OBILJEŽAVANJE DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI, DANA HRVATSKIH BRANITELJA I 3O. OBLJETNICE VRO OLUJA
OBILJEŽAVANJE OBLJETNICA IZ DOMOVINSKOG RATA VRO BLJESAK VRO OLUJA DANI SJEĆANJA VUKOVAR/ŠKABRNJA Vojno-redarstvena operacija BLJESAK 2026. Središnje obilježavanje 31. obljetnice VRO “Bljesak” u Okučanima te obilježavanja u lokalnim sredinama u kojima djeluju udruge Hrvatskog časničkog zbora 3. svibnja 2026. HČZ Slavonski Brod – Obilježavanje 31. obljetnice VRO “Bljesak” u Okučanima 2. svibnja 2026. 31. obljetnica VRO “Bljesak” 1. svibnja 2026. Vojno-redarstvena operacija OLUJA 2025. IZLOŽBA U MUZEJU GRADA RIJEKE: ZAJEDNIŠTVO I SNAGA – SVJEDOČANSTVO JE O RATNOM PUTU PRIMORACA. GORANA I OTOČANA I DOPRINOSU RIJEČKE RATNE PROIZVODNJE OBRANI REPUBLIKE HRVATSKE 10. kolovoza 2025. PIKADO TURNIR POVODOM 30. OBLJETNICE VRO OLUJA 8. kolovoza 2025. Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 30. obljetnice VRO “Oluja” 6. kolovoza 2025. Grad Ogulin obilježio je jednu od najznačajnijih obljetnica u novijoj hrvatskoj povijesti 6. kolovoza 2025. HČZ SLAVONSKOG BRODA NA SVEČANOM OBILJEŽAVANJU 30. OBLJETNICE VRO U KNINU 5. kolovoza 2025. Svečanim mimohodom Opatijci proslavili 30. obljetnicu Oluje 5. kolovoza 2025. Hrvatska slavi 30 godina VRO Oluja u čast pobjedi i žrtvi hrvatskih branitelja 5. kolovoza 2025. SVEČANOST NA LJUBOVU I DODJELA BRANITELJSKIH ZAHVALNICA POSTROJBAMA ZP GOSPIĆ KOJE SU SUDJELOVALE U VRO OLUJA I NJIHOVIM RATNIM ZAPOVJEDNICIMA 5. kolovoza 2025. Karlovac 2. kolovoza 2025, Vunsko polje – velika proslava Dana domovinske zahvalnosti i 30. obljetnice Oluje 3. kolovoza 2025. ZAGREBAČKI BRANITELJI SUDJELOVALI U SVEČANOM OBILJEŽAVANJU 30. OBLJETNICE VRO „OLUJA“ U KARLOVCU 2. kolovoza 2025. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 2025. Obilježavanje Dana sjećanja u Hrvatskom Leskovcu 19. studenoga 2025. HČZ i Udruge branitelja Brodsko-posavske županije na odavanju počasti žrtvama Škabrnje 19. studenoga 2025. VUKOVAR-KOLONA SJEĆANJA 18. studenoga 2025. Umirovljeni natporučnik HV-a Tomislav Kolec krenuo iz Voćina za Vukovar: U 5 dana prepješačit će 140 kilometara 12. studenoga 2025.
IN MEMORIAM puk SILVANO FERRACANI
IN MEMORIAM pukovnik SILVANO FERRACANI Prije dva dana nas je iznenada napustio Silvano Ferracani, pukovnik sanitetske struke OS Italije. Pukovni Ferracani imao je veoma uspješnu vojnu karijeru. Kao član Centra za mobilizaciju Toskane sudjelovao je u brojnim aktivnostima, posebno vezanim za obučavanje ljudstva za izvanredne prilike. Između ostalih prestižnih dužnosti i zadaća koje je obnašao bio je i predsjednik CIOMR-a (Međusavezničke konfederacije pričuvnih časnika medicinske struke). Sa pukovnikom Ferracanijem smo se godinama prijateljski i srdačno sretali na brojnim konferencijama i sastancima CIOR-a i GAMINGER INITIATIVE EUROPE. Nedostajat će nam. Pukovnik Silvano Ferracani biti će sahranjen u srijedu, a misa zadušnica će se održati u crkvi Comeana u rodnoj Firenci.
TRADICIONALNI MEĐUNARODNI SPUST KUPA – KOLPA
TRADICIONALNI MEĐUNARODNI SPUST KUPA – KOLPA ZAGORSKI VETERANI I OVOG LJETA NA KUPI/KOLPI Zagorski su se veterani ove godine po 10. puta uzastopno spustili po Kupi/Kolpi, u subotu 26. srpnja 2025. godine. Spust, međunarodni, i ove su godine uspješno i zajednički pripremili, organizirali i proveli Območna zveza slovenskih častnikov Bele krajine Metlika i uz sudjelovanje Hrvatskog časničkog zbora Karlovačke županije a sve kako bi se i inače odlična suradnja susjeda časnika i veterana još više produbila i potvrdila kako za ljude dobre volje ne postoje granice. Organizatori su ponovno uložili veliki trud i pokazali zavidne organizacijske i provedbene sposobnosti kako bi svi sudionici ovoga, u prvom redu prijateljskog druženja, bili zadovoljni onime što se zbiva na rijeci, ali i onime pored nje. Osim članova tih udruga – organizatora, njihovih obitelji i prijatelja te mnogih gostiju, prvenstveno časničkih i veteranskih udruga s obje strane granice, Kupom su se spustili i zagorski veterani Domovinskog rata i to članovi Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja i Udruge veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“. Za Slovenske časnike i veterane bio je to već 28. spust a Zagorci su na njemu nazočni od samog početka sudjelovanja hrvatskih časnika i veterana, odnosno od 2015. godine, pa je ovo bila protokom vremena i okrugla, deseta, obljetnica sudjelovanja te 10. jubilarni spust po Kupi/Kolpi, uz izuzetak 2020. godine kada zbog korone spusta nije ni bilo. Spust po Kupi/Kolpi ujedno je i projekt prekogranične veteranske suradnje koja redovito pokazuje odlične rezultate. Vrijeme je i ove godine bilo naklonjeno raftingašima i omogučilo im je da se spuste Kupom/Kolpom, a ugodno topla (izmjereno je 27 °C) i bistra Kupa u ovom dijelu svog toka, osim za rafting taman je bila i za kupanje što se je često i koristilo. Okupljanje sudionika je započelo ujutro na kupalištu u Metliki, gradiću koji je ujedno i granični prijelaz (s hrvatske je strane to Jurovski Brod) na lijevoj, slovenskoj, strani Kupe/Kolpe. U ovom je djelu njena toka to granična rijeke između Hrvatske i Slovenije, no slovenski i hrvatski raftingaši učinili su da te granice i ne bude. Domačini su sudionike dočekali pićem dobrodošlice i doručkom. Raftingaše su pozdravili u svojim govorima slovenski i hrvatski sudomačini, Anton Krašovec i Igor Majetić, načelnica Općine Metlika gđa. Martina Legan Janžekovič i Predsjednik Zveze slovenskih častnikov generalbojnik Dobran Božič, te se je nakon doručka i još malo druženja uz Kupu započelo s upoznavanjm s pravilima raftinga, a onda i ukrcavanjem mješovitih međunarodnih posada u 14 raftova/čamca s nekih stotinjak raftingaša. Započelo je i spuštanje Kupom/Kolpom dionicom u dužini od oko 7 km. „Zagorsku“ posadu čine sudionici raftinga iz Hrvatskog zagorja (Branko, Ivan, Tom, Igor i Zdravko), i Krškog (Vlasta i Franci), dakle šarolika međunarodna posada baš kako priliči ovakvom spustu. U početku snažni i pomalo neusklađeni zaveslaji otisnuli su raftove prema nizvodnom cilju. Vrlo brzo sve ide bolje i usklađenije, pa se plovi brže i mirnije. Zbog nižeg vodostaja Kupe u ovo doba godine, na nekoliko se mjesta, a poglavito na nekim slapovima, moralo izlaziti iz čamaca i prevuči ih preko plićina. Po prolasku plićine, opet se uskače u raftove i nastavlja plovidba. Dobre volje i veselja na pretek. Putem se u Kupi kupa i koristi blagodat prirodne vodene masaže na slapovima – jacuzzijima. Pomalo umorni od veslanja i mokri od kupanja, no puni lijepih dojmova, posade stižu i do usputnih odmorišta. To je ujedno i prilika da se sudionici raftinga opet druže, okrijepe pićem, te da se razmijene dojmovi o dotad prijeđenom putu. Nastavak putovanja rijekom nosi slična uzbuđenja, razgovore s posadama ostalih raftova koji se pristižu na putu do cilja, prskanju vodom svoje ili posade prolazećeg rafta i kupanjem. Pala je i pjesma. Napokon, nakon četiri sata plovidbe, ali i odmaranja, „zagorski“ mješoviti raft stiže do Božakova, cilja današnje regate. Izvlače se čamci iz vode i nakon kratke vožnje autobusom stiže nazad do kupališta Metlika, početne i završne točke druženja. Tu se presvlači u suhu odjeću i pridružuje ostalim posadama kao i onima koji su uz jelo i piće te druženje čekali raftingaše. Uz dobar ručak, fino vino i glazbu, razmijenjena su iskustva i dojmovi sa vode. Bila je to Zagorcima i prilika za razgovor o planovima za budućnost sa slovenskim, ozaljskim, ogulinskim i karlovačkim veteranima s kojima se zagorci i inače susreču u različitim prigodama. Razumljivo je i da su misli i razgovori već na sljedećem spustu iduče godine. Zagorski su veterani na kraju zahvalili organizatorima spusta, članovima posade svog rafta i svim ostalim sudionicima druženja na pozivu, prijemu i gostoprimstvu te odličnoj organizaciji, pripremi i provedbi ovogodišnjeg spusta. Na povratku u Zagorje, baš kao i svaki put do sada, svi sudionici raftinga složno su zaključili da je i ovo druženje uz i na Kupi/Kolpi bilo nezaboravno i da će nagodinu ponovno sudjelovati na njemu. Za spomenuti je i to kako je ovo bio već treći rafting ove godine na kojem su sudjelovali zagorski veterani. Uz spust po Kupi/Kolpi, bio je tu i spust po Korani 29. lipnja, a to pak u znak obilježavanja godišnjice ustrojavanja karlovačke, slavne, 110. brigade ZNG/HV. Spuštanje niz rijeku Taru Mješovita , pak, zagorsko–karlovačka braniteljsko-veteranska rafting posada (svatko je dao po četiri člana posade) spustila se je 31. svibnja ove godine i rijekom Tarom, po potpunoj čistoći nazvanoj „suzom Europe“, kako joj od milja, ali s pravom, tepaju. Smjestivši se u rafting kampu Modra rijeka u Šćepan polju u Crnoj Gori, Zagorci i Karlovčani su se raftom spuštali niz rijeku Taru i uživali u divljoj, zapijenjenoj Tari i njenim bukovima (težine 2 do 4 – maksimum je 5) u dužini od 18 km (od Brštanovice do Šćepan Polja) ali i uživali u veličanstvenom kanjonu Tare koji je po dužini (158 km) i dubini (do 1.300 m) drugi u svijetu (iza kanjona rijeke Colorado u SAD-u), a prvi u Europi. Ovaj dio Tare koji je prošla zagorsko-karlovačka posada ima najveći pad nadmorske visine i uključuje čak 21 buk/brzak živopisnih imena: Brstanovići, Borov buk, Pećine, Ćelije….. Rijeka Tara, nakon susreta i spajanja s rijekom Pivom postaje Drina kod mjesta Hum na granici Crne Gore
Rijeka – Izložba o volonterskim ekološkim akcijama veterana 9. gardijske brigade Vukovi od danas na Korzu
Rijeka – Izložba o volonterskim ekološkim akcijama veterana 9. gardijske brigade Vukovi od danas na Korzu Rijeka, 24. srpanj 2025. Na riječkom Korzu je otvorena izložba fotografija „Zajedno do ljepše i čišće prirode“, koja donosi dojmljive prizore s ekoloških akcija čišćenja prirodnih lokaliteta. Prikazuje angažman volontera – djece, mladih i članova Udruge ratnih veterana 9. gardijske brigade „Vukovi“, kao i prirodne ljepote Primorsko-goranske županije. Na otvorenju je sudjelovao i Marijan Vundać, pročelnik Upravnog odjela za opće poslove Grada Rijeke. Izložba „Zajedno do ljepše i čišće prirode“ postavljena na postamentima rezultat je konkretnih aktivnosti provedenih u sklopu istoimenog projekta usmjerenog na podizanje ekološke svijesti, jačanje volonterstva i promicanje odgovornog odnosa prema okolišu. Na otvorenju su sudjelovali Toni Štimac, zamjenik župana Primorsko-goranske županije, Marijan Vundać, pročelnik Upravnog odjela za opće poslove Grada Rijeke, Miodrag Hećimović, predsjednik Udruge ratnih veterana 9. gardijske brigade „Vukovi“ – PGŽ te predstavnici tvrtke JANAF i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Na otvorenju izložbe zamjenik župana Toni Štimac zahvalio je veteranima na predanosti te rekao kako će se Primorsko-goranska županija uključiti u novi projekt Vukova, ciklus predavanja o temi “Moj nono i tata u obrani Like” u srednjim školama te u pokroviteljstvo izleta u Liku za najbolji razred. Pročelnik Vundać je rekao kako Grad Rijeka redovito organizira i sudjeluje u nizu ekoloških akcija kako bi se nastavila poticati briga o okolišu u kojem živimo jer ekološke akcije nisu samo fizički rad, već i čin brige i ljubavi prema prirodi i budućnosti. “Priroda primorsko-goranske županije je prekrasna, no ljudi su neodgovorni. Zato ovom izložbom želimo podići ekološku svijest građana”, rekao je Miodrag Hećimović, predsjednik udruge Vukovi. Ove godine su održali tri ekološke akcije, najveća je bila čišćenje podmorja u Omišlju gdje se uključilo 60 volontera, a do kraja godine u planu su još tri eko akcije, rekao je Hećimović. Udruga ratnih veterana 9. gardijske brigade „Vukovi“ – PGŽ aktivno djeluje u području zaštite okoliša i prirode, ali i šire. Pružaju psihološku podršku ranjivim skupinama, organiziraju besplatne sportske aktivnosti i instrukcije za djecu i mlade, provode edukacije i savjetovanja za civilne organizacije te rade na očuvanju i promicanju vrijednosti Domovinskog rata. Projekt se provodi zahvaljujući financijskoj potpori tvrtke JANAF d.d., uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i pod pokroviteljstvom Grada Rijeke Iz Udruge ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka, postavljanju izložbe su prisustvovali: predsjednik Walter Cvjetan, potpredsjednik Herman Sušnik, tajnik Branko Novak i članovi Upravnog odbora Udruge Ante Štulić i Željko Dugić. Izvor:pgz.hr
U Rijeci predstavljen završetak dijela programa “PTSP, branitelji i njihove obitelji”
U Rijeci predstavljen završetak dijela programa “PTSP, branitelji i njihove obitelji” Rijeka, 21. srpanj 2025. U Rijeci je u prostorijama Zajednice udruga Domovinkog rata PGŽ predstavljen završetak dijela programa: “PTSP, branitelji i njihove obitelji”, kojeg vodi Danijela Mihaljević, i sama s teretom strahota rata u kojem je izgubila supruga. Prevladati traume – Željeli smo uključiti ne samo osobe s PTSP-om nego i njihove obitelji jer se na taj način lakše prevladava traume. Prijavilo nam se dvadeset polaznika, a kako nam ističu, jako su zadovoljni ovakvim pristupom. Kod svih su uočeni pozitivni pomaci, no ono što je još uvijek nepromijenjeno, velik je broj osoba s PTSP-om koje žive na samom rubu egzistencije. Prema određenim podacima njih čak 20 su beskućnici ili jako blizu tog poražavajućeg statusa, istaknula je Mihaljević najavivši i nastavak radionica za rujan. Šest radionica pod nazivom “Kako živi moja supruga/suprug i moja obitelj s PTSP-om” su uspješno dakle završene. Na radionicama su sudjelovale obitelji branitelja članovi udruga Zajednice. Stručno vodstvo bilo je pak povjereno iskusnim psihologinjama mag. psych. Ana-Marija Lušičić, i spec. klin. psih. Jasmina Kardoš. Razumijevanje problema – Osim ljudi koji se bore s PTSP-om, u središtu pažnje nam je bila i transgeneracijska trauma, dakle ona koja se osim na suprugu prenosi i na djecu, danas već odrasle ljude. Polaznicima radionica pojašnjavali smo tehnike relaksacije, ali ono što je najvažnije – suočavanje i razumijevanje problema. Silno je važna komunikacija, iskazivanje problema, nikako ne njegovo zatvaranje u sebe što stvara nove traume, pojasnile su Kardoš i Lušičić. Projekt je u cijelosti financiran sredstvima Primorsko-goranske županije, riječ je o 2,5 tisuća eura, a kako je istaknuo Zlatko Mihelec, osoba koja u Županiji brine o braniteljskoj populaciji i razvoju civilnog društva, spremna su i sredstva za njegov nastavak. Kako si pak naglasili čelni ljudi ZUDR PGŽ, predsjednik Marinko Žuža i Klaudio Vukonić radionice su pokazale veliku potrebu za literaturom prilagođenom samim korisnicima na što će se u što skorije vrijeme pokušati utjecati. Konferenciji je u funkciji predstavnice PO Rijeka Ministarstva branitelja prisustvovala i Sanja Jurjako kao i većina čelnika veteranskih udruga koje participiraju u ZUDR PGŽ. Iz Udruge veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka na konferenciji su vili predsjednik Walter Cvjetan i potpredsjednik Herman Sušnik. Izvor: novilist.hr
RIJEKA – IZLOŽBA „NA PUTU DO OLUJE 1991. – 1995.”
RIJEKA – IZLOŽBA „NA PUTU DO OLUJE 1991. – 1995.” Kako ove godine obilježavamo tridesetu obljetnicu završnih vojnih operacija u Domovinskom ratu, Muzej grada Rijeke i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka u suradnji s autorom izložbe i suradnikom, kolekcionarom militarije i autorom niza uspješnih izložbi na temu Domovinskog rata, Damirom Batistićem, priprema izložbu „Na putu do Oluje 1991.-1995.“ koja će biti otvorena uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, 29. srpnja 2025. godine u Muzeju grada Rijeke (Kockica, Trg R. Zanelle 2 s početkom u 20 sati). Pored Damira Batistića, autor izložbe je i kustos Ivo Mileusnić (PPMHP). Na vanjskom prostoru ispred muzeja, biti će postavljeni eksponati krupne vojne tehnike: HIAV M91 Straško (eksponat MGR), improvizirano oklopno vozilo Hrvatina (eksponat Vojnog muzeja MORH-a), Pinzgauer sanitet i JEEP M38A1. Unutarnji postav izložbe biti će u prizemlju i na prvom katu muzeja. U unutarnjem, vrlo bogato opremljenom postavu, između ostaloga biti će izloženi eksponati iz Vojnog muzeja MORH-a, na posudbi za vrijeme trajanja izložbe: PZO top 20/1,, Netrzajni top, MB 82 mm, Bespilotna letjelica BOJNIK na postolju, te primjerci pješačkog oružja. Izložbu prate multimedijalni sadržaji, brojne fotografije i vrlo interesantni eksponati, kao i obimni tekstualni dio koji uključuje kronologiju, a također posebno su obrađeni događaji iz Domovinskog rata i vojno-redarstvene operacije Oluja. Suradnja na organizaciji izložbe već je ostvarena i s Karlovačkim počasnim vodom ZNG-91 i brig/mir, Dubravkom Halovanićem, koji su posudili dio naoružanja iz svoje muzejske zbirke za izlaganje i prezentiranje javnosti. Posebno je obrađena riječka ratna proizvodnja odora za potrebe policije i ZNG-a (RIO Rijeka, Usluga Rijeka i Modest Rijeka, također donosimo eksponate i tekstove o toj temi, a tematiziraju se i sljedeća dva segmenta: Riječka ratna proizvodnja improviziranih sredstava i serijska ratna proizvodnja (Bravarske radione, Torpedo Rijeka, 3. Maj Rijeka, Vulkan Rijeka, Rikard Benčić Rijeka,..). Riječka ratna proizvodnja improviziranih oklopnih vozila, poduzeće Torpedo Rijeka u kojem je izrađen HIAV M91 Straško, a koji je danas eksponat Muzeja grada Rijeke, te je djelomično restauriran za potrebe ove izložbe i konačno, borbeno vozilo “Hrvatina” izrađeno u poduzeću 3. Maj Rijeka. Organizatori izložbe su Muzej grada Rijeke i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, a suorganizatori izložbe su Vojni muzej MORH-a, Zagreb i Karlovački počasni vod ZNG91. Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo branitelja RH, Hrvatski generalski zbor, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija. Predviđeno trajanje izložbe je od 29. srpnja do 28. rujna 2025. godine. Izvor Damir Batistić
Usvojen novi Zakon o mirovinskom osiguranju: važne promjene i za hrvatske branitelje
Usvojen novi Zakon o mirovinskom osiguranju: važne promjene i za hrvatske branitelje Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (u daljem tekstu: ZOMO) objavljen je 30. lipnja 2025. u Narodnim novinama, broj: 96/25, a stupio je na snagu 1. srpnja 2025. Pojedine odredbe novog ZOMO-a stupaju na snagu 1. siječnja 2026. Očuvanje ključnih prava hrvatskih branitelja Hrvatski branitelji koji su korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prema ZOHBDR-u i dalje će imati pravo na rad do 3,5 sata dnevno uz isplatu punog iznosa mirovine. Ovo pravo zadržava se i nakon donošenja novog zakona, a od 1. siječnja 2026. primjenjivat će se i na sve ostale hrvatske branitelje koji su ostvarili pravo na mirovinu. Uvodi se nova mogućnost rada dulje od polovice punog radnog vremena uz isplatu polovice mirovine za korisnike koji su navršili 65 godina života. Ovo pravo, koje stupa na snagu 1. siječnja 2026., dodatno proširuje mogućnosti sudjelovanja u tržištu rada uz istodobno primanje dijela mirovine. Korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti kao i dosad u slučaju zaposlenja duljeg od polovice radnog vremena imaju pravo na isplatu 2/3 mirovine. Podrška njegovateljima hrvatskih ratnih vojnih invalida Novim zakonom se po prvi put omogućava i njegovateljima hrvatskih ratnih vojnih invalida 100% I. skupine da nakon navršene 65. godine života primaju polovicu starosne mirovine, bez gubitka statusa njegovatelja i bez prekida obveznog osiguranja. Ovo pravo također stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine, a predstavlja dodatno priznanje i potporu onima koji skrbe za najteže stradale branitelje. Godišnji dodatak Svaki korisnik mirovine imat će pravo na godišnji dodatak (u javnosti često nazivan 13. mirovinom), a čiji iznos ovisi o godinama mirovinskoga staža. Vlada RH svake godine do 31. listopada donosi odluku o utvrđenoj vrijednosti za jednu godinu mirovinskoga staža, a godišnji dodatak isplaćuje se u prosincu svake kalendarske godine. Povećanje invalidskih mirovina i novi model usklađivanja Za korisnike invalidskih mirovina predviđeno je povećanje mirovinskog faktora, čime se osigurava prosječno povećanje iznosa invalidskih mirovina za otprilike 10 posto, a počevši od isplate mirovine za siječanj 2026. godine. To se odnosi i na sadašnje i na buduće korisnike. Dodatno, novi model usklađivanja mirovina temelji se na povoljnijem omjeru promjene indeksa plaća i troškova života (85:15), što će u praksi rezultirati višim iznosima mirovina za sve korisnike. Sve izmjene u Zakonu o mirovinskom osiguranju posebno su usmjerene na zaštitu i unaprjeđenje prava hrvatskih branitelja, uključujući one koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR), Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) te drugim posebnim propisima. Ostale ključne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju Novim ZOMO-om povećan je dodani staž za svako rođeno/posvojeno dijete sa sadašnjih 6 mjeseci na 12 mjeseci, a novina je da se dodani staž dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina. Promijenjena je formula usklađivanja mirovina na način da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije. Povećana je najniža mirovina sa sadašnjih 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine te će se i zatečenim korisnicima najniže mirovine, po službenoj dužnosti, odrediti nova svota najniže mirovine od stupanja na snagu ZOMO-a (1. srpnja 2025.), bez donošenja rješenja. Novim ZOMO-om propisano je da se pri određivanju osobnih bodova osiguranika za određivanje invalidske mirovine, ako je gubitak radne sposobnosti uzrokovan bolešću ili ozljedom izvan rada, uzimaju vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža Redefinira se bonifikacija za kasnije umirovljenje na način da se osiguraniku koji prvi put stječe pravo na starosnu mirovinu nakon navršene starosne dobi za stjecanje prava, propisuje povećanje polaznog faktora za 0,45 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje tog prava, uz ukidanje uvjeta navršenih 35 godina mirovinskog staža i ograničenja maksimalnog povećanja od 27 %.Ukida se i dosadašnje ograničenje maksimalnog povećanja polaznog faktora pri određivanju nove mirovine korisnicima starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika na temelju naknadnog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti. Radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnog druga brisan je uvjet postojanja izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008.Definicija izvanbračne zajednice usklađena je s Obiteljskim zakonom te je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku pokrenutom tužbom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu (jednako i za utvrđivanje statusa neformalnog životnog partnerstva zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu).Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu omogućeno je novim ZOMO-om i bivšem izvanbračnom drugu s pravom na uzdržavanje kao i bivšem neformalnom životnom partneru s pravom na uzdržavanje.Povećan je cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u zajedničkom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije živio u zajedničkom kućanstvu, cenzus je propisan u visini iznosa najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža povećane za 20 %. Korisnici starosne mirovine stečene prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, profesionalnih vatrogasaca te zaposlenika na poslovima razminiranja imaju pravo na isplatu mirovine u iznosu od 50% i za vrijeme rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme). Korisnicima prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad omogućeno je određivanje mirovine na temelju staža osiguranja od najmanje jedne godine navršenog naknadnim stupanjem u osiguranje ili po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi ili na temelju jedne godinu staža osiguranja ostvarenog po osnovi drugog dohotka i zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti. Ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina. Mjere koje stupanju na snagu 1. siječnja 2026. Ukidanje smanjenja polaznog faktora (tzv. penalizacija)Korisnicima prijevremene starosne mirovina ukida se smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacija za prijevremeno umirovljenje od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života.Korisnicima kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, HZMO će odrediti mirovinu bez smanjenja polaznog faktora po
U Kastvu održan 6. Memorijalni turnir Miftarević – Prpić u čast poginulih i nestalih branitelja
U Kastvu održan 6. Memorijalni turnir Miftarević – Prpić u čast poginulih i nestalih branitelja Kastav, 12. srpnja 2025. Manifestacija je još jednom pokazala koliko je važno čuvati uspomenu na hrvatske branitelje kroz zajedništvo, sport i lokalnu solidarnost. Kastav je bio domaćin 6. sportskog memorijalnog turnira Miftarević – Prpić, događanja koje je okupilo brojne branitelje i građane u znak sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje. Turnir se održao kod sportske dvorane i boćarije Slavko Stanić, u organizaciji braniteljskih udruga i uz podršku Grada Kastva. Program je započeo u jutarnjim satima, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca na grobove poginulih branitelja. Nakon doručka, turnir je službeno otvorio gradonačelnik Grada Kastva Matej Mostarac, čime je započelo natjecanje u više sportskih disciplina koje su trajale kroz cijeli dan. U poslijepodnevnim satima uslijedio je zajednički ručak. Turnir je zaključen svečanom dodjelom medalja i pehara, nakon čega je uslijedilo tradicionalno druženje. Manifestacija je još jednom pokazala koliko je važno čuvati uspomenu na hrvatske branitelje kroz zajedništvo, sport i lokalnu solidarnost. Organizatori su zahvalili svima koji su pridonijeli uspješnoj realizaciji događaja te najavili nastavak tradicije i sljedeće godine. https://www.youtube.com/watch?v=1Kz8MUIlkeE&t=3s foto galerija Izvor: poduckun.net
PRIHVAĆENA INICIJATIVA BRANITELJSKIH UDRUGA DA SE ULICA ILI TRG U OPĆINI JELENJU NAZOVE IMENOM “BRAĆE ŠIMAC”
PRIHVAĆENA INICIJATIVA BRANITELJSKIH UDRUGA DA SE ULICA ILI TRG U OPĆINI JELENJU NAZOVE IMENOM “BRAĆE ŠIMAC” Jelenje, 9.srpanj 2025. U Općini Jelenje održan je sastanak predstavnika lokalne samouprave, Primorsko-goranske županije, Ministarstva branitelja te braniteljskih udruga s područja Grobnišćine kojemu je povod bila inicijativa za imenovanjem ulice ili trga imenom „Braća Šimac, Goran i Sergio“, u čast dvojici poginulih hrvatskih dragovoljaca iz Domovinskog rata. Goran Šimac bio je pripadnik 128.br HV Sveti Vid i poginuo je 24. 12. 1991.godine prilikom topničkog napada na Gospić dok je mlađi brat, Sergio, bio pripadnik Specijalne policije i poginuo je 3. 5. 1995. u Okučanima, u operaciji Bljesak. Inicijativu su pokrenuli njihovi suborci i prijatelji, želeći na taj način trajno očuvati uspomenu na njihovu žrtvu. Načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja podržao je prijedlog te predložio da se naziv „Ulica braće Šimac“ dodijeli ulici u kojoj su Goran i Sergio živjeli. Također je iznio ideju da se županijska cesta Ž5055, koja povezuje Čavle i Jelenje, po završetku njezine rekonstrukcije kroz projekt Aglomeracije, imenuje „Aleja hrvatskih branitelja “. Marčelja je istaknuo kako Općina već ima gotov projekt za izgradnju biciklističke staze i nogostupa uz spomenutu cestu, koji će biti upućen Županijskoj upravi za ceste na razmatranje. Inicijativa je naišla na podršku svih prisutnih, uključujući i pročelnicu Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Erminu Duraj, koja je naglasila važnost trajnog očuvanja sjećanja na Domovinski rat te nastavka suradnje Županije s braniteljskim udrugama. Sastanku su, uz čelnike Općine i Županije, prisustvovali i predstavnici više braniteljskih udruga, među kojima Perica Prpić (USPDR Ajkule), Denis Čargonja (Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grobnišćine), Walter Cvjetan (Udruga 128. brigade HV Sveti Vid) te Svetko Šare (111. brigada HV), zajedno s predstavnicima drugih braniteljskih udruga s područja Primorsko-goranske županije. Izvor: pgz.hr; novilist.hr; torpedo.media
Obilježavanje 34.obljetnice 111.br HV Rijeka
Obilježavanje 34.obljetnice 111.br HV Rijeka ŽUPAN LUKANOVIĆ I GRADONAČELNICA RINČIĆ PRIMILI PRIPADNIKE 111.br HV Rijeka, 30.lipnja 2025. Župan Ivica Lukanović i gradonačelnica Iva Rinčić održali su zajednički prijem Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke za članove Kluba Zapovjedništva i Udruge 111. brigade „Zmajevi “. Tom prilikom župan Ivica Lukanović je istaknuo kako je 111. brigada ponos cijelog zavičaja. „Krenuvši u Liku, ubrzo po osnutku, pripadnici su pokazali koliko su odlučni da sačuvaju svoju slobodu i državu. Zahvaljujem vam što svojim aktivnostima čuvate sjećanja na ta časna vremena i ljude, posebno na one kojih više nema među nama “, istaknuo je Lukanović. Čestitkama povodom 34. godišnjice osnutka brigade pridružila se i gradonačelnica Iva Rinčić „Vrijeme prolazi, ali vjerujem da sjećanja ostaju i ne blijede i da su krajnji podsjetnik na sve ono što ste prošli i doprinos koji ste dali ne samo za naš kraj nego i cijelu Hrvatsku. “ Na prijemu je bilo riječi o ratnom putu brigade o čemu je govorio predsjednik Udruge Vlado Milković, POLOŽENI VIJENCI I POSTAVLJENA IZLOŽBA NA KORZU Rijeka, 1.srpnja 2925.godine Povodom 34. obljetnice osnivanja 111. brigade Zbora narodne garde, odnosno Hrvatske vojske, predstavnici Grada Rijeke su na spomen-obilježja položili vijence i zapalili svijeće, odavši počast braniteljima poginulim u Domovinskom ratu. Na postamentima na Korzu postavljena je prigodna izložba o 111. brigadi i ratnom putu “Zmajeva.” Vijenci su položeni na spomenik 111. brigade u Aleji branitelja na Gradskom groblju Drenova, zatim na Mostu hrvatskih branitelja Domovinskog rata. Vijence su položili predstavnici Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, predstavnici Kluba zapovjedništva i Udruge branitelja 111. brigade te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Nakon polaganja vijenaca, u katedrali Sv. Vida održana je sveta misa zadušnica za poginule branitelje. “Zmajevi” su utemeljeni kao brigada Zbora narodne garde 2. srpnja 1991. godine, a u njezinom sastavu bili su pretežno Riječani, Primorci i Gorani. U povodu obilježavanja 34. obljetnice osnutka, na postamentima na Korzu postavljena je izložba fotografija i dokumenata koji govore o ratnom putu “Zmajeva”. Brigada je, kao najveća postrojba tadašnje Operativne zone Rijeka, već u rujnu 1991. godine sudjelovala u ratnim operacijama na širem području Bilaja, potom u Drenovom klancu, Otočcu i na širem području općine Brinje, a na kraju i u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. Od dana osnivanja brigada je dala velik doprinos u oslobođenju Republike Hrvatske. U Domovinskom ratu poginulo je 53 pripadnika, a ranjeno je 282 pripadnika brigade, od čega 20 teško. Izložba na Korzu, koju čine fotografije iz privatnih zbirki pripadnika brigade, moći će se razgledati do 8. srpnja. Izvor: rijeka.hr
