RIJEKA – IZLOŽBA „NA PUTU DO OLUJE 1991. – 1995.”
RIJEKA – IZLOŽBA „NA PUTU DO OLUJE 1991. – 1995.” Kako ove godine obilježavamo tridesetu obljetnicu završnih vojnih operacija u Domovinskom ratu, Muzej grada Rijeke i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka u suradnji s autorom izložbe i suradnikom, kolekcionarom militarije i autorom niza uspješnih izložbi na temu Domovinskog rata, Damirom Batistićem, priprema izložbu „Na putu do Oluje 1991.-1995.“ koja će biti otvorena uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, 29. srpnja 2025. godine u Muzeju grada Rijeke (Kockica, Trg R. Zanelle 2 s početkom u 20 sati). Pored Damira Batistića, autor izložbe je i kustos Ivo Mileusnić (PPMHP). Na vanjskom prostoru ispred muzeja, biti će postavljeni eksponati krupne vojne tehnike: HIAV M91 Straško (eksponat MGR), improvizirano oklopno vozilo Hrvatina (eksponat Vojnog muzeja MORH-a), Pinzgauer sanitet i JEEP M38A1. Unutarnji postav izložbe biti će u prizemlju i na prvom katu muzeja. U unutarnjem, vrlo bogato opremljenom postavu, između ostaloga biti će izloženi eksponati iz Vojnog muzeja MORH-a, na posudbi za vrijeme trajanja izložbe: PZO top 20/1,, Netrzajni top, MB 82 mm, Bespilotna letjelica BOJNIK na postolju, te primjerci pješačkog oružja. Izložbu prate multimedijalni sadržaji, brojne fotografije i vrlo interesantni eksponati, kao i obimni tekstualni dio koji uključuje kronologiju, a također posebno su obrađeni događaji iz Domovinskog rata i vojno-redarstvene operacije Oluja. Suradnja na organizaciji izložbe već je ostvarena i s Karlovačkim počasnim vodom ZNG-91 i brig/mir, Dubravkom Halovanićem, koji su posudili dio naoružanja iz svoje muzejske zbirke za izlaganje i prezentiranje javnosti. Posebno je obrađena riječka ratna proizvodnja odora za potrebe policije i ZNG-a (RIO Rijeka, Usluga Rijeka i Modest Rijeka, također donosimo eksponate i tekstove o toj temi, a tematiziraju se i sljedeća dva segmenta: Riječka ratna proizvodnja improviziranih sredstava i serijska ratna proizvodnja (Bravarske radione, Torpedo Rijeka, 3. Maj Rijeka, Vulkan Rijeka, Rikard Benčić Rijeka,..). Riječka ratna proizvodnja improviziranih oklopnih vozila, poduzeće Torpedo Rijeka u kojem je izrađen HIAV M91 Straško, a koji je danas eksponat Muzeja grada Rijeke, te je djelomično restauriran za potrebe ove izložbe i konačno, borbeno vozilo “Hrvatina” izrađeno u poduzeću 3. Maj Rijeka. Organizatori izložbe su Muzej grada Rijeke i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, a suorganizatori izložbe su Vojni muzej MORH-a, Zagreb i Karlovački počasni vod ZNG91. Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo branitelja RH, Hrvatski generalski zbor, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija. Predviđeno trajanje izložbe je od 29. srpnja do 28. rujna 2025. godine. Izvor Damir Batistić
PRIHVAĆENA INICIJATIVA BRANITELJSKIH UDRUGA DA SE ULICA ILI TRG U OPĆINI JELENJU NAZOVE IMENOM “BRAĆE ŠIMAC”
PRIHVAĆENA INICIJATIVA BRANITELJSKIH UDRUGA DA SE ULICA ILI TRG U OPĆINI JELENJU NAZOVE IMENOM “BRAĆE ŠIMAC” Jelenje, 9.srpanj 2025. U Općini Jelenje održan je sastanak predstavnika lokalne samouprave, Primorsko-goranske županije, Ministarstva branitelja te braniteljskih udruga s područja Grobnišćine kojemu je povod bila inicijativa za imenovanjem ulice ili trga imenom „Braća Šimac, Goran i Sergio“, u čast dvojici poginulih hrvatskih dragovoljaca iz Domovinskog rata. Goran Šimac bio je pripadnik 128.br HV Sveti Vid i poginuo je 24. 12. 1991.godine prilikom topničkog napada na Gospić dok je mlađi brat, Sergio, bio pripadnik Specijalne policije i poginuo je 3. 5. 1995. u Okučanima, u operaciji Bljesak. Inicijativu su pokrenuli njihovi suborci i prijatelji, želeći na taj način trajno očuvati uspomenu na njihovu žrtvu. Načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja podržao je prijedlog te predložio da se naziv „Ulica braće Šimac“ dodijeli ulici u kojoj su Goran i Sergio živjeli. Također je iznio ideju da se županijska cesta Ž5055, koja povezuje Čavle i Jelenje, po završetku njezine rekonstrukcije kroz projekt Aglomeracije, imenuje „Aleja hrvatskih branitelja “. Marčelja je istaknuo kako Općina već ima gotov projekt za izgradnju biciklističke staze i nogostupa uz spomenutu cestu, koji će biti upućen Županijskoj upravi za ceste na razmatranje. Inicijativa je naišla na podršku svih prisutnih, uključujući i pročelnicu Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Erminu Duraj, koja je naglasila važnost trajnog očuvanja sjećanja na Domovinski rat te nastavka suradnje Županije s braniteljskim udrugama. Sastanku su, uz čelnike Općine i Županije, prisustvovali i predstavnici više braniteljskih udruga, među kojima Perica Prpić (USPDR Ajkule), Denis Čargonja (Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grobnišćine), Walter Cvjetan (Udruga 128. brigade HV Sveti Vid) te Svetko Šare (111. brigada HV), zajedno s predstavnicima drugih braniteljskih udruga s područja Primorsko-goranske županije. Izvor: pgz.hr; novilist.hr; torpedo.media
Obilježena 20. obljetnica Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ
HOME NOVOSTI HČZ-ZU DOMAĆA I MEĐ. SURADNJA DOM. RAT STRUČNA BIBLIOTEKA LINKOVI ARHIVA KONTAKT HOME NOVOSTI HČZ-ZU DOMAĆA I MEĐ. SURADNJA DOM. RAT STRUČNA BIBLIOTEKA LINKOVI ARHIVA KONTAKT Obilježena 20. obljetnica Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ Obilježavanje 20. obljetnice Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ održano je dostojanstveno i svečano tijekom 16. Svibnja 2025.godine. Predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata te predstavnici lokalne i regionalne samouprave u jutarnjim satima položili su vijence i zapalili svijeće u Aleji hrvatskih velikana i na Središnjem križu na Gradskom groblju Drenova. Potom su položeni vijenci na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Prethodni dan delegacija ZUDR PGŽ obišla je grob prvog predsjednika i utemeljitelja ZUDR dr. Zlatka Tomašića te položila vijenac i zapalila svijeću Sveta misa za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje održana je u Crkvi Majke Božje Trsatske a svečani program i potom zakuska održani su u Auli pape Ivana Pavla II. Nakon pozdravnih riječi predstavnika lokalne i regionalne samouprave, počasna predsjednica ZUDR PGŽ gospođa Irena Kačić, podsjetila je u kratkom osvrtu na osnivanje udruge i njenog prvog predsjednika dr. Zdravka Tomašića gdje je, između ostalog naglasila da se je ZUDR pokazao kao optimalno zajedništvo brojnih veteranskih udruga zahvaljujući čemu se lakše rješavaju problemi članstva. Okupljenima se obratio i Marinko Žuža, aktualni predsjednik ZUDR PGŽ. – Zajedništvo i domoljublje najvažnije su komponente koje su presudile u obrani i oslobađanju domovine, dok je na nama sad zadatak čuvanje sjećanja na sve što smo prošli kao i prenošenje tog bogatstva na one koji dolaze iza za nas, naglasio je Žuža ujedno pozdravivši goste i sve pripadnike veteranskih udruga okupljene u Auli pape Ivana Pavla II na Trsatu gdje je bila smještena svečanost. Okupljene je pozdravio i Zlatko Mihelec, savjetnik za pravne poslove i razvoj civilnog društva PGŽ koji je od samog svog dolaska u Županiju, a bilo je to prije 21 godinu, “časnik za vezu” između te dvije instance. Okupljenima su se obratili i Karla Mušković, pročelnica UO za zdravstvo, socijalnu skrb i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke koja je naglasila kako su Domovinski rat i branitelji temelj današnjeg modernog hrvatskog društva, kao i Nikola Vujnović, voditelj MORH-ovog Područnog odjela za poslove obrane Rijeka te Sanja Jurjako iz riječkog Područnog ureda Ministarstva branitelja potom i mons. Sanjin Francetić, dekan Dekanata Riječke Nadbiskupije. U glazbenom dijelu programa nastupile su članice zbora “Zastave” Sušačke gimnazije, dok je program vodio novinar Dražen Zima, svojedobno pripadnik 3. bojne 111. brigade. Na samom kraju svečanosti prikazan je i prigodni film o radu Zajednice udruga kroz njezinih dva desetljeća postojanja. Nakon svečanosti u Auli je održano druženje. Izvor: Novi List, FB profili članova Udruge ; Uredio admin https://www.youtube.com/watch?v=IkVo0DoAJVc
OBILJEŽAVANJE 34. OBLJETNICE POČETKA DOMOVINSKOG RATA
OBILJEŽAVANJE 34. OBLJETNICE POČETKA DOMOVINSKOG RATA Pakrac, 1.ožujka 2025.godine U organizaciji Grada Pakraca i Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika te pod pokroviteljstvom Vlade RH, u Pakracu je 1. ožujka svečano obilježena 34. godišnjica početka Domovinskog rata. Ovaj dan se obilježava u znak sjećanja na prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih snaga i pobunjenih Srba, koji su 1. na 2. ožujka prije 34. godine počeli zauzimanjem i razoružavanjem hrvatskim policajaca PP Pakrac. Program obilježavanja započeo je okupljanjem ispred crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetom misom za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, nakon koje su sudionici obilježavanja formirali „Mimohod pobjednika“ te se ulicama Pakraca uputili prema spomen-obilježju hrvatskim braniteljima na Trgu bana Josipa Jelačića, gdje su položeni vijenci i zapaljeni lampioni u znak počasti svima koji su položili život za slobodu Republike Hrvatske. Uz državne dužnosnike i predstavnike izvršnih i predstavničkih tijela JL(R) u obilježavanju su sudjelovali i predstavnici brojnih braniteljskih i stradalničkih udruga iz Domovinskog rata. U ime Predsjedništva i predsjednika HČZ – Zajednice udruga, izaslanstvo su predvodili članovi Predsjedništva, dopredsjednik Davor Špoljarić i glavni tajnik Branko Gačak. U skupnom izaslanstvu HČZ-ZU ptilikom polaganja vijenaca i paljenja lampiona na Trgu bana Josipa Jelačića bili su čelnici i članovi udruga HČZ Pakrac-Lipik, HČZ Hrvatskog Zagorja, Saveza udruga HČZ Koprivničko-križevačke županije, HČZ Koprivnica, HČZ Sv. Petar Orehovec, HČZ Đurđevac, HČZ Novska, Jasenovac i Lipovljani, HČZ Orahovica, HČZ Slatina, HČZ Virovitica, HČZ Vrbovec te drugih udruga Hrvatskog časničkog zbora. Svečana akademija održana je u dvorani „dr. Ivan Šreter“ Hrvatskog doma „Dr. Franjo Tuđman“, na kojoj je izaslanik predsjednika Vlade RH i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved uručio braniteljske zahvalnice postrojbama za izniman doprinos u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Iz govora ministra Medveda izdvajamo naglasak značaja obilježavanja ovog dana: „prisjećamo se trenutka kada je započela brutalna velikosrpska agresija na Hrvatsku. Tada je velikosrpska politika angažirala i uključila sve one potencijale koji su dugo pripremani za agresiju nad Republikom Hrvatskom. Zahvaljujući sposobnosti hrvatske policije, hrabrosti naših branitelja i mudrom vodstvu prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, ciljevi koje je agresor želio ostvariti nisu se dogodili. Pakrac je simbol otpora i pobjede!“. Prije ministra Medveda, nazočnima su se obratili gradonačelnica Grada Pakraca i saborska zastupnica Anamarija Blažević, zatim županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednik saborskog odbora za branitelje Josip Đakić. Nakon službenog završetka programa, članovi udruga HČZ posjetili su i mjesta stradavanja pripadnika njihovih matičnih postrojbi s prostora djelovanja na Zapadnoslavonskom ratištu te zapalili lampione ispred spomen obilježja u Subockoj, Kričkama, Trokutu i drugim mjestima Zapadne Slavonije. Tekst i fotografije: glavni tajnik HČZ-ZU, Branko Gačak, brigadir u miru
JAVNI POZIV MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA ZA DODJELU NAGRADE ZA KRATKU PRIČU O DOMOVINSKOM RATU
JAVNI POZIV MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA ZA DODJELU NAGRADE ZA KRATKU PRIČU O DOMOVINSKOM RATU Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo je javni poziv za dodjelu nagrade za kratku priču o Domovinskom ratu za učenike srednjih škola u 2025. godini I. Kratka priča o Domovinskom ratu treba biti književno ostvarenje na standardnom hrvatskom jeziku ili narječju s područja Republike Hrvatske, koje tematizira posredni, prepričani doživljaj Domovinskog rata (uz navođenje izvora), događaj stvarne ili fikcijske naravi. Kratka priča može obrađivati samo jedan segment Domovinskog rata, ali i Domovinski rat u cijelosti. Cijeli tekst javnog poziva MHB možete pročitati ako “kliknete” na ikonu iznad
18.11. – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studeni 2024. Vukovar Komemorativnim programom „Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta “koji se održao u u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice „dr. Juraj Njavro “u Vukovaru je počelo središnje obilježavanje 33. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu. Nakon prigodnog programa u izvedbi Klape „Sv. Juraj “Hrvatske ratne mornarice i glumca Darka Milasa, sudionici obilježavanja uputili su se ulicama u koloni sjećanja do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem su državna i druga izaslanstva položila vijence i upalila svijeće. Kolonu sjećanja predvodili su hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar. Svetu misu za sve žrtve u Domovinskom ratu na groblju predvodio je Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit. U večernjim satima niz Dunav je pušteno nekoliko stotina upaljenih lampiona u znak sjećanja na ubijene i nestale branitelje u obrani Vukovara u 18,11 sati sa vukovarskih, ali i crkava diljem Hrvatske oglasila su se zvona u počast vukovarskom stradanju u Domovinskom ratu. U koloni sjećanja sudjelovao je državni vrh – predsjednici Sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković te članovi Vlade, predstojnik Ureda predsjednika RH Orsat Miljenić i drugi. UDRUGA 128BR HV „SVETI VID“ RIJEKA U KOLONI SJEĆANJA U VUKOVARU 18.11.2024. Pakrac i Kusonje Pedesetak članovi UDVDR ĤŠ Podružnice Delnice posjetili Pakrac i Kusone, mjesta stradanja u Domovinskom ratu povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Posjetili Muzej vojne i ratne povjesti u PKrcu te zapalili svijeću u centru Pakraca na spomenik za sve poginule branitelje iz Domovinskog rata. Nakon toga posjetili Kusonje i zapalili svijeću kod kapelice u Kusonjama koja je sagrađena u čast poginulim braniteljima iz kuće na BROJU 55.Nakon toga obišlo se groblhe i zapalila svijeća kod križa i aleje poginulih hrvatskih branitelja koji su položili živote na Pakračkoj bojišnici. Obišao se i spomenik u znak sjećanja na poginule branitelje koji su dali život u obrani Daruvara! Tekst i fotografije Milivoj Diklić Škabrnja Škabrnja je obilježila 33. godišnjicu stradanja civila i branitelja. U obilježavanju Dana sjećanja, među ostalima, sudjelovali su predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ministri Marija Vučković, Damir Habijan, Ivan Šipić, Šime Erlić i Tonči Glavina. Mimohod “Korak po korak” kretao se od Trga dr. Franje Tuđmana do mjesnog groblja sv. Luke gdje su izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće ispred Središnjeg križa kod spomen obilježja. Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Škabrnje počeo je komemorativnim programom, zatim je slijedila Kolona sjećanja – hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, potom sveta misa za stradale u Domovinskom ratu, a završio je hodnjom „Korak po korak“ do Spomen-obilježja na mjesnome groblju sv. Luke. HČZ I Udruge branitelja Brodsko-posavske županije na odavanju počasti žrtvama Škabrnje Članovi Hrvatskog Časničkog zbora Brodsko-posavske županije ,Udruga Dragovoljaca i Veterana podružnica Brodsko-posavske županije,Udruga žene domovinskog rata Veterani i Udruga Veterana 3 gardijske brigade Kune, (sveukupno oko pedesetak) hodočastili u Škabrnju povodom 33. obljetnice tragedije hrvatskog naroda. U nikad duljoj Koloni sjećanja “Poginuli u mislima i srcima” bili su građani iz svih dijelova Hrvatske, od, Međimurja, Podravine, Banovine, Slavonije, Posavine, zaleđa Rijeke, Gorskog kotara, Like, cijele Dalmacije, otoka, susjedne nam BiH. Tako su naše četiri udruge sa Brodsko-posavske županije položili Vijence i zapalili lampione kod spomen – obilježja masovne grobnice te ispod križa na groblju Sv. Luke. U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije misu za sve stradale u Domovinskom ratu predvodio je mons. Tomislav Rogić MO biskup Šibenski, naglasivši da se time obilježava najtužniji dan u povijesti toga ravno kotarskoga mjesta. Hodočasnici su u povratku posjetili grad Zadar.Ove godine nas je vozio Terzić-Bus iz Slavonskog Broda, sponzor putovanje je bilo Ministarstvo Branitelja RH i Brodsko-posavska županija hvala im u ime četiri udruge voditelj Hodočašća je bio dopredsjednik udruge HČZ- B.p.ž -Mato Opačak.Tekst i fotografije Mato Opačak Foto galerija: pripadnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid na odavanju počasti žrtvama Škabrnje Foto galerija: pripadnici UDVDR PGŽ-Ogranak Delnice i Kluba 138.br HV “Goranski risovi” na odavanju počasti žrtvama Škabrnje do 17.studenog 2024. Vukovar, 17.studeni Građani Republike Hrvatske molitvom i paljenjem lampiona diljem Hrvatske prisjećaju se žrtava agresije na Domovinu i na grad heroj. U Vukovaru su, uz Vukovarce, hrvatske branitelje i njihove obitelji te predstavnike udruga iz Domovinskog rata, molitvi su bili nazočni predstavnici izvršne vlasti, saborski zastupnici, pripadnici Hrvatske vojske, MUP-a, predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave a u dvorištu vukovarske bolnice molitvi su se pridružili i brojni građani iz Hrvatske, među njima su bili i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz PGŽ (HČZ-ZU RH, Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka, Klub 138.br HV “Goranski risovi”, UHBDR Kastav, UDVDR ogranak PGŽ, HVIDRA PGŽ, Udruga 71.bojne VP i drugi). Brojni domoljubi i hodočasnici u Vukovar pristizali su od ranog jutra. Najveći boj njih došao je osobnim automobilima i autobusima, ali i velik je broj onih koji su se put Vukovara uputili na motorima, biciklima, a dobar dio došao je pješice ili trčeći paleći uz put svijeće kojih je postavljeno u velikom broju duž cijelog puta od Vinkovaca do Vukovara. Brojni lampioni svijetle upaljeni i u prozorima vukovarskih kuća i stanova te ispred javnih zgrada i institucija u Vukovaru ali i širom Hrvatske. Foto galerija : Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka u Vukovaru, 17. 11. Foto galerija : UHBDR KASTAV u Vukovaru, 17.11. Kraljevica, 17. studeni Crikvenica, 17. studeni Delnice, 15. studeni U organizaciji Grada Delnice danas je mimohodom obilježen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Obilježavanje je počelo u crkvi sv. Ivana Krstitelja svetom misom i prigodnim programom, nakon čega je od crkve krenula kolona sjećanja koja je prošla Supilovom, Sajmišnom, Ulicom Matice hrvatske i Ulicom braće Šnajder do murala »Vukovar ‘91« u Ulici Ante Starčevića gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Ćabar, 15. studeni Učenici i učitelji Osnovne škole ” Petar Zrinski” Čabar -Područna škola Gerovo odali su počast žrtvi Vukovara i Škabrnje u Domovinskom ratu. Održan
Rijeka je bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske
Rijeka je bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske Rijeka, 15.studeni 2024. Vedro, za razliku od lanjske jake kiše, prohladno vrijeme i jako velik broj, pretežito mladih, okupljenih u dvije kolone sjećanja što su se, kako i tradicija nalaže, spojile ispred Mosta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Zahvaljujući činjenici da se jedna kolona kretala sve od Trsatskog svetišta, u čijoj je Auli održano posebno scensko događanje posvećeno sjećanju na žrtvu Vukovara, dok je druga kako to oduvijek čini Armada nakon paljenja svijeća ispred Vukovarskog murala u istoimenoj ulici, prošla zapadnim dijelom grada i njegovom najpoznatijom ulicom, Korzom, čitava je Rijeka bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske. Štoviše, u velikoj je mjeri upravo silna odlučnost vukovarskih branitelja, stiglih sa svih strana Hrvatske, zapravo porazila agresora koji je bio uvjeren kako će “posao s Hrvatskom obaviti” još u rujnu, najkasnije listopadu 1991. godine. Dakako, nakon prelaska Mosta i polaganja vijenaca, nešto iza 19,30 sati Armadina je bakljada osvijetlila taj značajni prostor koji je tako dobio sasvim drugačiju, plamteću sliku. Minuta šutnje i velečasni Sanjin Francetić koji uvijek ima pravu, tako ljudsku misao i u najdelikatnijim situacijama. Marinko Žuža Irena Kačić Ponosan dan Cjelokupno događanje, jako bogato strukturirano, organizirala je Zajednica udruga domovinskog rata PGŽ čiji nam je čelnik Marinko Žuža, vidno zadovoljan, istaknuo. – Bilo je poprilično zahtjevno organizirati jedno tako kompleksno događanje, no na kraju kad se vidi koliko se ljudi uključilo i s kojom su pozornošću svi sadržaji popraćeni, jako sam zadovoljan. Bio je to naprosti jedan jako ponosan dan, sjećanje na veliku ulogu Vukovara, kao i činjenicu da je čitava Hrvatska uvijek s našim dragim Vukovarom. Rijeka s mnoštvom u kolonama, Trsatska kula obavijena velikom hrvatskom zastavom, zaista impresivno, zaključio je Žuža. Uz jutarnje polaganje vijenaca, cvijeća i paljenje svijeća na groblju Trsat, Mostu hrvatskih branitelja te Aleji hrvatskih branitelja na centralnom groblju Drenova kao i njegovom središnjem križu, u dopodnevnim satima je u svečanoj dvorani “Dr. Izidor Kršnjavi” Prve sušačke hrvatske gimnazije prikazan dokumentarni film “Bitka za Vukovar”. Jako je bila zanimljiva i komunikacija učenika sa sudionicima tog teškog i ponosnog doba, Irenom Kačić i Damirom Plavšićem. Popodnevni dio događanja bio je u Pastoralnom centru Aula pape Ivana Pavla II u Svetište Majke Božje Trsatske gdje je glazbeno scenska predstava Bitka za Vukovar kao i blagoslov vukovarskog svjetla koji je vodio fra Krunoslav Kocijan okupila brojne gledatelje, ljude odlučne da se žrtva Vukovara nikad ne prepusti zaboravu. Na samom kraju, s Mosta se zajednički opet krenulo prema Vukovarskom muralu kao bi se upravo tamo položilo vukovarsko svjetlo. Sanjin Francetić, koji je također stalni sudionik obilježavanja Dana sjećanja, održao je prigodnu molitvu. Hrvatska zastava na Trasatu Damir Plavšić Emil Pernar Emil Pernar: Teške, bolne i važne teme U Armadinoj koloni sjećanja bio je dakako i Emil Pernar, vukovarski branitelj i zatočenik srbijanskih koncentracijskih logora u kojima je proveo punih devet mjeseci. – Veseli me što sam ove godine bio gost OŠ Turnić gdje su me pozvali kako bismo zajedno s učenicima prošli kroz ponosno, ali i povijesno gledano jako važno razdoblje. Koliko god da su te teme teške, bolne, koliko god da podsjećaju na prebrojne koji su dali živote za ovu našu slobodu, jako je važno o njima razgovarati. Podsjećati najmlađe na neprijeporne povijesne činjenice, na žrtvu koja je omogućila slobodu. Naravno i na činjenicu da se nikad ne smije dozvoliti ponavljanje takvog zla, poručio je Pernar. Izvor: Tekst Edi Prodan, Novi List/Fotografije:Vedran Karuza (NL), FB profil Irena Kačić, Udruga 128.br /Uredio Stanislav Linić
U Saborskom obilježena 33. obljetnica velike tragedije
U Saborskom obilježena 33. obljetnica velike tragedije Saborsko, 12. studeni 2024. Saborsko danas obilježava 33. tužnu obljetnicu. Dan je to kad su srpski agresori mjesto sravnili sa zemljom, pobili brojne civile i branitelje, a preživjele stanovnike potjerali u progonstvo. U sklopu programa organizirana je Kolona sjećanja, uslijedilo je odavanje počasti i prigodna obraćanja te misa za sve žrtve Domovinskog rata. Na obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Saborskog došao je i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Svake godine 12. studenog stanovnici Saborskog svečano i dostojanstveno obilježavaju Dan sjećanja na stradanje i okupaciju svoga mjesta. Saborsko je u Domovinskom ratu doživjelo tragediju i podnijelo veliku žrtvu za slobodu Hrvatske. Prvi napadi počeli su 5. kolovoza 1991. godine u ranim jutarnjim satima minobacačkim granatama iz pravca Ličke Jesenice. Branitelji Saborskog su više od tri mjeseca, u okruženju, odolijevali žestokim napadima agresora, da bi 12. studenoga 1991. godine pred općim napadom topništva, avijacije, tenkova, pješaštva i drugih agresorskih snaga bili prisiljeni uz znatne gubitke napustiti Saborsko i otići u progonstvo zajedno sa svim stanovništvom. Tomo Medved potpredsjednik Vlade RH i ministar hrv. branitelja Marko Bićanić načelnik Općine Saborsko – Zahvala svima vama koji ste i danas, 33 godine poslije pada Saborskog, sloma obrane Saborskog, došli odati počast, poštovanje i zahvalu hrabrim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Saborskog. Pamti hrvatski narod hrabrost hrvatskih branitelja, koji je od simbolično petog kolovoza, kada je Čedo Bulat izdao naredbu o napadu na Saborsko, do 12. studenog kada je slomljena obrana iz Saborskog. Pamti hrvatski narod i dvije masovne grobnice koje smo pronašli ovdje i 12 pojedinačnih. No Saborsko danas živi i ima svoju perspektivu, i zato me veseli vidjeti našu djecu koji su došli pokloniti se žrtvama iz Domovinskog rata. Da nam je hrabrost i žrtva hrvatskih branitelja i nadahnuće i usmjerenje. Neka nas uvijek, i danas i ubuduće vodi domoljubno usmjerenje i da nikad ne zaboravimo da je ovdje postavljen najsnažniji kamen temeljac samostalne, suverene i prosperitetne hrvatske države, rekao je Tomo Medved, ministar branitelja. Prije 33 godine, u Saborskom su zapaljeni i uništeni svi javni objekti, srušeno je preko 350 obiteljskih gospodarstava, opljačkane su sve kuće, uništene mjesne crkve i groblje. Progonstvo je trajalo pune četiri godine, do oslobođenja u vojno – redarstvenoj akciji Oluja 1995. godine. – Zahvaljujem vam što na današnji dan, kada obilježavamo stradanje mjesta Saborskog, pada crte obrane kada su pale kao kule od karata i sljedeća mjesta kao što su Rakovica, Slunj i tada je stvorena jedna nova ratna crta koja je Olujom poništena, izjavio je Marko Bićanić, načelnik Općine Saborsko. U ime HČZ-ZU obilježavanju ove tužne obljetnice, nazočio je i svijeće zapalio predsjednik Igor Majetić. Izvor: trend.com.hr ; saborsko.net ; Uredio Stanislav Linić
Obilježena 33. obljetnica osnutka 143. brigade Hrvatske vojske Ogulin – u njihovu čast, most dobio novo ime
Obilježena 33. obljetnica osnutka 143. brigade Hrvatske vojske Ogulin – u njihovu čast, most dobio novo ime Ogulin, 9.studeni 2024. 143.brigada Hrvatske vojske Ogulin bila je od iznimne važnosti za vrijeme Domovinskog rata i važna točka obrane hrvatskog teritorija. Tijekom subotnje svečanosti obilježena je 33. obljetnica njena osnutka, a u čast poginulim hrvatskim braniteljima položeni su vijenci i zapaljene svijeće na Trgu hrvatskih rodoljuba. Milan Poljak, predsjednik Udruge veterana 143. brigade HV Ogulin. – Kao Udruga nastavljamo poštivati tradiciju 143. brigade i uspjehe koje je brigada imala u Domovinskom ratu. Mi smo se kao Udruga utanačili 2010. godine i sad smo stalno u jednoj aktivnosti, povezani smo sa svim strukturama, od grada, udruga, županije do ministarstva, rekao je Milan Poljak, predsjednik Udruge veterana 143. brigade HV Ogulin. Povodom ove velike obljetnice u Ogulinu, most preko kanjona rijeke Dobre imenovan je mostom 143. brigade Hrvatske vojske, a predlagatelj ove ideje je ratni zapovjednik 143. brigade, ujedno i počasni građanin grada Ogulina te general pukovnik u miru. – Razgovarali smo što bi bilo primjereno i na koji način obilježiti i dati vječni spomen brigadi, jer 143. ogulinska brigada je bila tijekom Domovinskog rata nerazdvojna i poveznica s gradom i okolicom. Zaključili smo da bi most bio taj najprimjereniji i najbolji odgovor da se po brigadi prepozna i imenuje, jer most kao simbol povezivanja i spajanja je nešto što je primjereno da bude spomen brigadi i svima onima koji su bili dio nje, izjavio je Mate Pađen, general pukovnik u miru. general pukovnik Mate Pađen, ratni zapovjednik 143. brigade HV Ogulin. general pukovnik Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske te posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata. Osim predstavnika brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, otvorenje su uveličali predstavnici državnih institucija, Vlade i Ureda predsjednika Republike Hrvatske, županijski i gradski čelnici te predstavnici Županijske skupštine i Gradskog vijeća grada Ogulina. U Ogulin je stigao i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske te posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata. – Ogulin i ogulinsko područje je inače vrlo specifično. 143. brigada je dala najveći doprinos u obrani ogulinskog područja ovdje od agresije, a ono što je po meni još jedan pokazatelj snage, odlučnosti i volje, pa i sposobnosti je to da je ta brigada u oslobodilačkoj operaciji Oluja otišla daleko, daleko van svog područja, odnosno svoje zone odgovornosti i izvršila u potpunosti sve svoje zadaće, poručio je Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, general pukovnik i nekadašnji ratni zapovjednik Tigrova. Tijekom Domovinskog rata u 143. brigadi je bilo preko 5000 pripadnika. Brigada je bila ključna u obrani ogulinskog kraja te je ujedno bila i najveća ogulinska vojna postrojba ne samo u Ogulinu, već najveća u cijeloj povijesti ovog dijela Hrvatske. – To je jedan veliki čin za Ogulin, za Ogulince, za pripadnike brigade kojih je bilo u Domovinskom ratu preko pet tisuća. 143. brigada je imala veliki značaj, u oslobodilačkoj akciji Oluja je djelovala jedina pričuvna brigada koja je djelovala na glavnom smjeru napada, to dovoljno govori o veličini, o snazi i o ulozi same 143. brigade u Domovinskom ratu, rekao je Dalibor Domitrović, gradonačelnik Ogulina. Dalibor Domitrović, gradonačelnik Ogulina U večernjim satima održat će se i sveta misa povodom obilježavanja 33. obljetnice brigade te u čast svim poginulim i umrlim pripadnicima 143. brigade Hrvatske vojske Ogulin. foto galerija Tekst i fotografije trend.com.hr; ogportal.com ; uredio Stanislav Linić
Sjećanje na nevine žrtve Baćina
Sjećanje na nevine žrtve Baćina Baćin, 22.listopada 2024.godine Obilježena godišnjica jednog od najvećih zločina nad civilima u Domovinskom ratu Nakon vukovarske Ovčare, masovna grobnica u Baćinu predstavlja najveće stratište civila iz Domovinskog rata.Ovogodišnje obilježavanje započelo je kod spomen-obilježja „Golubica“ i spomenika pored crkve Svih svetih u Baćinu, gdje su uz brojne građane počast odali i predstavnici državnog vrha. Među njima su bili izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica i gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes te izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Zlatan Bašić.Prilikom obraćanja državni tajnik Bašić je poručio: „Danas, okupljeni ovdje u Baćinu, prisjećamo se jednog od najtežih i najtragičnijih trenutaka naše novije povijesti. Ova masovna grobnica, druga po veličini u Republici Hrvatskoj, bolna je rana našeg naroda, a činjenica da za ovaj zločin do danas nitko nije odgovarao samo produbljuje taj osjećaj nepravde.“Bašić je istaknuo i važnost sjećanja i istine kao temelja pravednosti: „Svi mi, a posebno obitelji stradalih, nosimo u sebi bol i tugu za izgubljenim životima. No, unatoč svemu, njihova žrtva nas obvezuje da budemo dostojni slobode koju danas uživamo, slobode koju su oni nevino platili svojim životima. Naša je dužnost očuvati sjećanje i istinu, kako bi takve tragedije ostale prošlost i nikada se više ne ponovile.“ Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak tom je prigodom rekao: „Vrijeme prolazi, a sjećanja ostaju. Svaki put kad se prisjećamo naših najmilijih, prisjećamo se sretnih trenutaka, no tada dolaze suze i osjećaj praznine. Svaka nevino ubijena osoba, svaki civil i svaki hrvatski branitelj, nečije su dijete, a oni će živjeti s nama sve dok su u našim sjećanjima i dok govorimo o njima.“ Baćin, malo mjesto u općini Hrvatska Dubica, svake godine postaje simbol sjećanja na strašan zločin koji se dogodio tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku. U listopadu 1991. srpske okupacijske vlasti popisale su preostale Hrvate s područja Hrvatske Dubice i Cerovljana, naredivši im da se 20. listopada okupe u vatrogasnim domovima. Većina je poslušala zapovijed, dok su neki privedeni na silu. Sutradan, 21. listopada 1991. nevine civile, uglavnom starije i nemoćne osobe, odveli su na lokaciju Skelište u Baćinu, gdje su ih pripadnici milicije i vojske tzv. SAO Krajine brutalno pogubili. U tom masakru ubijeno je 74 osoba, a 56 njih zakopano je bagerom, dok su ostali bačeni u rijeku Unu.Sjećanje na žrtve zločina u Baćinu završeno je svetom misom za sve poginule i nestale u Domovinskom ratu, održanom u crkvi Presvetog Trojstva u Hrvatskoj Dubici, gdje su okupljeni građani i uzvanici odali počast onima koji su nevino stradali. Izvor Ministarstvo hrvatskih branitelja
