Jezičnoj akademiji CIOR-a. Hrvatsku je na sastanku predstavljala Nevenka Kovač, umirovljena pukovnica, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Hrvatskog časničkog zbora-zajednice udruga i nacionalna predstavnica pri ovoj međunarodnoj časničkoj konfederaciji.
Kongresne aktivnosti CIOR-a, CIOMR-a (Konfederacija medicinskih pričuvnih časnika) i CISOR-a (Međusaveznička konfederacija pričuvnih dočasnika), pored sjednica Vijeća CIOR-a, obuhvaćale su niz drugih aktivnosti – simpozij, radionicu mladih pričuvnih časnika (YROW), vježbu civilno-vojne suradnje (CIMEX), Jezičnu akademiju CIOR (CLA), vojno natjecanje (MILCOMP) i radionicu mlađih medicinskih pričuvnih časnika (JMROW).
Svečanost otvaranja 29. srpnja. Tradicionalno, otvaranje ljetnog kongresa obilježano je svečanim postrojem nacionalnih predstavnika. Poredane na Trgu slobode pod zastavama svojih zemalja, pričuvnike iz savezničkih i partnerskih zemalja pozdravio je načelnik GS OS Estonije general-bojnik Andrus Merilo. Predsjednik CIOR-a pukovnik Toomas Luman tom je prigodom istaknuo kako je ratovanje u Ukrajini pokazalo je da se ratovi danas ne mogu voditi bez pričuvnika te je naglasio da pričuvnici preuzimaju vodstvo vodova i satnija kada je to potrebno i spremni su ispuniti zadaće aktivnih vojnika.
Uvodna riječ estonskih predsjedatelja
Drugog dana kongresa, 30. srpnja 2023. godine, sudionike je pozdravio predsjednik CIOR-a pukovnik Luman, napominjući kako je ovo zadnji sastanak pod estonskim predsjedanjem i da smatra da je je novi dokument NATO-a o pričuvnim snagama koji treba biti uskoro predstavljen, jedno od najvažnijih postignuća. Bojnik Andre Lilleleht (Estonija), glavni tajnik CIOR-a konstatirao je kako na ovom kongresu sudjeluju predstavnici 24 države članice (Albanija, Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Kanada, Mađarska, Nizozemska, Norveška, SR Njemačka, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske) te pridružena članica Južnoafrička Republika.
Prikaz aktivnosti u proteklom razdoblju potom je izložio pukovnik Johan Storm Munch (Norveška), predsjednik CIOMR-a, ističući zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u protekle dvije godine, u kojima je ova organizacija ostvarila usku suradnju sa svojim članicama i brojnim drugim organizacijama te uspjela dokazati da je relevantna za NATO. Napomenuo je kako je je u fokusu CIOMR bio znanstveni pristup te da je izrađen Akcijski plan za COMEDS (Committee of the Chiefs of Military Medical Services) o medicinskim pričuvnicima. U sljedećem dvogodišnjem razdoblju predsjedanje CIOMR-om preuzelo je zajedničko njemačko-nizozemsko predsjedništvo.
Predsjednik CISOR-a, časnički namjesnik Reinhard Knott (Njemačka). istaknuo je zadovoljstvo suradnjom sa CIOR-om i CIOMR-om, prilikama koje organizacija daje mladim dočasnicima kao i razvojem novih koncepata i priznanjem ove dočasničke organizacije kao pouzdanog partnera od strane NATO-a. Nizozemska će biti sljedeci predsjedatelj.
Izjava Poljske
Novi predsjednik Federacije udruga pričuvnika Poljske general-bojnik Piotr CZERWINSKI najavio je povratak Poljske u CIOR i CISOR, istaknuvši punu potporu poljskog ministarstva obrane. Osvrnuo se na prethodno razdoblje, u kojem je od 2018. godine pa nadalje uslijedilo smanjenje aktivnosti uslijed nerazumijevanja i nedostatka potpore tadašnjih političkih struktura. Istaknuo je također važnost uloge pričuve i upozorio na stvarnu prijetnju od strane Ruske Federacije.
Povratak u CIOR I MILCOMP najavila je također Litva.
Izlaganje predsjednika estonskog parlamentarnog odbora za nacionalnu obranu
Nacionalni predstavnici su imali priliku upoznati se s gledištima I aktualnim temama vezanim uz rad ovog odbora u zanimljivaom izlaganju njegovog predsjednika Kaleva Stoicescuoa. Konstatirajući kako je objava kraja hladnog rata došla preuranjeno, istaknuo je da ruska agresija predstavlja déjà vu za Estoniju, koja zna na što su sve ruske snage sposobne. Prema njegovom mišljenju, oni su tehnički u 21. stoljeću, ali ne i mentalno. Opetovano je naglasio potrebu za pružanjem potpore Ukrajini u njihovoj egzistencijskoj borbi. Najavio je da će u Estoniji tijekom sljedećih godina biti provedena izvanredna ulaganja u obranu.
Izaganje predstavnika NATO-a.
Pukovnik Kenneth Myrup, predstavnik Odjela za politiku i sposobnosti NATO IMS-a (International Military Staff) upoznao je sudionike s aktualnim stanjem izmjena dokumenta Vojnog odbora NATO-koji se odnosi na pričuvni sastav (NATO Framework Policy on Reserves, MC 441/1), a čiji prijedlog treba uskoro biti predstavljen NATO tijelima. Dokument je od velike važnosti za CIOR i očekuje se kako će pridonjeti jačanju suradnje s NRFC-om (National Reserve Forces Committee), kao i s ostalim tijelima NATO-a, što je predstavljalo stanovitu boljku u prethodnom razdoblju. (kratica za “vereniging zonder winstoogmerk”, naziv za neprofitnu organizaciju na flamanskom jeziku).
Proračun
Ukupni proračun CIOR-a za fiskalnu godinu 23/24 iznosi134000 EUR. Članarine za nacionalne organizacije pričuvnih časnika u prethodnoj godini bile su povećane za 25%. Nakon uvida u provedbu financijske politike,članice su odobrile proračun za fiskalnu godinu 24/25.
Registracija CIOR-a
Jedno od glavnih pitanja koja su se raspravljala na sjednicama Vijeća CIOR-a bilo je pitanje registracije CIOR-a kao pravne osobe. Stoga je na zahtjev Predsjedništva, tvrtka NautaDutlih provela pravnu analize statusa organizacije te je utvrđeno kako je za valjanu registraciju CIOR-a kao neprofitne organizacije u Belgiji potrebno da sve države koje su u statusu članica, promatrača ili pridruženih članica ponovo dostave prijave na jedinstvenom obrascu. Sve prijave je razmatralo Vijeće od 6 direktora, koje je potom potvrdilo valjanost prijava i proglasilo da je 27 država u statusu članica CIOR vzw (kratica za “vereniging zonder winstoogmerk”, naziv za neprofitnu organizaciju na flamanskom jeziku).
Predstavljanje rada odbora
Predsjednici 8 odbora CIOR-a izvijestili su o svom radu u proteklom razdoblju. Izvrsne ocjene dobila je Jezična akademija (CLA), koja je u 2024. godini ponovila svoju uspješnu suradnju – više od 100 studenata usavršilo je svoje vještine engleskog i francuskog jezika, dva službena jezika NATO-a i CIOR-a. Ove godine CLA je pohađalo 20 studenata iz Tunisa, suradnja koja je ostvarena u sklopu NATO Mediteranskog dijaloga.
Posjet MILCOMP-u
Dana 31. srpnja za nacionalne predstavnike CIOR-a bio je organiziran posjet vojnom objektu u kojem se provodilo natjecanje u savladavanju prepreka na vodi.
Na međunarodnom vojnom višedisciplinskom natjecanju MILCOMP natjecalo se ukupno 40 timova. Discipline koje su se vrednovale bile su: gađanje pištoljem i automatskom puškom, orijentacijsko trčanje, savladavanje staze s preprekama na kopnu i vodi, provjera snalaženja na karti, medicinske vježbe te ratno pravo.
Po završetku natjecanja, pobjednik u ukupnom poretku bila je Njemačka, dok su estonske momčadi zauzele drugo mjesto, a Finska je bila treća.
MILCOMP se od 1957. godine održava svake godine u jednoj od članica CIOR-a. Zbog zahtjevnosti organizacije, Vijeće CIOR-a je odlučilo da se u 2025. godini MILCOMP neće organizirati u okviru Ljetnog kongresa CIOR 2025, a odluka gdje i kad će se natjecanje održati biti će donesena naknadno.
Simpozij: "Mobilizacija i početna faza rata"
I ovogodišnji Ljetni kongres održan je u ozračju ruske prijetnje, što je obilježilo kako raspravu, tako i teme simpozija održanog 1. kolovoza.
Na početku simpozija,,predsjednik estonske vlade Kristen Michal obratio se prisutnima videolinkom potvrđujući veliku pozornost koju Estonija pridaje svojoj pričuvi i ovom događaju.
Kako pobijediti u sljedećem ratu, bila je tema o kojoj je u nastavku govorio general Martin Herem, (načelnik GS OS Estonije 2018. – 2024.). Prema njegovom uvjerenju, u cilju odvraćanja ruskih oružanih snaga potrebno je izgraditi kapacitete, i to što je moguće prije. Istaknuo je kako pobjeda NATO-a nije upitna, ali da će borba biti ružna.
Na simpoziju su predstavljeni rezultati projekta Russian Activity Tracker koji su zajednički izradili Stockholm Free World Forum i McCain Institute at Arizona State University analizirajući 79 slučajeva ruskih političkih, diplomatskih, ekonomskih i vojnih akcija kao I 271 slučaj presretanja ruskih zrakoplova od strane NATO misije baltičkog zračnog nadzora (podaci od 1999. do 2018.). Projekt analizira obrascse kibernetičkih napada kojima su u praćenom razdoblju bile pogođene države sjeverne Europe.
Brigadni general John Kendall (Velika Britanija) govorio je o pričuvnim snagama britanske vojske, spremnosti, obuci i potpori Ukrajini.
Vrlo zanimljivo izlaganje na temu “Koliko vremena imamo – rano upozorenje na rusku agresiju” održao je Rainer Saks, bivši estonski direktor za strane obavještajne službe (2011. – 2015.). Ustvrdio je kako je Rusija inferiorna u svakom elementu od raspada Sovjetskog Saveza, što ruski čelnici razumiju i nastoje utjecati na slabosti zemalja članica NATO-a pa su stoga razvili takozvane hibridne ratne sposobnosti. Prema njegovom mišljenju, cilj nije vojni napad na NATO, već njegovo slabljenje, idealno do točke raspada. Odgovor na pitanje koliko vremena imamo i je li Rusija uopće sposobna ući u potpuni vojni sukob s NATO-om, ovisi samo o nama, a ne o Rusiji
Ostali govornici bavili su se pitanjima spremnosti pričuvnih snaga, korištenja civilnih stručnjaka u vojnom kontekstu, uporabom umjetne inteligencije u suvremenom ratovanju, ali i osvrtom i na kulturnu perspektivu pojedinih zemalja u kojima prevladava osjećaj sigurnosti budući da smatraju da su daleko od linije sukoba.
Predsjedanje CIOR-om i slijedeći sastanci
Posljednjeg dana zasjedanja Vijeća CIOR-a pukovnik Luman osvrnuo se na proteklo dvogodišnje razdoblje estonskog predsjedanja i naveo glavna postignuća. Među njima je izrada vizualnog identitet CIOR-a, oznaka CIOR-a, modernizacija web stranice i prijevod na francuski, ažuriranje informacija, obilježavanje 75 obljetnice, utjecaj na politiku pričuvnog sastava NATO-a, sudjelovanje u izradi novih policy dokumenata NATO-a o pričuvnicima, rješavanje pravnog položaja organizacije, rad sa 27 članica te provedba istraživanja o pitanjima pričuve. Predsjednik CIOR-a iznio je također neka svoja osobna razmišljanja kako bi CIOR trebao ubuduća djelovati.
Predstavljanje novog predsjedatelja. Novi predsjednik CIOR-a brigadir Jørn Buø, predsjednik je Norveske udruge pričuvnih časnika koja je do sada već tri puta predsjedala CIOR-om i organizirala 4 ljetna kongresa. Brigadir Buø predstavio je organizacijsku strukturu predsjedanja CIOR-om u nadolazećem dvogodišnjem razdoblju. Tri su glavna prioriteta norveškog predsjedanja: 1. ostvariti vidljivost od 360 stupnjeva, prvenstveno prema NATO-u, oružanim snagama, ministarstvima obrane, udrugama pričuvnih časnika; 2. ojačati odnose s NRFC-om, 3. osnažiti suradnju sa članicama, ponovno angažirati i uključiti zemlje u članstvo CIOR-a. Nakon Norveške, predsjedanje CIOR-om preuzima Danska.
Sljedeći sastanci CIOR-a su: IBM (In Between Meeting), od 31. listopada do 3. studenoga 2024. u Španjolskoj, Palma de Mallorca; MWM (Mid-Winter Meeting), u siječnju, u sjedištu NATO-a u Bruxellesu; IBM, u svibnju 2025. u Francuskoj (potrebna potvrda). Ljetni kongres CIOR 2025, održat će se u srpnju u Španjolskoj.
Na Ljetnom kongresu CIOR-a sudjelovali su najviši estonski dužnosnici. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur, u svom je zapaženom govoru 29. srpnja prilikom večere organizirane za sudionike CIOR-a posebice naglasio važnost ulaganja u obranu i potrebi da NATO članice izdvoje zacrtanih 2 posto BDP-a za obranu. Za Estoniju je to imperativ, rekao je, a praktični učinak je da je Estonija ojačala svoju vojsku s mnogo nove opreme- tijekom prethodne godine uloženo je 2 milijarde EUR u estonsku obranu, većina za tešku artiljeriju.
Posljednjeg dana kongresa 2. kolovoza, na završnoj svečanosti i tradicionalnoj gala večeri na kojoj su dodjijeljena priznanja sudionicima vojnog natjecanja, sudjelovao je predsjednik Republike Estonije Alar Karis. Predsjednik Karis je istaknuo kako se estonska nacionalna obrana temelji se na pričuvnim postrojbama s borbenom obukom, naglašavajući da su njihove pričuvne snage mnogo više od toga, one predstavljaju most između vojnih snaga i ostatka društva.
Završnu svečanost obilježila je primopredaja predsjednja CIOR-om – pričuvnici nordijskih zemalja preuzeli su predsjedanje od estonskih pričuvnih časnika za sljedeće dvogodišnje razdoblje.
CIOR je osnovan 1948. godine, predstavlja više od 1,3 milijuna pričuvnika iz 34 države (28 država članica i 6 pridruženih članica), zastupljenih od strane njihovih nacionalnih udruga pričuvnih časnika. Službeno je priznat od strane NATO-a 1976. (MC 248/1). Cilj organizacije je pružanje savjeta o najboljem korištenju pričuvnika i razmjena informacija između država članica. Sastaje se četiri puta godišnje, a njegove aktivnosti uključuju pripremu pričuvnih časnika i dočasnika, promicanje uloge i statusa pričuvnih snaga unutar NATO-a i na nacionalnoj razini.
Hrvatska je od 2001. bila u statusu pridružene članice, a punopravna članica CIOR-a je od 2009. godine.
Imajući u vidu sve veći značaj pričuve danas, bilo bi uputno ojačati vidljivost Hrvatske u ovoj organizaciji te iskoristiti mogućnosti profesionalnog usavršavanja unutar projekata koje COR nudi.