OBILJEŽAVANJE 33. OBLJETNICE OPERACIJE “PAPUK 91”
OBILJEŽAVANJE 33. OBLJETNICE OPERACIJE “PAPUK 91” Bučje, 26. prosinca 2024.godine Prije trideset i tri godina, 26. prosinca 1991. godine, nakon što su uspješno izvršile postavljene zadatke i oslobodile golem prostor do tada okupiranog dijela zapadne Slavonije, požeška 123 brigada HV i slatinska 136 brigada HV, nadirući od istoka i sjeveroistoka, spojile su se s virovitičkom 127. brigadom HV, koja je nadirala od zapada, u zaseoku Ožegovci u blizini državne ceste Pakrac-Požega kod sela Bučje, nedaleko bivšeg logora za zarobljene hrvatske branitelje i civile, proslavivši veliku pobjedu odnosno uspješan završetak vojne operacije „Papuk 91“. Prizori zatečeni u selu Bučje bili su blago rečeno strašni. Naime u selu se uz logor za zarobljene hrvatske branitelje i civile nalazilo više skladišta vojne opreme za većinu snaga neprijatelja na okupiranom prostoru zapadne Slavonije, pa tako i skladište municije od najmanjih do najvećih kalibara. Sve to neprijateljske snage zbog siline i brzine nadiranja hrvatskih snaga očito nisu stigle izvući te su prije bezglavog bijega uništile detoniranjem. Kako su pripadnici 127. brigade HV po ulasku u Bučje dopratili i prvu skupinu hrvatskih novinara, Večernji list o tome u članku pod naslovom “SAO igra završena“ u uvodu u tekst navodi: “Sve je mrtvo”. Usred sela-krater 50 metara. Od kuća u okolici ostali su samo komadi zidova. Drveće je spaljeno, automobili i traktori postali su lim posut debelim slojem pepela“. Naravno sve je popraćeno upečatljivim fotografijama. Naravno na jednoj od fotografija vide se i brojni istaknuti pripadnici 127. brigade HV. Objekti logora Bučje također bivaju u velikoj mjeri uništeni. No zarobljenici prije dolaska hrvatskih snaga bivaju dijelom likvidirani a dijelom premješteni u logor Stara Gradiška. Posljednja razmjena uznika logora Bučje izvršena je 16. siječnja 1992. godine kod Pakraca, a 21 logoraš i dalje se vodi kao nestao. Kroz logor Bučje prošla je i manja skupina zarobljenika s prostora općine Virovitica. Ukupno je kroz logor Bučje prošlo je preko 300 branitelja i civila, a mnogi su u njemu usmrćeni uslijed teških tortura. U njega je nakon otmice odveden i organizator obrane Pakraca i Lipika dr. Ivan Šreter, za čiju se sudbinu ne zna ni danas. Valja podsjetiti da je ova operacija HV-a otpočela 28. studenog i da je provedena u dvije etape, završno s 26. prosincem. U 29 dana 127. brigada HV, je u prvoj etapi oslobodila širi prostor današnje općine Đulovac (bivše Miokovićevo) te u drugoj etapi, počevši s 20. prosincem, kada je uvedena na područje Daruvarsko-Pakračkog ratišta, oslobodila je niz okupiranih sela između Sirača i Pakraca.Dostignuća ove velike vojne operacije, u kojoj su uz spomenute postrojbe HV sudjelovale i brojne druge postrojbe HV, su bila vrlo velika, a valja istaknuti da je spriječen daljnji prodor snaga 5. Korpusa tzv. JNA prema Virovitici i Bjelovaru, oslobođeno je 1230 km2 teritorije zapadne Slavonije te je vrlo značajno skraćena ukupna dužina bojišnice. Sve operacije Hrvatske vojske u zapadnoj Slavoniji i na cijelom hrvatskom ratištu završile su se na kraju 1991. godine, stupanjem na snagu Sarajevskog primirja 3. siječnja 1992. godine, a bojišnica se postupno stabilizirala. Do konačnog oslobađanja zapadne Slavonije 1995. godine, u vojno-redarstvenoj operaciji “BLJESAK”, ostalo je oko 600 km2 ili 26,37% okupiranog teritorija Zapadne Slavonije. Danas, 26. prosinca 2024. godine, u prigodnom programu, u organizaciji Požeško-slavonske županije i HVIDR-e PSŽ, povodom 33. obljetnice spajanja slavonskih brigada u Bučju, uz brojne državne i lokalne dužnosnike, među kojima svakako treba istaknuti potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra branitelja Tomu Medveda, županicu Požeško–slavonske županije Antonija Jozić i župana Virovitičko–podravske županije Igora Androvića, predstavnike obitelji poginulih branitelja, predstavnike brojnih braniteljskih udruga, sudjelovali su i predstavnici UHVDR VPŽ i predstavnici HČZ-a grada Virovitice predvođeni ratnim zamjenikom zapovjednika 127. brigade Markom Krstanovićem, dok su u ime 136. brigade HV iz Slatine na svečanosti sudjelovali članovi HČZ-a Slatina predvođeni Vladom Međimurcem. Ratne pripadnike 123. brigade HV iz Požege predvodio je tadašnji zamjenik zapovjednika Zdenko Farkaš. U delegaciji Virovitičkih branitelja i mahom ratnih pripadnika 127. brigade HV uz Marka Krstanovića bili su i Vlado Paurić, Mirko Vujić, Mirko Brajtigam, Franjo Štrok, Željko Teri, Marin Viljevac, Marko Krstanović-mlađi i Davor Špoljarić. Boraveći na ovom području Virovitičani su posjetili i Spomen obilježje za poginule pripadnike 127. Brigade HV kod Brusnika gdje su odali počast svim poginulim u akciji pokušaja oslobađanja Brusnika i svim poginulim pripadnicima brigade na tom području 1991/1992. godine. Izvor:Tekst i fotografije Davor Špoljarić, HČZ Virovitice/ Uredio Stanislav Linić
OBILJEŽAVANJE 33. GODIŠNJICE POGIBIJE U ČANKU
OBILJEŽAVANJE 33. GODIŠNJICE POGIBIJE U ČANKU Čanak, 10.prosinac 2024. Svake godine 10.prosinca Udruga 128.br HV „Sveti Vid“ dostojanstveno obilježava pogibiju svojih pripadnika u Čanku. U tom malom, snijegom i ledom okovanom, ličkom selu život je u neprijateljskom napadu izgubilo ukupno 32 branitelja i civila. Neki od njih su zarobljeni i odvedenu u Korenicu zbog razmjene a svi su prethodno bili podvrgnuti nezamislivim mučenjima i torturama od kojih se mnogi do kraja života nisu oporavili. 128.br HV “Sveti Vid” je u ovom napadu izgubila petoricu pripadnika: Franju Matašića, Miljenka Benaša, Zlatka Likera, Ivana Radice i Ivoslava Škarona dok je cijelo medicinsko osoblje zarobljeno i kasnije surovo mučeno, neki su ostali doživotni invalidi. Zapovjednik Franjo Matašić je ranjen i potom prevezen u Korenicu pa u Beograd na VMA odakle je kasnije javljeno da je preminuo. Ono što je dodatno otežavalo situaciju je i vrijeme-te zime je palo dvadesetak cm snijega a temperatura se je spuštala daleko ispod nule. Program obilježavanja godišnjice pogibija u Čanku oduvijek se odvija u dva dijela: Prvi dio je ujutro u Čanku, gdje se okupe predstavnici lokalne i regionalne samouprave te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Program započinje okupljanjem ispred spomen obilježja, odavanjem počasti poginulima te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Nakon toga se služi Sveta misa za poginule u obližnjoj crkvi Svete Rozalije u Čanku a potom je prigodni domjenak. Pored ostalih u ovom dijelu programa svake godine sudjeluje i skupina pripadnika Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka, bez obzira na vremenske uvjete, a gotovo da i nije bilo godine kada nije bilo snijega. Drugi dio se odvija u Rijeci, u Svetištu Majke Božje Trsatske gdje se u kasnim popodnevnim satima služi misa za poginule pripadnike 128.brigade HV “Sveti Vid” i za sve poginule hrvatske branitelje a potom je okupljanje i skroman domjenak. Osim pripadnika 128.brigade programu prisustvuju i Udruga udovica, Udruga roditelja poginulih u Domovinskom ratu i pripadnici ostalih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Izvor: Tekst SL/Fotografije Tomislav Zeko, Branko Jakšić/ Uredio SL Foto galerija
Časnici ove godine prošli pravcem djelovanja 3. bataljuna 136. slatinske brigade
Časnici ove godine prošli pravcem djelovanja 3. bataljuna 136. slatinske brigade Slatina, 7.prosinca 2024.godine Hrvatski časnički zbor Gradski odbor Slatina, u studenom, svake godine povodom obilježavanja godišnjice oslobađanja okupiranog dijela slatinskog kraja, organizira kombiniranu moto-pješačku hodnju pravcem djelovanja jednog od bataljuna 136. slatinske brigade Hrvatske vojske. Jučer ujutro (subota, 7. prosinca), povodom 33. godišnjice, slatinski su časnici pošli pravcem djelovanja 3. bataljuna. Prije polaska, sudionici ove moto-pješačke hodnje su odali počast svim poginulim, preminulim i nestalim hrvatskim braniteljima polaganjem upaljenih lampiona kod spomen obilježja u Parku 136. slatinske brigade. Prvo stajalište im je bilo kod kod sela Čojlug, na mjestu pogibije Perice Sabe, potom su pošli odati počast palim braniteljima u Četekovac na mjesno groblje. Konačno odredište, časnicima je ove godine bio Voćin. Kod spomenika Voćinskim žrtvama u središtu mjesta dočekali su maratonce nakon istrčane tradicionalne memorijalne trke Četekovac-Ćeralije- Voćin, koju je ponovno organizirala Udruga maratonaca Virovitičko-podravske županije” Glasnici istine.” Utrku su istrčali: Robert Knapić, Zlatko Milošević i Josip Bukovac iz Nove Bukovice, Stanko Behin iz Čačinaca, Davor Ilić iz Odžaka (BiH)te članovi udruge maratonaca Sisačko-moslavačke županije “Heroji ne umiru” iz Gornje Gračenice Igor Vuković, Srečko Zaplatić, Ranko Vučur i Franjo Anić. Logistika: Mato Bubaš, Mario Kovač i Pavo Tutenov. Časnici, maratonci, načelnik Općine Voćin Predrag Filić i gosti general zbora Josip Lucić te voditeljica Područnog ureda Ministarstva hrvatskih branitelja u Virovitici Marina Kraljić prionuli su polaganju vijenca i upaljenih lampiona za 47 nevinih civilnih žrtava Voćina i okolnih mjesta, koje su likvidirali neprijatelji 12. /13. prosinca 1991. godine. Nazočnima se tom prigodom obratio načelnik Predrag Filić, zahvalivši časnicima što svake godine odaju počast voćinskim žrtvama. Uslijedio je povratak u Dom udruga” Dudnjak” gdje je po projektu HČZ imena” Obilježavanje oslobađanja okupiranog dijela slatinskog kraja u Domovinskom ratu”, general zbora Josip Lučić održao predavanje na temu „Ustrojavanje veteranskih centara u Republici Hrvatskoj “. Po završetku predavanja, za uzvanike je započeo onaj malo opušteniji dio događaja uz druženje i ručak za sve sudionike. Foto galerija Izvor: radioslatina.hr (Tekst: Tea Kiš Slačanac / Foto: Tea Kiš Slačanac, HČZ GO Slatina) / Uredio Stanislav Linić
18.11. – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studeni 2024. Vukovar Komemorativnim programom „Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta “koji se održao u u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice „dr. Juraj Njavro “u Vukovaru je počelo središnje obilježavanje 33. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu. Nakon prigodnog programa u izvedbi Klape „Sv. Juraj “Hrvatske ratne mornarice i glumca Darka Milasa, sudionici obilježavanja uputili su se ulicama u koloni sjećanja do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem su državna i druga izaslanstva položila vijence i upalila svijeće. Kolonu sjećanja predvodili su hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar. Svetu misu za sve žrtve u Domovinskom ratu na groblju predvodio je Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit. U večernjim satima niz Dunav je pušteno nekoliko stotina upaljenih lampiona u znak sjećanja na ubijene i nestale branitelje u obrani Vukovara u 18,11 sati sa vukovarskih, ali i crkava diljem Hrvatske oglasila su se zvona u počast vukovarskom stradanju u Domovinskom ratu. U koloni sjećanja sudjelovao je državni vrh – predsjednici Sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković te članovi Vlade, predstojnik Ureda predsjednika RH Orsat Miljenić i drugi. UDRUGA 128BR HV „SVETI VID“ RIJEKA U KOLONI SJEĆANJA U VUKOVARU 18.11.2024. Pakrac i Kusonje Pedesetak članovi UDVDR ĤŠ Podružnice Delnice posjetili Pakrac i Kusone, mjesta stradanja u Domovinskom ratu povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Posjetili Muzej vojne i ratne povjesti u PKrcu te zapalili svijeću u centru Pakraca na spomenik za sve poginule branitelje iz Domovinskog rata. Nakon toga posjetili Kusonje i zapalili svijeću kod kapelice u Kusonjama koja je sagrađena u čast poginulim braniteljima iz kuće na BROJU 55.Nakon toga obišlo se groblhe i zapalila svijeća kod križa i aleje poginulih hrvatskih branitelja koji su položili živote na Pakračkoj bojišnici. Obišao se i spomenik u znak sjećanja na poginule branitelje koji su dali život u obrani Daruvara! Tekst i fotografije Milivoj Diklić Škabrnja Škabrnja je obilježila 33. godišnjicu stradanja civila i branitelja. U obilježavanju Dana sjećanja, među ostalima, sudjelovali su predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ministri Marija Vučković, Damir Habijan, Ivan Šipić, Šime Erlić i Tonči Glavina. Mimohod “Korak po korak” kretao se od Trga dr. Franje Tuđmana do mjesnog groblja sv. Luke gdje su izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće ispred Središnjeg križa kod spomen obilježja. Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Škabrnje počeo je komemorativnim programom, zatim je slijedila Kolona sjećanja – hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, potom sveta misa za stradale u Domovinskom ratu, a završio je hodnjom „Korak po korak“ do Spomen-obilježja na mjesnome groblju sv. Luke. HČZ I Udruge branitelja Brodsko-posavske županije na odavanju počasti žrtvama Škabrnje Članovi Hrvatskog Časničkog zbora Brodsko-posavske županije ,Udruga Dragovoljaca i Veterana podružnica Brodsko-posavske županije,Udruga žene domovinskog rata Veterani i Udruga Veterana 3 gardijske brigade Kune, (sveukupno oko pedesetak) hodočastili u Škabrnju povodom 33. obljetnice tragedije hrvatskog naroda. U nikad duljoj Koloni sjećanja “Poginuli u mislima i srcima” bili su građani iz svih dijelova Hrvatske, od, Međimurja, Podravine, Banovine, Slavonije, Posavine, zaleđa Rijeke, Gorskog kotara, Like, cijele Dalmacije, otoka, susjedne nam BiH. Tako su naše četiri udruge sa Brodsko-posavske županije položili Vijence i zapalili lampione kod spomen – obilježja masovne grobnice te ispod križa na groblju Sv. Luke. U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije misu za sve stradale u Domovinskom ratu predvodio je mons. Tomislav Rogić MO biskup Šibenski, naglasivši da se time obilježava najtužniji dan u povijesti toga ravno kotarskoga mjesta. Hodočasnici su u povratku posjetili grad Zadar.Ove godine nas je vozio Terzić-Bus iz Slavonskog Broda, sponzor putovanje je bilo Ministarstvo Branitelja RH i Brodsko-posavska županija hvala im u ime četiri udruge voditelj Hodočašća je bio dopredsjednik udruge HČZ- B.p.ž -Mato Opačak.Tekst i fotografije Mato Opačak Foto galerija: pripadnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid na odavanju počasti žrtvama Škabrnje Foto galerija: pripadnici UDVDR PGŽ-Ogranak Delnice i Kluba 138.br HV “Goranski risovi” na odavanju počasti žrtvama Škabrnje do 17.studenog 2024. Vukovar, 17.studeni Građani Republike Hrvatske molitvom i paljenjem lampiona diljem Hrvatske prisjećaju se žrtava agresije na Domovinu i na grad heroj. U Vukovaru su, uz Vukovarce, hrvatske branitelje i njihove obitelji te predstavnike udruga iz Domovinskog rata, molitvi su bili nazočni predstavnici izvršne vlasti, saborski zastupnici, pripadnici Hrvatske vojske, MUP-a, predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave a u dvorištu vukovarske bolnice molitvi su se pridružili i brojni građani iz Hrvatske, među njima su bili i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz PGŽ (HČZ-ZU RH, Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka, Klub 138.br HV “Goranski risovi”, UHBDR Kastav, UDVDR ogranak PGŽ, HVIDRA PGŽ, Udruga 71.bojne VP i drugi). Brojni domoljubi i hodočasnici u Vukovar pristizali su od ranog jutra. Najveći boj njih došao je osobnim automobilima i autobusima, ali i velik je broj onih koji su se put Vukovara uputili na motorima, biciklima, a dobar dio došao je pješice ili trčeći paleći uz put svijeće kojih je postavljeno u velikom broju duž cijelog puta od Vinkovaca do Vukovara. Brojni lampioni svijetle upaljeni i u prozorima vukovarskih kuća i stanova te ispred javnih zgrada i institucija u Vukovaru ali i širom Hrvatske. Foto galerija : Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka u Vukovaru, 17. 11. Foto galerija : UHBDR KASTAV u Vukovaru, 17.11. Kraljevica, 17. studeni Crikvenica, 17. studeni Delnice, 15. studeni U organizaciji Grada Delnice danas je mimohodom obilježen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Obilježavanje je počelo u crkvi sv. Ivana Krstitelja svetom misom i prigodnim programom, nakon čega je od crkve krenula kolona sjećanja koja je prošla Supilovom, Sajmišnom, Ulicom Matice hrvatske i Ulicom braće Šnajder do murala »Vukovar ‘91« u Ulici Ante Starčevića gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Ćabar, 15. studeni Učenici i učitelji Osnovne škole ” Petar Zrinski” Čabar -Područna škola Gerovo odali su počast žrtvi Vukovara i Škabrnje u Domovinskom ratu. Održan
Svečano obilježena 33. godišnjica progonstva Slunjana, Slunj 16. studenog 2024.
Svečano obilježena 33. godišnjica progonstva Slunjana Slunj, 16, studenog 2024. U subotu 16. listopada u Slunju je dostojanstveno obilježena 33. obljetnica od progonstva Slunjana. Nakon višemjesečnog okruženja i teških borbi tijekom jeseni 1991. godine, nakon 104 dana odolijevanja neprijateljskim napadima, u privremeno progonstvo preko susjedne BiH izbjeglo je između 15 i 20 tisuća ljudi. Slijedio je četverogodišnji križni put do povratka u svoje domove u kolovozu 1995. a za koje vrijeme su Slunjani imali 352 smrtno stradale žrtve. Sve je započelo zvukom sirene i komemoracijom kod spomenika poginulim braniteljima u gradskom parku, nastavljeno kolonom sjećanja središtem grada i svetom misom u župnoj crkvi Presvetog Trojstva koju je predslavio bivši župnik slunjski i svjedok povijesnih događaja a sada umirovljeni svećenik mons. Mile Pecić a zaključeno je svečanom tribinom u kino sali. Vijence su položili udruga roditelja poginulih branitelja, ratni zapovjednici vojske i policije na čelu s Vladimirom Katićem, predstavnici Hrvatskog sabora zastupnici Damir Mandić i Anđelka Salopek, potpredsjednik Vade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić, zamjenica karlovačke županice Vesna Hajsan Dolinar kao i predstavnici policije i brojnih udruga iz županije i cijele Hrvatske. Molitvu kod spomenika poginulim braniteljima u nazočnosti izaslanika svih triju sastavnica vlasti je predvodio župnik i dekan slunjski vlč. Šimo Božić. Slijedila je zatim kolona sjećanja središtem Slunja ulicom S. Radića do spomenika trojici ubijenih policajaca te do župne crkve Presvetog Trojstva. Uz predvoditelja Šimu Božića i mons. Milu Pecića suslavili tajnik i kancelar Gospićko-senjske biskupije Mišel Grgurić, župni vikar Otočca Ante Luketić, župnik Kosinja Pero Jurčević i policijski kapelan Sisačke biskupije Ivo Borić. Mons. U sklopu programa, u Pučkom otvorenom učilištu održana je tribina pod nazivom “Da se ne zaboravi!”, gdje su svjedočanstva i izlaganja podsjetili na važnost očuvanja povijesne istine. Obilježavanju su nazočili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Anđelka Salopek, ravnatelj VSOE brigadni general Ivan Turkalj, zamjenica županice Karlovačke županije Vesna Hajsan Dolinar, gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović te predstavnici udruga iz Domovinskog rata. Hrvatski časnički zbor –ZU predstavljao je predsjednik Igor Majetić. Tekst i fotografije Igor Majetić
Rijeka je bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske
Rijeka je bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske Rijeka, 15.studeni 2024. Vedro, za razliku od lanjske jake kiše, prohladno vrijeme i jako velik broj, pretežito mladih, okupljenih u dvije kolone sjećanja što su se, kako i tradicija nalaže, spojile ispred Mosta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Zahvaljujući činjenici da se jedna kolona kretala sve od Trsatskog svetišta, u čijoj je Auli održano posebno scensko događanje posvećeno sjećanju na žrtvu Vukovara, dok je druga kako to oduvijek čini Armada nakon paljenja svijeća ispred Vukovarskog murala u istoimenoj ulici, prošla zapadnim dijelom grada i njegovom najpoznatijom ulicom, Korzom, čitava je Rijeka bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske. Štoviše, u velikoj je mjeri upravo silna odlučnost vukovarskih branitelja, stiglih sa svih strana Hrvatske, zapravo porazila agresora koji je bio uvjeren kako će “posao s Hrvatskom obaviti” još u rujnu, najkasnije listopadu 1991. godine. Dakako, nakon prelaska Mosta i polaganja vijenaca, nešto iza 19,30 sati Armadina je bakljada osvijetlila taj značajni prostor koji je tako dobio sasvim drugačiju, plamteću sliku. Minuta šutnje i velečasni Sanjin Francetić koji uvijek ima pravu, tako ljudsku misao i u najdelikatnijim situacijama. Marinko Žuža Irena Kačić Ponosan dan Cjelokupno događanje, jako bogato strukturirano, organizirala je Zajednica udruga domovinskog rata PGŽ čiji nam je čelnik Marinko Žuža, vidno zadovoljan, istaknuo. – Bilo je poprilično zahtjevno organizirati jedno tako kompleksno događanje, no na kraju kad se vidi koliko se ljudi uključilo i s kojom su pozornošću svi sadržaji popraćeni, jako sam zadovoljan. Bio je to naprosti jedan jako ponosan dan, sjećanje na veliku ulogu Vukovara, kao i činjenicu da je čitava Hrvatska uvijek s našim dragim Vukovarom. Rijeka s mnoštvom u kolonama, Trsatska kula obavijena velikom hrvatskom zastavom, zaista impresivno, zaključio je Žuža. Uz jutarnje polaganje vijenaca, cvijeća i paljenje svijeća na groblju Trsat, Mostu hrvatskih branitelja te Aleji hrvatskih branitelja na centralnom groblju Drenova kao i njegovom središnjem križu, u dopodnevnim satima je u svečanoj dvorani “Dr. Izidor Kršnjavi” Prve sušačke hrvatske gimnazije prikazan dokumentarni film “Bitka za Vukovar”. Jako je bila zanimljiva i komunikacija učenika sa sudionicima tog teškog i ponosnog doba, Irenom Kačić i Damirom Plavšićem. Popodnevni dio događanja bio je u Pastoralnom centru Aula pape Ivana Pavla II u Svetište Majke Božje Trsatske gdje je glazbeno scenska predstava Bitka za Vukovar kao i blagoslov vukovarskog svjetla koji je vodio fra Krunoslav Kocijan okupila brojne gledatelje, ljude odlučne da se žrtva Vukovara nikad ne prepusti zaboravu. Na samom kraju, s Mosta se zajednički opet krenulo prema Vukovarskom muralu kao bi se upravo tamo položilo vukovarsko svjetlo. Sanjin Francetić, koji je također stalni sudionik obilježavanja Dana sjećanja, održao je prigodnu molitvu. Hrvatska zastava na Trasatu Damir Plavšić Emil Pernar Emil Pernar: Teške, bolne i važne teme U Armadinoj koloni sjećanja bio je dakako i Emil Pernar, vukovarski branitelj i zatočenik srbijanskih koncentracijskih logora u kojima je proveo punih devet mjeseci. – Veseli me što sam ove godine bio gost OŠ Turnić gdje su me pozvali kako bismo zajedno s učenicima prošli kroz ponosno, ali i povijesno gledano jako važno razdoblje. Koliko god da su te teme teške, bolne, koliko god da podsjećaju na prebrojne koji su dali živote za ovu našu slobodu, jako je važno o njima razgovarati. Podsjećati najmlađe na neprijeporne povijesne činjenice, na žrtvu koja je omogućila slobodu. Naravno i na činjenicu da se nikad ne smije dozvoliti ponavljanje takvog zla, poručio je Pernar. Izvor: Tekst Edi Prodan, Novi List/Fotografije:Vedran Karuza (NL), FB profil Irena Kačić, Udruga 128.br /Uredio Stanislav Linić
U Saborskom obilježena 33. obljetnica velike tragedije
U Saborskom obilježena 33. obljetnica velike tragedije Saborsko, 12. studeni 2024. Saborsko danas obilježava 33. tužnu obljetnicu. Dan je to kad su srpski agresori mjesto sravnili sa zemljom, pobili brojne civile i branitelje, a preživjele stanovnike potjerali u progonstvo. U sklopu programa organizirana je Kolona sjećanja, uslijedilo je odavanje počasti i prigodna obraćanja te misa za sve žrtve Domovinskog rata. Na obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Saborskog došao je i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Svake godine 12. studenog stanovnici Saborskog svečano i dostojanstveno obilježavaju Dan sjećanja na stradanje i okupaciju svoga mjesta. Saborsko je u Domovinskom ratu doživjelo tragediju i podnijelo veliku žrtvu za slobodu Hrvatske. Prvi napadi počeli su 5. kolovoza 1991. godine u ranim jutarnjim satima minobacačkim granatama iz pravca Ličke Jesenice. Branitelji Saborskog su više od tri mjeseca, u okruženju, odolijevali žestokim napadima agresora, da bi 12. studenoga 1991. godine pred općim napadom topništva, avijacije, tenkova, pješaštva i drugih agresorskih snaga bili prisiljeni uz znatne gubitke napustiti Saborsko i otići u progonstvo zajedno sa svim stanovništvom. Tomo Medved potpredsjednik Vlade RH i ministar hrv. branitelja Marko Bićanić načelnik Općine Saborsko – Zahvala svima vama koji ste i danas, 33 godine poslije pada Saborskog, sloma obrane Saborskog, došli odati počast, poštovanje i zahvalu hrabrim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Saborskog. Pamti hrvatski narod hrabrost hrvatskih branitelja, koji je od simbolično petog kolovoza, kada je Čedo Bulat izdao naredbu o napadu na Saborsko, do 12. studenog kada je slomljena obrana iz Saborskog. Pamti hrvatski narod i dvije masovne grobnice koje smo pronašli ovdje i 12 pojedinačnih. No Saborsko danas živi i ima svoju perspektivu, i zato me veseli vidjeti našu djecu koji su došli pokloniti se žrtvama iz Domovinskog rata. Da nam je hrabrost i žrtva hrvatskih branitelja i nadahnuće i usmjerenje. Neka nas uvijek, i danas i ubuduće vodi domoljubno usmjerenje i da nikad ne zaboravimo da je ovdje postavljen najsnažniji kamen temeljac samostalne, suverene i prosperitetne hrvatske države, rekao je Tomo Medved, ministar branitelja. Prije 33 godine, u Saborskom su zapaljeni i uništeni svi javni objekti, srušeno je preko 350 obiteljskih gospodarstava, opljačkane su sve kuće, uništene mjesne crkve i groblje. Progonstvo je trajalo pune četiri godine, do oslobođenja u vojno – redarstvenoj akciji Oluja 1995. godine. – Zahvaljujem vam što na današnji dan, kada obilježavamo stradanje mjesta Saborskog, pada crte obrane kada su pale kao kule od karata i sljedeća mjesta kao što su Rakovica, Slunj i tada je stvorena jedna nova ratna crta koja je Olujom poništena, izjavio je Marko Bićanić, načelnik Općine Saborsko. U ime HČZ-ZU obilježavanju ove tužne obljetnice, nazočio je i svijeće zapalio predsjednik Igor Majetić. Izvor: trend.com.hr ; saborsko.net ; Uredio Stanislav Linić
Obilježena 33. obljetnica osnutka 143. brigade Hrvatske vojske Ogulin – u njihovu čast, most dobio novo ime
Obilježena 33. obljetnica osnutka 143. brigade Hrvatske vojske Ogulin – u njihovu čast, most dobio novo ime Ogulin, 9.studeni 2024. 143.brigada Hrvatske vojske Ogulin bila je od iznimne važnosti za vrijeme Domovinskog rata i važna točka obrane hrvatskog teritorija. Tijekom subotnje svečanosti obilježena je 33. obljetnica njena osnutka, a u čast poginulim hrvatskim braniteljima položeni su vijenci i zapaljene svijeće na Trgu hrvatskih rodoljuba. Milan Poljak, predsjednik Udruge veterana 143. brigade HV Ogulin. – Kao Udruga nastavljamo poštivati tradiciju 143. brigade i uspjehe koje je brigada imala u Domovinskom ratu. Mi smo se kao Udruga utanačili 2010. godine i sad smo stalno u jednoj aktivnosti, povezani smo sa svim strukturama, od grada, udruga, županije do ministarstva, rekao je Milan Poljak, predsjednik Udruge veterana 143. brigade HV Ogulin. Povodom ove velike obljetnice u Ogulinu, most preko kanjona rijeke Dobre imenovan je mostom 143. brigade Hrvatske vojske, a predlagatelj ove ideje je ratni zapovjednik 143. brigade, ujedno i počasni građanin grada Ogulina te general pukovnik u miru. – Razgovarali smo što bi bilo primjereno i na koji način obilježiti i dati vječni spomen brigadi, jer 143. ogulinska brigada je bila tijekom Domovinskog rata nerazdvojna i poveznica s gradom i okolicom. Zaključili smo da bi most bio taj najprimjereniji i najbolji odgovor da se po brigadi prepozna i imenuje, jer most kao simbol povezivanja i spajanja je nešto što je primjereno da bude spomen brigadi i svima onima koji su bili dio nje, izjavio je Mate Pađen, general pukovnik u miru. general pukovnik Mate Pađen, ratni zapovjednik 143. brigade HV Ogulin. general pukovnik Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske te posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata. Osim predstavnika brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, otvorenje su uveličali predstavnici državnih institucija, Vlade i Ureda predsjednika Republike Hrvatske, županijski i gradski čelnici te predstavnici Županijske skupštine i Gradskog vijeća grada Ogulina. U Ogulin je stigao i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske te posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata. – Ogulin i ogulinsko područje je inače vrlo specifično. 143. brigada je dala najveći doprinos u obrani ogulinskog područja ovdje od agresije, a ono što je po meni još jedan pokazatelj snage, odlučnosti i volje, pa i sposobnosti je to da je ta brigada u oslobodilačkoj operaciji Oluja otišla daleko, daleko van svog područja, odnosno svoje zone odgovornosti i izvršila u potpunosti sve svoje zadaće, poručio je Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, general pukovnik i nekadašnji ratni zapovjednik Tigrova. Tijekom Domovinskog rata u 143. brigadi je bilo preko 5000 pripadnika. Brigada je bila ključna u obrani ogulinskog kraja te je ujedno bila i najveća ogulinska vojna postrojba ne samo u Ogulinu, već najveća u cijeloj povijesti ovog dijela Hrvatske. – To je jedan veliki čin za Ogulin, za Ogulince, za pripadnike brigade kojih je bilo u Domovinskom ratu preko pet tisuća. 143. brigada je imala veliki značaj, u oslobodilačkoj akciji Oluja je djelovala jedina pričuvna brigada koja je djelovala na glavnom smjeru napada, to dovoljno govori o veličini, o snazi i o ulozi same 143. brigade u Domovinskom ratu, rekao je Dalibor Domitrović, gradonačelnik Ogulina. Dalibor Domitrović, gradonačelnik Ogulina U večernjim satima održat će se i sveta misa povodom obilježavanja 33. obljetnice brigade te u čast svim poginulim i umrlim pripadnicima 143. brigade Hrvatske vojske Ogulin. foto galerija Tekst i fotografije trend.com.hr; ogportal.com ; uredio Stanislav Linić
Obilježavanje 33. obljetnice početka oslobađanja zapadne Slavonije na spomen-području Trokut kod Novske
Obilježavanje 33. obljetnice početka oslobađanja zapadne Slavonije na spomen-području Trokut kod Novske Novska, 29.listopada 2024. brigadni general Rudi Stipčićratni zapovjednik Operativne grupe Posavina Uz nazočnosti brojnih hrvatskih branitelja i obitelji poginulih branitelja, predstavnika braniteljskih udruga te državnih i lokalnih dužnosnika obilježena je 33. obljetnice početka oslobađanja zapadne Slavonije na spomen-području Trokut kod Novske. Obilježavanje su organizirali Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo obrane te Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s Požeško-slavonskom županijom i Gradom Novskom. Za izniman doprinos i zasluge u oslobađanju zapadne Slavonije, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved dodijelio je braniteljske zahvalnice postrojbama koje su sudjelovale u oslobodilačkim operacijama na tom području, a ratnim zapovjednicima i predstavnicima postrojbi zahvalnice je uručio državni tajnik Zlatan Bašić, koji se ujedno prigodno obratio. “Ova obljetnica poziv je na sjećanje. Na nama je da se prisjećamo svih onih koji su svoje živote položili za Hrvatsku, da istinu o Domovinskom ratu prenosimo mladima, da se nikada ne zaboravi žrtva, nesalomljivost i snaga koja je iznjedrila slobodnu i suverenu Hrvatsku”, poručio je Bašić. Prigodnim govorima obratili su se i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić te ratni zapovjednik Operativne grupe Posavina brigadni general Rudi Stipčić, koji je ujedno zahvalio u ime svih kojima su uručene braniteljske zahvalnice. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja Trokut Novska odana je počast hrvatskim braniteljima poginulim u oslobađanju zapadne Slavonije, a u sklopu svečanosti nastupila je Klapa HRM-a “Sveti Juraj”. Operacija Orkan počela je 29. listopada 1991. i prva je značajnija pobjeda Hrvatske vojske u Domovinskom ratu kojom je oslobođen najveći dio zapadne Slavonije. Operacija je trajala do 3. siječnja 1992., kada je na snagu stupilo Sarajevnsko primirje. U operacijama Orkan te Otkos i Papuk koje su uslijedile oslobođena su brojna mjesta i naselja do tada okupiranog teritorija zapadne Slavonije, čime je spriječeno njeno izdvajanje iz sastava Hrvatske. Imena više od tri stotine poginulih branitelja uklesana su na stamene stupove koji čine jedinstveno spome-obilježje na Trokutu kod Novske i gdje se svake godine 29. listopada obilježava početak oslobađanja zapadne Slavonije. Ovogodišnjoj aktivnosti te kasnijim programom obilaska dijela bojišnice već tradicionalno nazoče i učenici osnovnih i srednjih škola s područja Samobora i Sv. Nedelje, Koprivnice i Vrbovca, koji u organizaciji njihovih udruga HČZ-a nakon predavanja u školama u okviru predmeta povijesti o Domovinskom ratu posjećuju spomen područje Trokut te područja borbenih djelovanja i mjesta pogibije njihovih sugrađana prije 33 godine. U ime HČZ-ZU obilježavanju je nazočio glavni tajnik HČZ-ZU, brigadir Branko Gačak te brojni čelnicu i članovi udruga HČZ-a čije su matične postrojbe sudjelovale u oslobodilačkim napadnim operacijama u Zapadnoj Slavoniji krajem 1991. i početkom 1992., uključujući HČZ Savez udruga Koprivničko-križevačke županije, HČZ Koprivnica, HČZ Sv. Petar Orehovec, HČZ Novska, Jasenovac i Lipovljani, HČZ Ivanić-Grad, HČZ Samobor i Sv. Nedelja, HČZ Vrbovec, HČZ Slatina, HČZ Virovitica, HČZ Pakrac-Lipik i druge. Zahvalnica potpred. Vlade RH i ministra hrv. branitelja U ime ratnih postrojbi koje su sudjelovale u oslobodilačkim napadnim operacijama na tlu Zapadne Slavonije koncem 1991. sudjelovali su ratni zapovjednici 151. brigade Samobor, brigadir Josip Mahović (predsjednik HČZ Samobor i Sv. Nedelja, 53. samostalnog bataljuna Dugo Selo, pukovnik Nikola Tominac i 51. samostalnog bataljuna Vrbovec, brigadir Branko Gačak (glavni tajnik HČZ-ZU), koji su u ime svojih postrojbi primili Zahvalnicu potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. U ime pripadnika 117 brigade Koprivnica (i Križevci) Zahvalnicu je primio ratni načelnik stožera brigade, član HČZ Koprivnica i član Nadzornog odbora HČZ-ZU, pukovnik Krunoslav Sajko, dok je u ime 136. brigade Slatina primio pukovnik Vlado Međumurac, koji je ujedno i predsjednik HČZ Slatina. U ime 127. brigade Virovitica, Zahvalnicu je primio član čelnih tijela HČZ Virovitica Franjo Štrok. Zahvalnicu u ime 65. samostalnog bataljina Ivanić-Grad preuzeo je satnik Darko Bunjevac, koji je ujedno i predsjednik HČZ Ivanić-Grad. brigadir Josip Mahović, pukovnik Nikola Tominac i brigadir Branko Gačak Foto galerija Zabilješku izradio Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU / Fotografije: Branko Gačak i ostali javni portali (MHB, Radio Vrbovec…) / Dizajn mrežne stranice: Stanislav Linić, web-master HČZ-ZU
Svečano obilježena 33. obljetnica Bitke za Vukovar i 204. vukovarske brigade
Svečano obilježena 33. obljetnica Bitke za Vukovar i 204. vukovarske brigade Vukovar, 21.rujna 2024. „Istina o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku najzornije se očitava kroz žrtvu Vukovara, a huškačka retorika koja se i danas može čuti u Srbiji upozorava nas da neki iz povijesti nisu baš ništa naučili“, poručio je ministar Medved Prigodnim programom u Vukovaru je 21. rujna obilježena 33. obljetnica Bitke za Vukovar i ustrojavanja 204. brigade Hrvatske vojske, a uz branitelje Vukovara i pripadnike brigade središnjoj svečanosti nazočili su i državni dužnosnici, među kojima je bio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ujedno izaslanik predsjednika Vlade. Obilježavanje je počelo Budnicom ulicama Grada Vukovara u izvedbi Orkestra Hrvatske vojske, a potom je uslijedio mimohod ratnih zastava od Vojarne 204. brigade HV do Dvorca Eltz, gdje je održana središnja svečanost. Svečanost je počela podizanjem hrvatske zastave na Vukovarski vodotoranj uz državnu himnu, koju je izvela Policijska klapa sv. Mihovil, a zastavu je podigao pukovnik Ivica Arbanas, branitelj Vukovara i ratni zapovjednik iz redova 204. brigade, zajedno s pripadnicima Hrvatske vojske i policije, ujedno članovima obitelji hrvatskih branitelja. Svim poginulim, nestalim i umrlim vukovarskim braniteljima odana je počast minutom šutnje, a u spomen na njih nadletjeli su i borbeni avioni Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Rafalei. Pozdravljajući okupljene u ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministar Medved podsjetio je kako su ratne 1991., dok su branitelji Vukovara ustrojavali obranu i odolijevali sve žešćim napadima, s druge strane Dunava bacanjem cvijeća na tenkove slavili dolazak tzv. JNA na Vukovar i Hrvatsku. „Ta slika u kolektivnoj je memoriji hrvatskog naroda. To je istina o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, koja se najzornije očitava kroz žrtvu Vukovara, a huškačka retorika koja se i danas može čuti u Srbiji upozorava nas da neki iz povijesti nisu baš ništa naučili“, poručio je ministar Medved. „Hrvatska pamti Vukovar, koji je puna tri mjeseca odolijevao žestokim napadima i u toj borbi postao simbol nepobjedivosti. Vukovar je simbol herojskog otpora hrvatskih branitelja, ali i simbol zajednišva koje nas je dovelo do pobjede u Domovinskom ratu, u kojem Bitka za Vukovar zauzima posebno mjesto“, kazao je Medved. Ukazao je na njezin značaj za obranu Hrvatske, kao i važnu ulogu u pogledu osnaživanja hrvatskog naroda u odlučnosti da se obrani, te moralnoj pobjedi koja je tada izvojevana i koja je bila jača od oružja. I ovom prigodom istaknuo je kako je pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu i nadalje prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja putem kojega Republika Hrvatska traga za još 1792 osobe, od kojih 495 s područja Vukovarsko-srijemske županije i 170 s područja Grada Vukovara. Podsjetio je i što je sve Vlada u proteklih osam godina učinila za Vukovar, cijeneći hrabrost vukovarskih branitelja i žrtvu koju smo kao narod podnijeli uslijed velikosrpske agresije te pozvao sve da „nastavimo graditi našu domovinu s istim žarom s kojom smo je branili i oslobađali, a danas je obnavljamo, razvijamo i čuvamo.“ O važnosti Bitke za Vukovar govorio je i zadnji zapovjednik obrane Vukovara i ratni zapovjednik 204. brigade HV-a Branko Borković – Mladi Jastreb, a u ime predsjednika Hrvatskog sabora obratio se saborski zastupnik iz Vukovara Nikola Mažar. Središnja svečanost završila je prikazom sposobnosti pripadnika MUP-a i OSRH te naletom helikoptera HRZ-a, a potom je uslijedilo druženje uz Najbolje hrvatske tamburaše. U povodu obilježavanja 33. obljetnice Bitke za Vukovar i ustrojavanja 204. vukovarske brigade, izaslanstva su odala počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru. Na središnjem gradskom trgu građani su mogli vidjeti vojno-akrobatsku vježbu Počasno-zaštitne bojne, kao i taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi OSRH i MUP-a, koji je bio postavljen uz šetnicu kod ušća Vuke u Dunav. Predstavljen je i rad Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja te Hrvatski model traženja nestalih osoba. Obilježavanje je održano u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom i Gradom Vukovarom. Izvor: morh.hr
