Državni praznik
Državni praznik
101. Lap PZO Rijeka ustrojen je 8.siječnja 1992.godine a iz njega je 8.siječnja 1993.godine ustrojena 203.brigada PZO Rijeka
Komemoracija na Spomen obilježju “Brusnik” na području općine Pakrac u spomen na dvanaestoricu zvjerski pogubljenih pripadnika 127. brigade HV čija su izmasakrirana tijela preuzeta 07. siječnja 1992. godine ali i odavanja počasti svim virovitičkim vojnicima i policajcima poginulim na pakračkom ratištu 1991/92. godine.
Memorijalni turnir Zvonimir Škerl održava se tijekom drugog vikenda u siječnju u organizaciji MRK Kozala, udruge 128.brigade „Sv.Vid“ i Mjesnog odbora Brašćine-Pulac a u čast prerano preminulog kapetana MRK Kozale, Zvonimira Škerla koji je, zajedno sa još trojicom pripadnika 128.br.HV (Nevenko Grbac, Petar Horvat i Samir Terzić) te jednim pripadnikom 118.br (Ivica Kolak), poginuo u neprijateljskom napadu na Ibrešiće (Perušićka kosa) 19.01.1992.godine.
Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti.
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Zloglasni logor Bučje postojao je od kolovoza 1991. do siječnja 1992. godine i bio je prvi srbočetnički logor u Republici Hrvatskoj.
Kroz logor je prošlo preko 300 zarobljenika, uglavnom hrvatskih vojnika, ali i hrvatskih civila, među kojima su bili i žene i djeca. Među zatočenicima bili su i civili srpske nacionalnosti koji su se odbili priključiti srpskim paravojnim postrojbama ili su surađivali s Hrvatima.
Logoraši su držani u nehumanim uvjetima, a mnogi od njih su bili izloženi sustavnom psihičkom i tjelesnom mučenju kojem je podlegao neutvrđen broj zatočenika. U prosincu 1991. godine, preostale zatočenike, srpske postrojbe premjestile su u logor Stara Gradiška, a slobodu su dočekali u razmjeni izvršenoj 16. siječnja 1992. godine.
Napad na Ibrešiće (Alivojvodiće) desio se u nedjelju, 19.siječnja 1992.godine oko podna.Poginuli su 4 pripadnika bojne: Nevenko Grbac, Petar Horvat, Zvonimir Škerl i Samir Terzić, i pripadnik 118. brigade Gospić Ivica Kolak iz skupnine koja im je pritekla u pomoć. Dvojica su teško ranjena i više je lakše ozlijeđenih.
Prisjećanje na prvo opkoljavanje vojarne JNA u Virovitici(21/22 siječnja) i prvo postrojavanje naoružanih Virovitičkih domoljuba na tadašnjem vašarištu, koje se dogodilo 1991. godine.
Operacija Maslenica je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija HV-a i predstavljala je svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata. Operacija Maslenica ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povjesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, a hrvatskom narodu vratila je ponos, dostojanstvo i nadu u skoro oslobađanje svih okupiranih područja.
Značenje operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Tu sumnju ne samo da smo demantirali već smo čitavu međunarodnu javnost uvjerili u potpunu spremnost hrvatskog čovjeka i njegovih oružanih snaga, da i u gotovo nemogućim uvjetima obrani tisućljetni san naših predaka za ostvarenjem potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.
Prisjećanje na uhićenje Virovitičkih čelnika od strane KOS-a JNA, koje se dogodilo od 24. siječnja do 06. veljače 1991. godine.
Obilježavanje osnutka 81. gardijske bojne HV, sa čijim ustrojavanjem se otpočelo istog datuma 1994. godine.
Pobunjeni Srbi su u noći 1./ 2. ožujka 1991. godine napali Policijsku postaju Pakrac, a brzom intervencijom specijalnih postrojbi iz Rakitja, Lučkog i Bjelovara, Policijska postaja Pakrac je oslobođena dok su pobunjenici protjerani izvan grada.
Bio je to početak Domovinskog rata.
Specijalna jedinica policije Grom Policijske uprave karlovačke osnovana je 1. ožujka 1991. godine, kao prva legalna, oružana postrojba.
Brojila je u početku dvije satnije dragovoljaca iz Karlovca (jedna satnija), Slunja (jedan vod), Ogulina (jedan vod) i Duge Rese (jedan vod), lako naoružanih koji prvi pružaju oružani otpor u obrani grada Karlovca i Karlovačke županije.
Hrvatski redarstvenici, pripadnici specijalnih postrojbi Ministarstva unutarnjih poslova, deblokirali su područje Plitvica koje su prethodno zauzeli srpski pobunjenici. Nažalost, u razmjeni vatre s pobunjenicima, poginuo je Josip Jović, kojeg pamtimo kao prvu hrvatsku žrtvu u Domovinskom ratu. Pogibija redarstvenika Jovića bila je uvod u krvava događanja ratne 1991. i početak Domovinskog rata, koji je završio oslobađanjem okupiranih prostora Republike Hrvatske i mirnom reintegracijom Podunavlja.
Državni praznik
Državni praznik
Postrojba je u Rijeci osnovana je već koncem ožujka 1991.godine, ali prvo postrojavanje bilo je 8. travnja 1991.godine, zbog čega se taj nadnevak uzima za službeni nadnevak osnivanja SJP Rijeka.
Četvrta gardijska brigada osnovana je 28. travnja 1991. te se borila na svim važnijim ratištima. Njezin prvi borbeni zadatak bila je akcija oslobađanja Kruševa, a potom su uslijedile obrambene, ali i oslobodilačke akcije od Zadra, Sinja, Drniša, Šibenika, Vodica, do oslobađanja Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa u akcijama Tigar i Vlaštica.
Brigada je sudjelovala u operaciji Maslenica te u akcijama Zima ’94., Skok-1 i Skok-2, Ljeto ’95., Oluja i Maestral. Četvrta brigada tijekom Domovinskog rata nije znala za poraz niti za izgubljeni položaj, a 196 pripadnika 4. gardijske brigade živote je položilo na Oltar Domovine. Brigadom su zapovijedali general bojnik Ivo Jelić, general zbora Mirko Šundov, general bojnik Damir Krstičević i brigadir Ante Kotromanović. Legenda i heroj 4. gardijske brigade bio je Andrija Matijaš Pauk po kojem je brigada, poznata po crvenim beretkama dobila ime.
Hrvatska 3. gardijska brigada “Kune” ustrojena je 29. travnja 1991. godine u Vinkovcima.
Brigada je sudjelovala u obrani Vukovara, Baranje, Zapadne Slavonije, na vinkovačkom bojištu, u operaciji Maslenica i Bljesak, a tijekom vojno-redarstvene akcije “Oluja” raspoređena je u obrani grada Osijeka te je pripremana za ulazak na okupirana područja istočne Slavonije.
Kroz brigadu je prošlo oko 10 000 pripadnika, 369 je poginulo, 1088 ih je ranjeno, a 17 ih se još uvijek smatra nestalima.
Dali su nemjerljiv doprinos obrani, te je 87 gardista poginulo u obrani grada-heroja. Pripadnici Kuna srušili su prva tri zrakoplova u Domovinskom ratu, od kojih dva još u kolovozu 1991. u Vukovaru.
Državni praznik
Operacija Bljesak – vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH. Započela je 1. svibnja 1995., kada su hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije. Za samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija koje je zaposjeo velikosrpski agresor i uspostavljen je nadzor nad autocestom A3.
Prve četiri profesionalne brigade Zbora narodne garde nazvane su aktivne brigade, a ustrojene su 15. svibnja 1991. godine.
Nositelji formiranja 2. “A” brigade bili su pripadnici specijalne policije pripremani u Kumrovcu i Vinici, a manji dio u Rakitju. Dana 15. svibnja 1991. u Trsteniku Nartskom ustrojena je 1. pješačka bojna, koja dobiva naziv Crne mambe; 2. pješačka bojna, nazvana Banijska oluja, ustrojena je u Sisku 3. lipnja, a 3. pješačka bojna u Dugoj Resi 21. lipnja 1991. godine.
Postrojavanje Brigade održano je u radničkom naselju Trstenik kod Ivanje Reke. U prvom ustroju bilo je 1696 pripadnika, uglavnom raspoređenih u tri pješačke bojne s predviđenih 427 pripadnika u jednoj. Takva formacija morala se brzo nadograđivati
Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a.
Dan državnosti u Hrvatskoj obilježava se 30. svibnja kada je konstituiran prvi demokratski, višestranački Sabor i kada je potvrđena njegova povijesna uloga.
Počasni zastavno vod UDVDR-ogranak Opatija osnovan je 1.lipnja 2009.godine. Zastavni vod okuplja 20-ak zastavnika. Oni nose zastave postrojbi koje su se borile u Domovinskom ratu te su, osim proslava državnih praznika u Opatiji, sudjelovali u mnogim proslavama i u Vukovaru, Osijeku, Okučanima, Karlovcu, Lici, Škabrnji, Nadinu i Dubrovniku.
Državni praznik
Državni praznik
110. brigada HV osnovana je 28. lipnja 1991. godine, kada su se na Starom gradu Dubovcu okupili gardisti koji su se odazvali mobilizaciji. Kroz brigadu je prošlo oko 7 i pol tisuća ljudi, 109 njezinih pripadnika je poginulo, a više od 400 ranjeno. 110. brigada dala je nemjerljiv doprinos obrani grada, te oslobađanju šireg karlovačkog područja u operaciji Oluja.
Na poziv Kriznog štaba bivše općine Ogulin, u Ogulinskom Zagorju, 10-tak km od Ogulina, 7. srpnja 1991. godine ustrojena je prva dragovoljačka vojna ratna postrojba iz ogulinskog kraja za obranu Domovine, pod nazivom Bataljun zbora narodne garde “Klek”.
Tada je mobilizirano stotinjak vojnika s ogulinskog područja i podijeljene su im puške i municija.
Istoga dana skupilo se ostalo ljudstvo iz mjesnih zajednica bivše ogulinske općine:
Zagorje, Ogulin, Puškarići, Turkovići, Hreljin Ogulinski, Sv. Petar, Sabljaci, Oštarije, Tounj, Kamenica, Saborsko i Modruš.
Prvi bataljun ZNG „Klek“, već par dana kasnije, 21. srpnja 1991. počeo je s obranom Domovine prilikom napada Jugovojske i pobunjenih Srba na Općinu Josipdol.
Bataljunu “Klek”, 8. rujna 2008. otkriven je spomenik u Zagorju Ogulinskom.
111. brigada ZNG „Zmajevi“ ustrojena je 2. srpnja 1991. godine u Rijeci. Brigada je svojim sastavom i ljudstvom obuhvaćala ne samo područje grada Rijeke nego i područje Gorskog kotara, Hrvatskog primorja s otocima te Istru. Po osnivanju, brigadu su sačinjavale dvije bojne s područja Rijeke te po jedna iz Senja, Krka, Delnica, Cresa i Lošinja.
Od dana osnivanja do završetka rata u bojnim je djelovanjima svoje živote na oltar domovine položilo 53 bojovnika, a ranjena su 282 pripadnika 111. brigade.
Odlukom predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OS RH dr. Franje Tuđmana 03. kolovoza 1992. godine ustrojena je 8. domobranska pukovnija.
Temelj formiranja pukovnije su pripadnici NZ i razvojačeni pripadnici brigada ZNG. Zapovjedni kadar čine dočasnici i časnici koji su nikli tijekom Domovinskog rata iz ratnih postrojbi ZNG kao što je 111. brigada HV, 128. brigada HV, 118. brigada HV te ostalih postrojbi HV.
U skladu s odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, 5. kolovoza obilježava se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Blagdan je to kada se Hrvatska prisjeća 5. kolovoza 1995. godine kada je u vojno-redarstvenoj akciji “Oluja” oslobođen grad Knin.
Započevši 4. kolovoza, u ranim jutarnjim satima, akcija “Oluja” nastavila se oslobađanjem Svetog Roka i više gradova na širem okupiranom području. Petoga kolovoza, točno u podne, na kninskoj tvrđavi zavijorila se dvadesetmetarska hrvatska zastava; 6. kolovoza oslobođeno je Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenica, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza akcija “Oluja” je završena. Nakon 84 sata, uz Knin, oslobođeno je jedanaest tisuća četvornih kilometara okupiranog područja. Hrvatska vojska i policija oslobodile su Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Dubicu, Primišlje kraj Slunja te više prometnica, čime su došle na samu međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Nadnevak 5. kolovoza obilježavan je kao državni blagdan – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti – od 1996. do 2008. godine. Izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj od 15. svibnja 2008. godine novi naziv blagdana je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Velika Gospa je naziv za katolički praznik kojim se slavi uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Velika Gospa je državni praznik u Republici Hrvatskoj
Bedem ljubavi hrvatski je mirotvorni pokret, kojeg su 1991. godine osnovale majke, želeći spasiti svoje sinove iz JNA.
Osnivanje Pokreta majki za mir Bedem ljubavi dogovoren je na velikom skupu roditelja u dvorani Globus u Zagrebu 25. kolovoza 1991. godine. Skup je organizirala hrvatska katolička aktivistica Ružica Ćavar, kojoj su dvojica sinova također onda bili u JNA.[1]
Bile su suorganizatorice masovnog prosvjeda pred Komandom JNA u Zagrebu, koji je kulminirao organiziranim odlaskom u Beograd 29. kolovoza 1991. gdje su članice Bedema tražile puštanje Hrvata i ostalih ne-Srba iz JNA. Nakon toga je 3 000 žena prosvjedovalo u Bruxellesu 3. rujna 1991. za puštanje hrvatskih mladića iz JNA, za mir i pomoć Hrvatskoj. U Beogradu su doživjele nekulturno ponašanje i vrijeđanje, a u Bruxellesu kulturnije ponašanje, ali i nerazumijevanje. U Bonnu, tada glavnom gradu Njemačke, molile su se za mir u katedrali
Dana 7. rujna 1991. godine osnovana je 119. istarska brigada Zbora narodne garde. Pripadnici brigade bili su s područja cijele Istre. Bojne je imala u Puli, Rovinju i Labinu. S četiri je bojne pokrivala cijelu Istru, po jedna u Umagu i Pazinu te dvije pulske, prva i četvrta. Bila je prva veća organizirana vojna postrojba iz Istre. Kroz brigadu je prošlo više od šest i pol tisuća pripadnika.
Nakon Maslenice i Peruče 1993. godine provedena je još jedna napadna operacija hrvatskih snaga. Na Ličkom bojištu u operaciji Medački džep (Džep-93) neprijatelj je poražen i odbačen dalje od Gospića te su ojačani položaji na Velebitu. Oslobođena područja Hrvatska je vojska ubrzo napustila i prepustila nadzoru snaga Ujedinjenih naroda da bi ih 128.br HV ponovno posjela u operaciji »Bljesak« 1995.godine.
Oslobođenjem virovitičke vojarne 17. rujna 1991. godine, Virovitica je oslobođena od neprijatelja.
Nakon 3. rujna 1991. i prve oslobodilačke akcije u Hrvatskoj – oslobođenja virovitičkog prigradskog naselja Jasenaš, 15. rujna i oslobađanja karaula u Novom Gracu i Terezinom Polju te 16. rujna i oslobođenja skladišta Šištat, na red je došla i vojarna u Virovitici. U akciji oslobađanja sudjelovalo je preko 400 pripadnika samostalnog bataljuna 127. Brigade HV-a policije te rezervnog sastava policije koji su u noći sa 16. na 17. rujna nakon uzaludnih pregovora s komandantom „Kasarne“ o mirnoj predaji započeli napad. Oko 7 sati, nakon žestoke pucnjave ostvarili su izravnu telefonsku liniju sa zapovjedništvom vojarne kada se predalo svih 185 vojnika, kao i znatnu količinu oružja i minsko-eksplozivnih sredstava koji su bili od presudne važnosti u kasnijim akcijama prilikom oslobođenja područja zapadne Slavonije
Dan HRM-a slavi se 18. rujna u sjećanje na ovaj datum daleke 887. godine, kad je pod knezom Branimirom pobijedila Mlečane kod Makarske. Odluku o obilježavanju ovog datuma 1993. godine donio je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman.
U bitci je poginuo i šesnaesti dužd Mletačke Republike Pietro I. Candiano. Njegov mandat trajajo je samo pet mjeseci, a prvi zadatak mu je bio poraziti malu neovisnu hrvatsku neretvansku kneževinu koju su zvali Paganija, čija je jezgra sačinjavala deltu Neretve, obližnje priobalje te otočje.
Oslobođenjem vojarne u Virovitici 17.9.1991. godine odlučeno je da se od topničkog oružja koje je zatečeno u vojarni formira topnička postrojba te da se izvrši popuna ljudstvom sa područja koji je pokrivao tadašnji Ured za obranu Virovitica. Dana 18.9.1991. godine organizirano se započelo sa izvlačenjem tehnike iz vojarne u selo Podgorje kod Virovitice gdje je 19.9.1991. godine ustrojen 19. MPOTD. mehanizirani protuoklopni divizijun, među prvim u Hrvatskoj pod vodstvom zapovjednika Miodrag Hokmana.