UPRAVLJANJE MIGRANTSKOM KRIZOM U EUROPSKO UNIJI
Skorašnji priljev migranata u Europu iz Afrike, Srednjeg Istoka i Južne Afrike postavo je Europske lidere i političare pred najveći izazov od krize Eurozone. Ovaj je problem postavio pitanja sigurnosti, suvereniteta i integracije koja će imati dugoročan socijalni, ekonomski i politički utjecaj na Europsku Uniju. Kriza je naglasila dva najveća izazova za EU i zemlje članice: prvo, ideja o Europi bez granica je postala upitna, potkopavajući opredijeljenost zemalja članica za Šengenski sporazum. Ovaj problem je intenziviran u svijetlu skorih terorističkih napada u Parizu, jer se počelo postavljati pitanje strože sigurnosne provjere na granicama da bi se suprotstavilo mogućim sigurnosnim prijetnjama. Neke od zemalja su ponovno uspostavile privremeni nadzor granica, iako bi dugoročno ovo moglo smanjiti trgovinu, povećati cijenu poslovanja, usporiti ekonomski oporavak i minirati ključno načelo EU- sloboda kretanja ljudi i dobara. Drugo, povećanje opsega i kompleksnosti migrantskog priljeva uvelike je prenapregnuo sustav azila. Neke zemlje, posebno one na vanjskim južnim granicama EU, dostigle su kritičnu točku u svojoj sposobnosti da upravljaju neplaniranim dotokom azilanata a istovremeno se pridržavaju EU standarda u prijemu i procesuiranju prijavljenih za azil. Problem se pogoršava sa povećanom raznolikošću pridošlica. Oni traže azil u trećim zemljama unutar EU, izmiješani su sa onima koji ilegalno žele ući u Europu. Zemlje članice EU nastoje uravnotežiti potrebe da se pojača nadzor granica sa obavezama prema migrantima koje su predviđene Međunarodnim pravom. Sada već postoje velike podjele prema tome kako članice EU upravljaju krizom. Eskalirajući broj migranata potakao je razmišljanja o kritičnosti trenutka ali je kolektivni odgovor EU bio na brzinu i neplaniran. Potrebna je planska, dugotrajna i zajednička solucija. Neke upućene kritike ovoj politici naglašavaju da je odgovor više fokusiran na to da se zaustavi plima izbjeglica nego da se povede računa o zaštiti ovih nezaštićenih ljudi. Da bi bolje upravljali krizom, zemlje članice EU moraju se složiti sa načinima kako će se odnositi prema slabostima u sustavu azila i imigracije u vlastitoj sredini: · Odgovornost određenih članica u odnosu prema priljevu migranata na vlastite granice i nespremnost ostalih da podijele teret · Dug period zadržavanja pod nadzorom i loš odnos prema izbjeglicama · Neadekvatni napori na prihvaćanju i integraciji · Temeljni nedostatak razumijevanja prirode sadašnjih tijekova migracije · Nemogućnost da se odstrani korijen krize. U svijetlu posljednjih terorističkih incidenata i stalnih sigurnosnih prijetnji u EU fokus bi također biti i na poboljšanju sigurnosti granica u EU, vanjskih i unutarnjih. Pročitajte više: Managing the EU migration crisis-from panic to planning
Sirijska kriza i njen utjecaj na sigurnost Europe
Zamjenik predsjednika HČZ RH-ZU, umirovljeni brigadir Stanislav Linić, održao je u srijedu 24.veljače 2016.godine u prostorijama Odvjetničkog društva Rijeka predavanje: Sirijska kriza i njen utjecaj na sigurnost Europe. Predavanje je obuhvaćalo niz pitanja: od kratke povijesti sukoba na Bliskom i Srednjem Istoku, nastajanja ISIL-a, povijesti krize, uključenim ključnim akterima i njihovim interesima do sadašnjeg stanja migrantske krize i njenog utjecaja na Europsku sigurnost. Predavanju je bio nazočan i politilog Vedran Obućina, stručnjak za ovu oblast, što je raspravu koja je uslijedila poslije predavanja učinilo kvalitetnijom i zanimljivijom.
Rusija i Turska-zaoštravanje odnosa
Kada je u utorak, 24.studenog, mađunarodnom javnošću odjeknula vijest o turskome rušenju ruskog borbenog zrakoplova nad Sirijom, mnogima su se na pameti našli pojmovi poput “Trećeg svjetskog rata” ili “blokovskoga sukoba”. I iako se već dan kasnije jasnov idjelo kako su takvi dojmovi u dobroj mjeri pretjerani, nije sporno da su odnosi Turske i Ruske Federacije naglo ušli u silaznu putanju. PROČITAJTE VIŠE…
Vedran Obućina: Uspon terora-što je ISIL i kako se protiv njega boriti
Vedran Obućina, politolog i stručnjak za vojno-politička zbivanja, posebno u arapskom svijetu, održao je 27. kolovoza u Pomorskom i povijesnom muzeju hrvatskog primorja predavanje : Uspon terora-što je ISIL /DAEŠ/ i kako se protiv njega boriti. Prema riječima samog gospodina Obućine, “predavanje je o danas najaktualnijoj i najjačoj terorističkoj organizaciji na svijetu ISIL ili DAEŠ, kako je ja u predavanju zovem, a vidjet ćete i zašto, a cilj je zapravo otvaranje očiju o tome sa kakvim se izazovima danas suočavamo u svijetu, danas u svijetu a sutra ovdje kod nas, i koji su odgovori na te prijetnje, na koji način bi trebali reagirati, od pojedinca pa do državne razine”. Predavanje je organizirala Gradska organizacija HČZ Rijeke a PPMHP Rijeka i ravnateljici gospođi Tei Perinčić i ovaj put zahvaljujemo na suradnji.
Predavanje u Riječkom odvjetničkom zboru
U prostorijama Riječkog odvjetničkog zbora 11.lipnja predsjednik SHČZ PGŽ brigadir Stanislav Linić održao je predavanje o implikacijama aktualne situacije u Ukrajini na Europsku sigurnost. Tijekom prezentacije uz aktivno sudjelovanje slušatelja obrađena su i prodiskutirana pitanja vezana za: Koji su Ruski ciljevi vezani za aneksiju Krima i nemire u Ukrajini Na koji način NATO reagira u postojećoj situaciji Potencijalni vojni i politički odgovor Zapada na novi status i smjer Rusije Sigurnosne implikacije Ruske moći i potencijala na ostale istočno-europske zemlja članice NATO-a /bivše članice VU/ Ekonomska međuzavisnost EU-Rusija: implikacije sankcija Dogovorena je dalja suradnja HČZ PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANJE i RIJEČKOG ODVJETNIČKOG ZBORA kroz povremene prezentacije aktualnih događaja.
HRM izlazi na Mediteran
Nakon jučerašnje izjave premijera Milanovića o tome kako se razmišlja da jedan brod Obalne straže pomogne u spašavanju izbjeglica u Mediteranu, tu su namjeru potvrdili i ministar obrane Ante Kotromanović i zapovjednik HRM-a komodor Predrag Stpanović, priznajući kako je RH sama došla na tu ideju i dobrovoljno ponudila pomoć susjednoj Italiji. Definitivna odlluka d aHrvatska ponudi takvu vrstu pomoći pala je u srijedu, dan uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, na kojem bi ta inicijativa trebala dobiti zeleno svjetlo. Ako se to dogodi, brod HRM-a “Andrija Mohorovičić” mogao bi biti spreman za polazak najkasnije 10. svibnja, naravno pod uvjetom da se do tada prođe i zakonska procedura, kao i da se provedu pregovori sa talijanskom ministricom obrane i ministrom unutrašnjih poslova. Više pročitajte na →www.obris.org
OSRH U OPERACIJAMA NATO-a
Predavanje: “11.HRVCON u misiji ISAF u Afganistanu”
Danas je u Povijesnom i pomorskom muzeju hrvatskog primorja, u okviru izložbe “RATNE BOJE”, održano predavanje 11.HRVCON U MISIJI ISAF U AFGANISTANU. Predavanje je održao brigadir HV u mirovini, Stanislav Linić, zapovjednik 11.HRVCON i predsjednik HČZ PGŽ.
