Smrt generala Pavla Miljavca, Zagreb i Novigrad na Dobri 6. – 9. prosinca 2022.
Tragična i nenadana smrt bivšeg načelnika Glavnog stožera OSRH i ministra obrane umirovljenog generala zbora Pavla Miljavca duboko je potresla sve članove udruga-članica Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga.
Neposredno nakon bolne vijesti o smrti generala Miljavca, predsjednik HČZ-ZU Igor Majetić uputio je telegram sućuti obitelji Miljavac. U ime predsjednika Igora Majetića komemoraciji u Ministarstvu obrane, 8. prosinca nazočio je glavni tajnik Branko Gačak, koji se nakon komemoracije u ime HČZ-ZU upisao u knjigu sućuti koja je bila otvorena u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora.
Pogrebu na groblju u Novigradu na Dobri, 9. prosinca su uz predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića nazočili brojni članovi iz HČZ Duga Resa, HČZ Karlovac, HČZ Ogulin i HČZ Ozalj udruženih u Savez udruga Hrvatskog časničkog zbora Karlovačke županije, kao i članovi drugih udruga Hrvatskog časničkog zbora s prostora Republike Hrvatske.
Tekst: Branko Gačak
Fotografije: Branko Gačak i MORH
GENERAL ZBORA PAVAO MILJAVAC - BIOGRAFIJA
Umirovljeni general zbora Pavao Miljavac, koji je preminuo 5.prosinca 2022. godine, u 69. godini, ući će u hrvatsku povijest kao jedan od dvojice najvažnijih zapovjednika u Glavnom stožeru Oružanih snaga za vrijeme vojno-redarstvene operacije Oluja, ali i kao najmlađi načelnik Glavnog stožera.
Pavao Miljavac rođen je 3. travnja 1953. godine u mjestu Maletići u blizini Duge Rese. Osnovnu školu pohađao je u Novigradu na Dobri i u Dubovcu dok je gimnaziju završio u Karlovcu. Nakon srednje škole upisao je Tehnološko-kemijski fakultet u Zagrebu, na kojem je diplomirao.
Miljavac se uključio u stvaranje neovisne Hrvatske od samih početaka, sudjelujući u svim bitnim događajima, ponajviše u naoružavanju i pripremi pripadnika Zbora narodne garde i hrvatske policije već od rujna 1990. godine, kada je pristupio pričuvnom sastavu Ministarstva unutarnjih poslova. U lipnju iduće godine imenovan je članom regionalnog kriznog stožera, a nakon što je započela otvorena velikosrpska agresija na Hrvatsku napustio je dugogodišnji obiteljski biznis i aktivno se stavio na raspolaganje Hrvatskoj vojsci u nastajanju.
Ratni zapovjednik 137.brigade Duga Resa
Njegova temeljitost i organiziranost prepoznate su odmah na početku Domovinskog rata pa je 8. studenoga 1991. imenovan zapovjednikom 137. dugoreške brigade Hrvatske vojske koja je dotad sudjelovala u obrani Karlovca i Duge Rese. Upravo u to vrijeme ta je postrojba, prema zapovijedi Operativne zone Karlovac, krenula u napad između rijeke Korane i Matkovog brda, a nakon dva mjeseca borbi zauzela je sela Donja i Gornja Zastinja, koja su dotad držali srpski pobunjenici.
Dugoreška brigada pod Miljavčevim zapovjedništvom odlazi u rujnu 1992. na posavsko bojište te se ne zadržava duže vrijeme na njemu. Miljavac je ranije isticao da 137. brigada nije bila vrednovana prema doprinosu koji je dala tijekom ratnih godina. Pritom je osobito naglašavao njezin doprinos u Oluji, u kojoj je sudjelovala u napadnim djelovanjima, iako to prvotno nije bilo planirano, a te je zadaće uspješno ostvarila. Kroz tu postrojbu tijekom Domovinskog rata prošlo je 5719 branitelja, a njih 229 bilo je ranjeno te su poginula njezina 84 pripadnika.
Brigada je, prema navodima iz monografije ‘Stotridesetsedma’, bila multinacionalnog karaktera jer su je, pored Hrvata, sačinjavali Srbi, Bošnjaci, Albanci, Slovenci, pa čak i Rumunji, a kroz njezine redove prošlo je i stotinjak žena.
Miljavac je na čelu dugoreške brigade bio do 1. listopada 1992. godine, potom preuzima zapovjedništvo Zbornog područja Karlovac. U svibnju 1994. promaknut je u general-bojnika, nakon čega, sredinom kolovoza iste godine, postaje pomoćnikom načelnika Glavnog stožera HV-a za domobranstvo.
Načelnik pa ministar
General Miljavac je za vrijeme Oluje bio zapovjednik tima A za provedbu te operacije, a sedam mjeseci poslije oslobađanja Hrvatske u kolovozu 1995., tada već kao general-pukovnik, imenovan je zamjenikom načelnika Glavnog stožera. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman imenuje Miljavca u studenom 1996. načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga, a dotad ga je vodio Zvonimir Červenko. Imenovan je na tu dužnost sa samo 43 godine, što ga čini najmlađim u povijesti na toj funkciji.
Nakon smrti Predsjednika Tuđmana, u prosincu 1999. i smjene vlasti početkom 2000. godine Miljavac odlazi u politiku i postaje saborski zastupnik HDZ-a, no napušta ga s Vesnom Škare Ožbolt i Matom Granić te prelazi u novoosnovani Hrvatski demokratski centar, kasnije preimenovan u Demokratski centar. Na kraju se vratio u HDZ te se s dvadesetak umirovljenih generala angažirao na braniteljskim pitanjima.
Odbacivao srbijanske optužbe za Oluju i promicao služenje vojnog roka
Miljavac je jedan od osnivača Hrvatskog generalskog zbora, kojim je predsjedao od 2013. do 2022. godine, kada je imenovan njegovim počasnim predsjednikom. Kao čelnik te udruge često je javno istupao i štitio ugled te dostojanstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Kao jedan od zapovjednika u Oluji odbacivao je sporne srbijanske optužbe o raketiranju civila na Petrovačkoj cesti te naglašavao potrebu da se hrvatsko društvo odmakne od svih simbola koji su karakterizirali prošle sustave, ali se i zalagao za povratak vojnog roka.
KOMEMORACIJA ZA GENERALA PAVLA MILJAVCA U MINISTARSTVU OBRANE
Komemoracija za preminulog generala zbora Pavla Miljavca održana je u Domu Hrvatske vojske “Zvonimir” 8. prosinca 2022. godine. Komemoracjji, uz obitelj i prijatelje, nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj, izaslanici Predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnici u Hrvatskom saboru, predsjednik Marinko Krešić i brojni članovi Hrvatskog generalskog zbora članovi, bivši ministri obrane i bivši načelnici Glavnog stožera, generali, admirali i ostali. O liku i djelu generala Miljavca govorili su ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj te predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić čiji govor objavljujemo u nastavku.
GOVOR PREDSJEDNIKA HRVATSKOG GENERALSKOG ZBORA GENERALA MARINKA KREŠIĆA NA KOMEMORACIJI
“Poštovana članovi obitelji Miljavac, dame i gospodo,
dopustite mi par osobnih riječi o generalu Pavlu Miljavcu, dragom nam kolegi i prijatelju kojeg se danas prisjećamo, a nakon preranog i iznenadnog odlaska. Tužna vijest o njegovoj smrti veoma me pogodila i još uvijek ne mogu doći sebi od pomisli da više nije među nama.
Pavao je bio moj veliki prijatelj. Znali smo se od prvih dana Domovinskog rata, u vrijeme kada, napustivši sigurnost uhodanog obiteljskog posla nije ni časka dvojio kojim putem krenuti, stavivši se na raspolaganje novoj demokratski izabranoj vlasti. U prvo vrijeme u okviru policije, a nakon početka otvorene velikosrpske agresije, hrvatskim oružanim snagama – u nastajanju kojih je dao veliki doprinos.
Od zapovjedne dužnosti u domobranskoj pukovniji i u 137. brigadi, Zbornom području Karlovac koje je vodio, dužnosti pomoćnika i zamjenika načelnika Glavnog stožera, dužnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga pa do dužnosti ministra obrane Republike Hrvatske, Pavao Miljavac davao je sve od sebe kako bi se uspostavio potpuno novi sustav, a kada je sustav uspostavljen kako bi funkcionirao što uspješnije. U stvaranju Hrvatske vojske ostavio je neizbrisiv trag i može služiti kao primjer kako se boriti i živjeti za Domovinu.
Bez takvih ljudi, bez takvih domoljuba i bez takvog osobnog odricanja čak i takvi genijalni vođe kao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman teško da bi polučili samostalnu i suverenu državu. Imajući to na umu mislim da nije previše reći da je Pavao Miljavac jedan od onih Hrvata koji su velikim slovima upisani u hrvatsku povijest i kojih ćemo se zauvijek sjećati s poštovanjem.
Za svoje vojne zasluge u Domovinskom ratu napredovao je do čina generala zbora i odlikovan je sa devet odlikovanja i četiri medalje. Kao ministar obrane počeo je transformaciju pretvaranja ratne vojske u mirnodopsku, no smrću predsjednika Tuđmana, uvidjevši kakvi procesi slijede, pomiče se iz prvih redova, ali ostajući u politici kao zastupnik Hrvatskoga sabora. Vraća se u privatno poduzetništvo te ostvaruje i tu vrijedne rezultate.
U javni život ponovno kroči od 2013. godine kada je ulaskom u Hrvatski generalski zbor izabran za njegovog predsjednika. Svojim ugledom i zalaganjem unio je jednu novu dimenziju u njegovo djelovanje. S novim entuzijazmom koji se tih godina pojavio kod većine članova uspješno je preveo Hrvatski generalski zbor u uvaženog partnera na državnoj razini i relevantnog sugovornika i sudionika rješavanja aktualnih problema kako braniteljske populacije tako i pitanja obrane i nacionalne sigurnosti.
Kako je Zbor postajao sve ozbiljniji sugovornik na javnoj hrvatskoj sceni tako su i pritisci prema političkom svrstavanju postajali sve veći. Zasluga Pavla Miljavca je, što je, zajedno sa najbližim suradnicima u vodstvu uspio amortizirati te tendencije, očuvavši jedinstvo Zbora, držeći na okupu admirale i generale i druge članove bez obzira na privatna opredjeljenja. U tom je smislu stalno inzistirao na zaštiti ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i na očuvanju tih vrijednosti. Bio je predsjednik Hrvatskog generalskog zbora do siječnja ove godine kada je zahvalivši se na novoj kandidaturi bio izabran za počasnog predsjednika.
Novo vodstvo Hrvatskog generalskog zbora nastavlja na čvrstim temeljima koji su sazdani u prethodnom razdoblju, ali i sa nekim novim idejama koje su već polučile rezultate, a zajedničkim naporima nadamo se u budućnosti i boljima. Računali smo u tim novim iskoracima i na iskustvo i pomoć Pavla Miljavca, ali eto sudbina je odredila drugačije.
Ostat će nam u trajnom sjećanju njegova stručnost i požrtvovnost, principijelnost, smirenost i srdačnost, razboritost u raspravama i dosljednost u izgradnji jedne suvremene domovinske udruge, ali i u očuvanju jedinstva Hrvatskog generalskog zbora.
U ime admirala i generala i svih drugih članova Hrvatskog generalskog zbora, izražavam najdublju sućut obitelji Miljavac: supruzi Barbari, sinovima Dubravku i Mariju, kćerki Aniti i svoj rodbini skupa !
Dragi naš Pavle, hvala Ti na svemu, sretan Ti put u vječni život prijatelju, sretan Ti put generale !”
Izvor: web stranica HGZ