VOJNO-REDARSTVENA OPERACIJA OLUJA “OLUJA – BITKA SVIH BITAKA”
Autor: DAVOR MARIJAN, Hrvatski institut za povijest, fotoarhiva HVG-a i Vojnog muzeja Operacija Oluja se s pravom drži jednim od simbola Domovinskog rata. Ona je nesumnjivo najpoznatija operacija Hrvatske vojske. U Hrvatskoj je Oluja simbolični znamen kraja rata, a značila je i kraj petogodišnje frustracije koja je bila najopipljivija na blokadi prometnica i gospodarskom životarenju Dalmacije. U Bosni i Hercegovini Oluja je bila najava raspleta koji je doista brzo došao a koja je najupečatljivija na svršetku više od četiri godine duge agonije bihaćkog džepa što joj daje važnu humanitarnu značajku… Od dolaska i razmještaja Unprofora u Hrvatskoj su vođeni intenzivni politički pregovori o uključivanju RSK – područja pod nadzorom pobunjenih Srba u pravni sustav Republike Hrvatske. Pregovori su donijeli mali pomak s kojim hrvatsko vodstvo nije moglo biti zadovoljno. U kasnu jesen 1994. ratna događanja u BiH, posebno sudbina Bihaća u kojem je okruženi 5. korpus ABiH bio u vrlo teškom položaju i pod stalnim pritiskom vojnih snaga hrvatskih i bosansko-hercegovačkih Srba, pogodovala su Hrvatskoj da se angažira oko pružanja pomoći okruženom gradu koji su Ujedinjeni narodi proglasili zonom sigurnosti. Za Hrvatsku je održanje Bihaća bilo važno jer je onemogućavalo potpuni dodir vojske pobunjenih hrvatskih Srba (Srpske vojske Krajine) i Vojske Republike Srpske (VRS). U slučaju gašenja tog džepa obje srpske vojske dobile bi dio snaga koje su se mogle angažirati na drugim dijelovima ratišta što bi znatno otežalo položaj Hrvatske ali i nesrpskih dijelova BiH.
Hodnja tragom borbenog djelovanja postrojbi 136. slatinske brigade
Hrvatski časnički zbor Gradski odbor Slatina jučer je tradicionalnom motorizirano-pješačkom hodnjom tragom borbenog djelovanja postrojbi 136. slatinske brigade obilježio 23. obljetnicu oslobođenja brdskog dijela slatinskoga kraja. Organiziran je i 8. memorijalni maraton od Četekovca do Voćina duljine 17 kilometara s 20 trkača, u kome su sudjelovali članovi udruge Glasnici istine – Hrvatski maratonci i njihovi gosti iz Zagreba, Osijeka, Josipovca, Virovitice, Antunovca, Požege, Slavonskog Broda, Batrine, Kozica, Dobrovića i Slatine. Svi okupljeni kod spomenika na mjesnom groblju u Četekovcu paljenjem svijeća odali su počast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i mještanima Četekovca, Čojluga i Balinaca stradalim u srbočetničkom pokolju 4. rujna 1991. godine.
IZLOZBA MAKETA I MILITARIJA NA ŠKRLJEVU
U Škrljevu je održana ocjenska izložba maketa prema pravilima za plastične makete, u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora i Maketarskog kluba „Zeppelin“ iz Rijeke. Pokrovitelji i domaćini su bili Grad Bakar i Mjesni odbor Škrljevo, Turistička zajednica Grada Bakra, Pomorski radio Bakar, Tehničku podršku dala je Zajednica tehničke kulture Rijeka.
Predavanje : „Bitka za Vukovar i njen značaj“
Predavanje na temu „Bitka za Vukovar i njen značaj“ za studente Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. koji se ove godine obilježio pod geslom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta”, Studentski zbor Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici i Hrvatski časnički zbor grada Virovitice organizirali su 19. studenoga 2014. godine predavan…je s temom „Bitka za Vukovar i njen značaj“. Predavanje je održao ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rada doc. dr. sc. Ante Nazor. Predavanju su uz studente nazočili dekanica Vesna Bedeković sa suradnicima, predstavnici grada Virovitice, predstavnice i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada i županije i članovi Časničkog zbora grada Virovitice. Usvome predavanju povjesničar Ante Nazor dotaknuo je pitanja povijesnih uzroka, podsjetio na bitku i strateški važna mjesta u borbi te na posljedice pada Vukovara. Naglasio je i važnost saniteta i vukovarske bolnice gdje su uz Hrvate bili zbrinuti i jednako tretirani i pripadnici neprijateljskih snaga. Nakon predavanja, koje su studenti popratili s visokom pozornošću, doc.dr.sc. Ante Nazor je u pratnji dekanice, članova Časničkog i Studentskog zbora obišao Spomen sobu za poginule branitelje u krugu Visoke škole( bivše vojarne) te Stalni postav Domovinskog rata u sklopu Gradskog muzeja. Prethodnog dana članovi Časničkog zbora i ostalih udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Virovitice sudjelovali su u Koloni siječanja u Vukovaru. DŠ
VUKOVAR-GRAD HRVATSKOG STRADANJA I PONOSA
Prva riječka hrvatska gimnazija i Osnovna Škola “Fran Franković” Drenova pozvali su nas jučer da zajedno sa njima, kroz predavanje o Vukovaru, gradu hrvatskog stradanja u Domovinskom ratu i gradu hrvatskog ponosa, podijelimo uspomene i podsjetimo se na velike žrtve koje su ugrađene u temelje stvaranja Republike Hrvatske u kojoj danas živimo. Pripadnicima Hrvatskog časničkog zbora Primorsko goranske županije bila je čast uvjeriti se sa kolikim interesom i znanjem ova mladost prati predavanje o našoj bližoj povijesti ali i naš svakodnevni život. Bilo je mnogo pitanja o Vukovaru u ratu ali i o Vukovaru u miru, o podjelama oko Vukovara, o potrebi za jedinstvom i slično. Svaka čast našoj mladosti.
OKRUGLI STOL: OSLOBOĐENJE KASARNI JNA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 1991.GODINE
Zagrebačka županija je u Domovinskom ratu aktivno učestvovala sa preko 20.000 hrvatskih branitelja u obrani Domovine. To svjedoči i činjenica da su 404 mlada života položena na oltar Domovine, a 810 je ranjenih, koji su uoči rata živjeli na tom području. Zagrebačka županija na čelu sa županom Mr. Stjepanom Kožićem vrlo uspješno podržava rad naših braniteljskih udruga. Značajna sredstva osigurava za financiranje programa djelovanja braniteljskim udrugama putem javnog natječaja na kojeg kandidiramo. Za 2015.g. je u proračunu Zagrebačke županije osigurano 300.000 kn za liječenje 100 hrvatskih branitelja sa našeg područja po 10 dana u toplicama Naftalan u Ivanić Gradu. Na prijedlog generala Rudija Stipčića održan je u Zagrebu okrugli stol 13.11.2014.g. na temu zauzimanja vojnih objekata JNA u jesen 1991.godine na našem području. Nosioci tema bili su časnici koji su u to vrijeme bili svjedoci i aktivni učesnici tih zbivanja -članovi HČZ-a Zagrebačke županije. General Stipčić uvodno je opisao širu sliku tadašnje vojne situacije, a nosioci tema govorili su o zbivanjima na području gradova: Velike Gorice,Dugog sela,Vrbovca,Ivanić Grada, Jastrebarskog, Zaprešića i Samobora. Nakon izlaganja razvila se široka rasprava u pravcu pojašnjenja tih zbivanja. Odbor za branitelje Zagrebačke županije zaključio je da je okrugli stol bio uspješan. U 2015.g. planira se sa nastavkom ovakvih susreta hrvatskih branitelja sa temama iz Domovinskog rata.
Dvadeset tri godine od prve oslobodilačke operacije HV i MUP-a kodnog naziva «Otkos 10»
OTKOS 10 DOM. RAT ORKAN-91 OTKOS 10 VUKOVAR MASLENICA MEDAČKI DŽEP BLJESAK OLUJA DOM. RAT ORKAN-91 OTKOS 10 VUKOVAR MASLENICA MEDAČKI DŽEP BLJESAK OLUJA Polaganjem vijenca i aranžmana te paljenjem svijeća kod spomen obilježja za sve poginule hrvatske branitelje, na Gradskom groblju u Virovitici, spomen obilježju kod sela Lončarice, na mjestu pogibije Marijana Derežića, pripadnika „A“satnije 127. brigade HV i na mjestu pogibije Željka Kuzminskog, pripadnika Koprivničke satnije dragovoljaca, u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice obilježena je dvadeset i treća obljetnica početka vojno- redarstvene operacije „OTKOS 10“ i ujedno blagdana Svih Svetih. Na obilježavanju su uz članove braniteljskih udruga, proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnike Policijske uprave Virovitičko podravske i sudionike operacije Otkos 10, nazočili i predstavnici grada Virovitice, na čelu s pročelnikom za društvene djelatnosti, Alenom Bjelicom te predstavnici gradskih i privatnih tvrtki koje redovno podupiru rad Hrvatskog časničkog zbora. O značaju i provedbi operacije, s težištem na djelovanju 127. brigade HV i pridodanih joj postrojbi vojske i policije, prisutne je u svom izlaganju podsjetio predsjednik Časničkog zbora Grada Virovitice, Davor Špoljarić, a u ime gradonačelnika Grada Virovitice, Ivice Kirina, prisutne je pozdravio te sudionicima operacije čestitao obljetnicu pročelnik odjela za društvene djelatnosti, Alen Bjelica. O operaciji „Otkos 10“ iz perspektive pripadnika 127. brigade HV iz Virovitice:Sumornog, hladnog i maglovitog jutra, 31.10.1991.godine, postrojbe HV i MUP-a RH, među kojima je glavna snaga bila 127. brigada HV s pridodanom namjenskom satnijom Policijske stanice Virovitica i satnijom dragovoljaca iz Koprivnice, krenule su u operaciju oslobađanje Bilogore i uspješno je okončale 04. studenog.No treba prije svega reći da do nje ne bi došlo da ranije nisu uspješno provedene akcije oslobađanja vojarni diljem Hrvatske pa tako i u Virovitici. U tom kontekstu posebno je važna i akcija oslobađanja bilogorskog sela Jasenaš, provedena 02.rujna 91. jer je ona pokazala što Virovitičani mogu.Stoga je tadašnji vojni vrh procijenio da se može i treba početi poduzimati protuofenzive, gdje je to moguće, kako bi se rasteretila najteža bojišta, posebice istočno Slavonsko, na širem području Vukovara, gdje je JNA uputila najjaču grupaciju oklopno-mehaniziranih snaga.Primarni cilj na prostoru Zapadne Slavonije bio je spriječiti spajanje bilogorskih pobunjenika, pripadnika tzv. 28.divizije sa snagama 5. korpusa tzv. JNA iz Banja Luke, koje su imale krajnji zajednički cilj, presjeći Podravsku magistralu i izbiti do rijeke Drave( Direktiva 1. VO JNA 5-tom Korpusu od 19. 09.1991.g.)Uzimajući u obzir sve spomenuto, za prvo protu-ofenzivno djelovanje odabrano je područje Bilogore.Operaciji je isplanirana u zapovjedništvu tadašnje Operativne zone Bjelovar i Zapovjednom mjestu u Grubišnom Polju te joj je dodijeljen kodni naziv „Otkos 10“.Linija bojišnice, koju je tada držala 127. brigada HV, protezala se, krećući od spoja sa 136. brigadom HV kod sela Mačkovac, na istoku, preko područja ispred sela Levinovac, zatim sela Babina Gora, sela Jasenaša, Virovitičkih ribnjaka, rubnog dijela poligona Gakovo do obronaka Bilogore ispred sela Vukosavljevica i Turnašica, na zapadu. Na spomenutom dijelu relativno duge bojišnice, odnosno zoni odgovornosti 127. brigade HV, napad je krenuo iz tri smjera.Glavni smjer napada kretao je s Virovitičkih ribnjaka prema selu Lončarici, s krajnjim ciljem oslobađanja državne ceste Virovitica-Grubišno Polje i šireg područja. Na tom smjeru je napadala „A“ satnija ojačana s dva BOV-a( jedan s protuzračnim topovima 20mm i jedan s maljutkama), a drugog dana borbe još je ojačana s tenkom T-55, iz sastava tek formiranog tenkovskog voda 127. brigade HV. Za zaposjedanje oslobođenog prostora korištena je 1. satnija 1.bojne, dok se u pričuvi nalazila 2. satnija 1. bojne. Tim snagama je zapovijedao Renato Romić.Pomoćni smjerovi napada kretali su iz sela Vukosavljevica prema selu Sibenik te iz sela Špišić Bukovica prema poligonu JNA Gakovo i selu Topolovica.Na tim smjerovima su napadale: 3. satnija 1.bojne, Dragovoljačka satnija iz Koprivnice, 2. satnija 2. bojne, 4. satnija 1. bojne i namjenska satnija Policijske stanice Virovitica. Kao ojačanje ove snage su imale također dva BOV-a te bitnicu minobacaća 82 milimetra i od drugog dana borbe u pričuvi 2 tenka T -55. Koordinator ovih snaga bio je Zvonko Smudić. Svim snagama 127. brigade HV zapovijedao je Đuro Dečak, a operativno- taktički sa njima je koordinirao Marko Krstanović. Topničku potporu pružali su 19. mješoviti protuoklopni topnički divizion HV iz Virovitice i brigadna topnička skupina MB 120 i VBR 132mm, a ostale snage 127. brigade HV na crti Levinovac- Babina Gora-Jasenaš( 2. i 3. bojna) fingirale su napad.Otpor neprijateljskih snaga s dobro utvrđenih linija i topničkih položaja iz dubine bio je žestok( posebice topništva s poligona JNA Gakovo), minske zapreke i planski eksplozivom oštećene prometnice ograničavale su korištenje motornih vozila a drugog dana borbe neprijatelj je koristio i zrakoplovstvo. Unatoč tome uslijed siline našeg napada i velikog truda inžinjerije njegov otpor je krajem drugog dana počeo osjetno slabiti i pristupio je izvlačenju u smjeru Papuka.Nakon tri dana teških borbi, virovitičke snage su ostvarile sve postavljene zadatke i spojile se sa snagama iz Grubišnog Polja i Specijalnom jedinicom MUP-a, „Omege“ te je operacija nakon potpunog slamanja i bijega neprijateljskih snaga završena 04. studenog.Hrvatski vojnici i policajci tada su oslobodili preko 300 kvadratnih kilometara vojnički vrlo zahtjevnog teritorija.Postignuto je sljedeće: deblokirana je državna cesta između Grubišnog Polja i Virovitice sa čime je Slavonija dobila još jedan siguran pravac za prometovanje prema Zagrebu i ostatku Hrvatske, oslobođen je vojni poligon „Gakovo“ i velik broj do tada okupiranih sela te su stvorene svekolike vojničke pretpostavke za daljnje oslobađanje Zapadne Slavonije.U operaciji « Otkos 10» u napadnom djelovanju sudjelovalo je, prema dostupnim podacima, 2847 branitelja( vojnika i policajaca) i to pripadnika sljedećih postrojbi: 127. brigade HV, 19. MPOTD Virovitica, SP PU Bjelovar“Omega“, 52. samostalnog bataljuna Daruvar, 57. samostalnog bataljuna Grubišno Polje, Odreda narodne zaštite Grubišno Polje, Tenkovskog voda i ID satnije 105. brigade HV, namjenske satnije Policijske stanice Virovitica, namjenske satnija Policijske stanice Grubišno Polje, Koprivničke satnije dragovoljaca i inženjerijska satnija iz Čakovca. Nažalost, u borbama je 5 branitelja poginulo, a više desetaka je ranjeno. Virovitička 127. brigada imala je jednog poginulog i to Marijana Derežića, pripadnika „A satnije“, koji je poginuo u probijanju neprijateljske linije kod sela Lončarice, dok joj je pridodana satnija dragovoljaca iz Koprivnice također imala jednog poginulog i to Željka Kuzminskog, koji je poginuo nedaleko sela
POVJESNICA 136.BRIGADE HV „R“ SLATINA
Od samostalnosti RH slijedom vojno-političkih događanja u RH u prostoru bivše općine P.Slatina koja u postotku imala više od 37% građana srpske nacionalnosti a u samom gradu i brdskom dijelu pretežito, moglo se i očekivati teži razvoj situacije i priznavanja nove hrvatske vlasti. U namjeri preuzimanja vlasti bez obzira na izborne rezultate tijekom 1990 godine pobunjeni srbi u svibnju i lipnju kroz djelovanje SDS-a organizira razne provokacije u Slatini gdje po pročelju zgrada i ograda ispisuju razne parole kao “Ovo je velika Srbija” “Svi Srbi u jednoj državi” te preko 50 simbola “4C” i još raznih takvih natpisa i parola .Po njihovoj zamisli trebalo je proširiti granicu do zamišljene linije Karlobag-Karlovac-Virovitica a područje bivše općine P.Slatine je trebalo ući u sastav SAO Krajine Zapadna Slavonija.
Prvo obilježavanje Dana oslobođanja svih vojnih objekata u gradu Osijeku
U Osijeku je 16.rujna, u organizaciji HČZ grada Osijeka održano I. obilježavanje Dana oslobađanja, svih vojnih objekata u gradu Osijeku, od srpske vojske JNA i otkrivena Spomen ploča u znak sjećanja i zahvalnosti hrabrim osječkim braniteljima iz Domovinskog rata. Obilježavanje je obavljeno po slijedećem redu: Najprije je otkrivena Spomen ploča na zgradi br. 2, u Studentskom campusu, na uglu Hadrijanove i Svačićeve ulice, u Donjem gradu.
ČLANOVI ČASNIČKOG ZBORA GRADA VIROVITICE SUDJELOVALI U OBILJEŽAVANJU OBLJETNICE OSLOBOĐENJA SELA JASENAŠ
U nedjelju 31.08.2014. godine u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske podružnice Virovitičko-podravske županije ogranka Virovitica klub „Sokol“ Milanovac obilježena je 23. obljetnica oslobođenja sela Jasenaš . U Jasenašu su se već tradicionalno okupili sudionici ove akcije, bivši pripadnici 50. samostalnog bataljuna ZNG-a i Policijske stanice Virovitica te predstavnici lokalne vlasti, među kojima saborski zastupnik Josip Đakić, gradonačelnik grada Virovitice Ivica Kirin, načelnik Policijske uprave Virovitičko –podravske Mirko Kostelac, načelnik općine Suhopolje Marijan Brlek te predstavnici brojnih braniteljskih udruga sa šireg područja, među kojima i predstavnici Časničkog zbora grada Virovitice.
