Razine, obim i transparentnost vojnih vježbi Oružanih snaga Ruske Federacije u centru su pažnje zapadnih medija i analitičara od 2014.godine. Posljednja od njih VOSTOK /ISTOK/ 2018 provedena je u vremenu početak srpnja-17.rujna 2018. godine kruna je ciklusa strateških vježbi koje Ruska Federacija provodi još od 2009.godine a provodi se na bazi rotacije između 4 od 5 Vojnih oblasti. Ovaj vježbovni događaj predstavlja dio općeg napora Ruske vladajuće strukture i općeg nacionalnog napora na razvijanju sposobnosti vođenja sukoba širokih razmjera protiv velike vojne sile i njenog utjecaja na potencijalne protivnike i posebno na države i njihove snage u zoni interesa. Za bolje razumijevanje i procjenu implikacija ovih vježbi na NATO, posljednju vježbu VOSTOK 2018 kao i sve dosadašnje Ruske vojne vježbe strateške razine treba gledati u općem kontekstu.
Pokazivanje snaga 13.rujna, Dan 3 „aktivne faze“ VOSTOK 2018 koja uključuje gađanja bojevim streljivom, bio je više pažljivo orkestrirana vojna demonstracija sile nego stvarna vojna vježba.
Strategijski kontekst
Strateški ciljevi Ruske vanjske i obrambene politike su:
- Odlučujuća uloga Rusije na svjetskoj sceni
- Poremećena postojeća Europska sigurnosna arhitektura i jak pregovarački potencijal Rusije u svim eventualnim sukobima
- Izgrađen sigurnosni pojas Rusije prema prosuđenim vanjskim ugrozama /prvenstveno SAD i njeni NATO SAVEZNICI.
Za postizanje ovakvog željenog završnog stanja Rusija je nedugo nakon dolaska Vladimira Putina na vlast otpočela sa strategijskom kampanjom destabilizacije demokratskih procesa nastalih nakon Hladnog rata u Ruskom „sigurnosnom pojasu“. Demokratske procese nastale nakon pada Berlinskog zida i raspada SSSR-a i Varšavskog ugovora Vladimir Putin i Rusko političko i vojno vodstvo vidi kao prijetnju Ruskim dogoročnim interesima pa su i strateške vojne vježbe /kao i vojne operacije u „sigurnosnoj zoni“/ dio te multidimenzionalne kampanje. U tom kontekstu treba promatrati i Ruske strateške vježbe kao i njihovu instrumentalizaciju za postizanje vanjskih, sigurnosnih i obrambenih vojnih i političkih ciljeva. Unutar ovog konteksta treba promatrati i implikacije koje ovakve aktivnosti imaju u odnosu na sigurnost NATO.
Prvi pokušaj utjecaja Rusije na promjene Euro-atlanskog sigurnosnog okruženja bio je u kolovozu 2008.godine kada je došlo do vojne intervencije u Gruziji. Porazno po Rusku stranu, ovaj je konflikt pokazao značajne nedostatke u vođenju, zapovijedanju, organizaciji i sposobnostima Oružanih Snaga Ruske Federacije i bio je iskra koja je pokrenula opću obnovu Oružanih Snaga koja traje do današnjih dana. Sveobuhvatna obnova je proizašla iz novo razvijene strategije Moskve koja, u skladu sa Ruskom percepcijom, predviđa da bi svaki eventualni budući konflikt mogao početi sa malim, ili čak bez, upozorenja te da je njegov razvoj moguć u više strateških smjerova. Ovaj stav je potpomognut interpretacijama Ruskog političkog establišenta o tzv. „Obojenim revolucijama“ tj. demokratskim promjenama koje su se u neposrednoj okolini Rusije dešavale tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća i početkom prvog desetljeća 21.stoljeća a za koje Rusi smatraju da su bile potaknute, logistički poduprte i strateški vođene od strane Zapada, tj. da je na djelu bila jedna nevojna operacija destabilizacije cijelog prostora.
Prva upotreba ruske vojne sile da bi se utjecalo na promjene Euro-atlanskog sigurnosnog okruženje desila se u kolovozu 2008.godine u kratkom ratu protiv Gruzije. Ovaj konflikt je pokazao značajne nedostatke u sposobnostima ruske vojske i praktično bio iskra koja je pokrenula generalni obnovu Ruske vojske koja traje do današnjih dana.
Sveopća vojna reforma i značajni napori na modernizaciji /uključujući i program vojnih vježbi/ otpočeli su poslije sukoba sa Gruzijom i transformirali su Ruske OS u učinkovito sredstvo u Ruskoj kampanji destabilizacije protiv Zapada, sa velikim implikacijama za Euro-Atlansku sigurnost. Razvijene borbene sposobnosti omogućavaju Rusiji agresivne akcije protiv Ukrajine 2014. godine i njenu brzu intervenciju u Siriji 2015.godine. Ojačane i obnovljene Ruske OS su centralni elemenat u destabilizacijskoj kampanji koja se provodi u Euro-Atlanskom području zadnjih 10 godina. Godine 2018. Na svojem sastanku u Briselu NATO vođe su zauzeli stav da su agresivne akcije Rusije, koje uključuju prijetnju i upotrebu vojnih snaga za postizanje političkih ciljeva,veliki izazov za NATO i potkopavaju Euro-Atlansku sigurnost i međunarodni poredak zasnovan na demokraciji i vladavini prava.
Vježbanje za strateške operacije
Planirane strateške vježbe /ZAPAD, ISTOK, CENTAR, KAVKAZ/ glavni su obučni događaji u godišnjem obučnom ciljusu Ruskih OS. Tijekom nekoliko tjedana svojeg stvarnog trajanja, vježbe u potpunosti ispune zadaću koju pred njih postavi GLAVNI STOŽER a to je da organizacija i procjena tranzicije dijelova Ruske Federacije iz stanja mira u stanje rata. Poslije kompletiranja tranzicije testiraju se svi elementi nacionalne moći i spremnost za opći ratni sukob visokog intenziteta protiv tehnološki naprednog protivnika.
Svaka prosudba Ruskih strateških vježbi treba uzeti u obzir i iznenadne-nenajavljene vježbe borbene spremnosti koje je predsjednik Putin ponovno uveo u praksu 2013.godine i koje se provode 4-5 godišnje na različitim razinama / od taktičke do strateške/ uključujući Vojne okruge, flote, grane ili rodove- i obuhvaćaju postrojbe kroz cijele Oružane snage tijekom godine.
Planirane i nenajavljene strategijske vježbe provode se po smjernicama Ministra obrane i operativnog nadzora Glavnog Stožera a kroz Nacionali Centar za Upravljanje obranom. Zapovijedanje i nadzor su ključni aspekt, testirajući učinkovitost i spremnost zapovjedne strukture od nacionalne razine do razine brigade. Glavni stožer ima tako mogućnost provesti vježbe strateških zapovjedništava radi provjere mobilizacijske spremnosti tijekom konflikta koji može rasti do sveopćeg rata bez obzira na to koliko planirana vježba na zemljištu traje.
Ruski program godišnjih strateških vježbi rotira vodeću ulogu na vježbama između pet ruskih Vojnih oblasti.
Ovaj kontekst jasno pokazuje da su Ruske strategijske vježbe okrenute ka višesmjernom konfliktu na cijelom ratištu a njihove borbene sposobnosti i sposobnosti narastanja snaga su strateške. Program strateških vježbi je u stvari cirkularno uvježbavanje snaga radi uvježbavanja cijelog organizma za odlučujući događaj. Narastanje borbenih sposobnosti tijekom vježbi je u stvari priprema za budući opći konflikt. Sa tim modelom strateških vježbi, bez obzira koliko su udaljene od granica NATO-a i ova vježba VOSTOK 2018 ima implikacije na sigurnost NATO-a.
Demonstracija sile i stvarna vježba
VOSTOK 2018 čine u stvari dva dijela. Prvi- i vojnički mnogo značajniji- odigralo sa na više lokacija tijekom srpnja i rujna. Drugi je bio demonstracija sile, 13 rujna, na vježbalištu Tsugol u Transbajkalskoj regiji.
U skladu sa standardnom Ruskom praksom, demonstracija sile bila je dizajnirana da pošalje mutnu i kontradiktornu poruku: sliku rastuće vojne moći u jednu ruku i retoriku neagresivnosti i transparentnosti u drugu. Za ovaj događaj ruski vojni vrh privukao je željeni nivo pažnje strane javnosti na VOSTOK 2018 posebno sa podacima da je na vježbi sudjelovalo otprilike 300 000 vojnika, 1000 zrakoplova, 80 brodova i 36 000 tenkova i oklopnih vozila što je prvi put u tolikom broju od vježbe ZAPAD 1981 iz vremena SSSR-a.
Ova demonstracija sile na treći dan „aktivne faze“ VOSTOKA 2018 uključivala je i vježbu bojevim streljivom provedenu ispred predsjednika Putina i Kineskog ministra obrane. Svi sudionici vježbe , Rusi, Kinezi i Mongoli, zaključili su taj dan sa velikom paradom vojnih vozila. Unatoč izvanrednom utisku, aktivnosti 13.rujna su bile više demonstracija vrhunske obučenosti i uvježbanosti nego prava vojna vježba, ali to je bio i cilj. Poruka koju je trebalo poslati domaćoj i stranoj javnosti je snaga državnog i vojnog vodstva u liku predsjednika Putina kao i snaga i obučenost oružanih snaga Rusije. Bez obzira na to ne može se zaobići i utisak izvrsno obučene i uvježbane logistike i snaga borbene potpore kroz organizaciju transporta značajnih snaga na poligon Tsugol i njeno djelovanje na poligonu.
Vojnički mnogo značajniji dio VOSTOK-a 2018 sastojao se od dvije faze. Prva, od srpnja do početka rujna, tjedni logističkih aktivnosti transporta vojnika, opreme i goriva do područja prikupljanja i područja vježbi. Druga, „aktivna faza“ od 11-17 rujna obuhvaća vježbovne aktivnosti i vježbe sa bojevim streljivom kako na poligonu Tsugol tako i na drugim kopnenim i morskim poligonima u u Istočnom vojnom okrugu i ostalim lokacijama širom Rusije.
Ruske vojne vježbe bile su dvije stvari odjednom: vojna vježba gdje je ocjenjivana borbena spremnost vojnih snaga i diplomatska vježba koja je trebala naglasiti odnose sa Kinom,
U pripremi za VOSTOK 2018 tijekom srpnja i kolovoza vježbe je provelo i 16 postrojbi različitih potpornih funkcija. Također nenajavljena vježba borbene spremnosti Sjeverne Flote provedeno je sredinom kolovoza a krajem kolovoza ovakve 
vježbe provele su i određene specijalizirane postrojbe Centralne i Istočne VO. Provedena je i mobilizacija 21 postrojbe pričuvnih snaga sa nekoliko tisuća pričuvnika. Postrojbe teritorijalne obrane Centralne i Južne VO dignute su i transportirane u Istočnu VO na vježbu. Ministar obrane je poslije završetka vježbe naglasio da je provedena i mobilizacija dijela industrijskih postrojenja i njihov prelazak
na ratnu proizvodnju.
Ministar obrane opisao je „aktivnu fazu“ VOSTOKA 2018 kao dio koji je proveden na pet združenih vojnih vježbališta u Istočnoj VO /Tsugol, Bamburovo, Radigino, Uspenski i Bikinski/ te četiri vježbališta Ratnog zrakoplovskva i PZO /Litokovo, Novoselsko, Telemba, Bukta Ana/ , u Beringovom moru, Ohotskom moru i Japanskom moru. Međutim ministar je najavio aktivnosti tijekom vježbe VOSTOK 2018 i na ostalim lokacijama kao što je Kapustin Jar vježbalište raketnih snaga. Prema njegovoj izjavi ova faza je uključivala operacije dvije suprotstavljene strane gdje su Centralna VO i Sjeverna Flota igrale ulogu protivničkih snaga protiv Istočne VO i snaga Pacifičke Flote. I ovo označava značajnu evoluciju u kompleksnosti i vrijednosti obuke tijekom ovih strateških vježbi.
Jedan broj oružanih sustava dvojnih sposobnisti /nuklearne-
konvencionalne/ je sudjelovao u vježbama, provodeći simulirana ili stvarna lansiranja. Ovo uključuje lansiranje krstarećih raketa sa strateških bombardera TU-95MS (BEAR H) iznad Barentsovog mora, Istočnog Sibira, Sjevernog arktičkog mora i iznad poligona Telemba, lansiranje ISKANDER raketa (SS-26 STONE) iznad poligona Kapustin Jar, lansiranje krstarećih raketa MOSKIT (SS-N-22 SUNBURN) od strane snaga Pacifičke flote protiv pomorskih grupacija protivnika. Rusko Ministarstvo obrane nije specificiralo da li su ti sustavi igrali svoje „nuklearne uloge“, na primjer da li je lansiranje MOSKIT-a simuliralo dodijeljenu zadaću da „izazove ne manje od kritične štete neprijateljskoj floti upotrebom taktičkog nuklearnog naoružanja“. Snage određene za obranu iz svemira provodile su protuzračnu i proturaketnu obranu regionalno i nad poligonima nad kojima se vježba odigravala.
Koliko je velika bila vježba VOSTOK 2018.
Rusko vojno vodstvo konstantno je slalo poruke da će VOSTOK 2018 biti najveća Ruska vojna vježba u proteklih nekoliko decenija pa su zapadni mediji ovaj refren nekritički primili i prenosili. Međutim dobro obaviješteni promatrači brzo su izrazili skepticizam o tome da je ukupan broj sudionika bio oko 300 000 već da je, ako se uzme u obzir sve pripremne vježbe, broj daleko premašen. Ove su rasprave privlačile pažnju medija u tjednima koji su prethodili aktivnoj fazi vježbe, što je bez sumnje bio i cilj Ruskog vodstva.
Ministar obrane izjavio je da brojka iznosi 300 000 sudionika poslije završetka vježbe. U intervjuu koji je dao 17.rujna Ruskom novinama Krasnaja Zvezda izjavio je da „ u svim tim kompleksnim obučnim događajima sudjelovalo je više od 300 000 vojnika. To su u stvari bile OS, dva Vojna okruga /Centralni i Istočni/, dvije Flote /Pacifička i Sjeverna/, zrakoplovstvo, zrakoplovstvo kopnene vojske i naši kolege i saveznici- Oružane snage Kine i Mongolije.“
Drugim riječima, ova brojka je otprilike potpuni broj cjelokupnog ljudstva uključenog u svaku fazu pripreme i prevođenja vježbe VOSTOK 2018 od početka srpnja do 17.rujna. Dakle brojka može biti vjerojatna u ovom vremenskom okviru ali ostavlja otvoreno pitanje o broju sudjelujućih borbenih postrojbi. Povijesna studija o brojčanom odnosu snaga borbene potpore i borbenih snaga u modernom ratovanju sugerira da od broja 300 000 mogući broj borbenih snaga koji je sudjelovao u vježbi je od 75 000-100 000. Nedostatak potpunog broja vojnika koji je sudjelovao u različitim fazama vježbe VOSTOK 2018 ilustrira neizbježnu nesigurnost u brojevima koja je karakteristična za Ruski prilaz obimnim vježbama, i Ruski odnos prema transparentnosti i mjerama za izgradnju uzajamnog povjerenja. To se uklapa i u praksu da Rusija nikad ne daje točan broj sudjeljujućih vojnika za vježbe zapadno od Urala, koje prema međunarodnim ugovorima spadaju u vježbe sa obaveznim stranim promatračima.
Rusko vojni vođe naglašavaju da je VOSTOK 2018 bio najtransparentnije provedena vježba do sada, koja je uključivala brifinge u NATO-RUSIJA SAVJETU i OSCE, i pozive stotinama novinara te 89 vojnih atašea na poligon Tsugol. Unatoč tome, nema odgovora na pitanje koja je bila stvarna veličina vježbe. Sagledavajući ovo NATO mora uzeti u obzir mogućnost da Ruske strateške vježbe uključuju i širok opseg obmanjivanja da bi se prikrio pokret i odgovarajuće operativne implikacije.
Rusko-Kineska vojna suradnja
VOSTOK 22018 je također demonstrirao i značajan korak naprijed u Rusko-Kineskoj vojnoj suradnji sa političkim i vojnim implikacijama. Na političkoj razini, Kineski mediji su izvještavali da su združene vježbe imale namjeru da „konsolidiraju i razviju Kinesko-Rusko opće strateško savezništvo“. Za Rusku stranu, Kinesko sudjelovanje bila je također vidljiva demonstracija činjenice da Rusija nije izolirana ni diplomatski ni vojno unatoč tenzijama sa Zapadom. Unatoč strateškim interesima koji bi se mogli razilaziti u nekom srednjoročnom ili dugoročnom periodu, Rusija i Kina, za sada, žele prezentirati zajednički front prema potencijalnom protivniku-SAD i VOSTOK 2018 je upravo bio prilika za to.
Kina je poslala na vježbu oko 3000 vojnika, 900 tenkova i 30 zrakoplova
Vojni značaj sudjelovanja Kineske vojske ne može se zapostaviti bez obzira na činjenicu na relativno malu brojnost kineskog vojnog kontigenta na vježbi /3000 vojnika, 900 tenkova. 30 zrakoplova/. Cijeli kontigent je dio 78. Armijskog Korpusa iz regije Čita i transportiran je na vježbu kopnom, željeznicom i zrakom. Ovo je bila prva prilika za Kinesku Oslobodulačku Vojsku da sudjeluje na velikoj vojnoj vježbi poslije reformi zapovjedne strukture koja je provedena 2016 godine. Stožer, zapovijedanje i nadzor, logistički zahtjevi za ovakav napor, čak i na razini brigade i skvadrona, bili su značajni i znatno su utjecali na poboljšanje sposobnosti za dalju vojnu suradnju.
Kinesko sudjelovanje na vježbi VOSTOK 2018 nadograđuje iskustvo stečeno u osam združenih pomorskih vježbi provedenih od 2012.godine. Čisto za usporedbu, vojna suradnja NATO-a i Rusije nikad nije dostigla ovu razinu unatoč izraženim željama koje proizlaze iz Temljnog akta o suradnji iz 1997.godine. Suprotno tome Rusija i Kina grade multidimenzionalnu vojnu i vojno-industrijsku suradnju.
Politički i vojni značaj VOSTOK-a 2018 za NATO
Zbog svih ovih razloga vježba VOSTOK 2018 je veoma značajna za sigurnost i stabilnost Euro-Atlanskog prostora, unatoč geografskoj udaljenosti od teritorije koju pokriva NATO. Ko i sve ostale dosadašnje Ruske planirane i izvanredne vježbe vježba VOSTOK 2018 je samo jedna komponenta Ruskog ciklusa obuke za sveopći rat.
Sposobnosti koje su razvijene i provedene u praksi tijekom vježbe VOSTOK 2018 i ostalih vježbi mogu se se dovesti i opteretiti krila NATO-a lako kao što mogu biti projektirane u bilo koji strateški smjer. Ruske vojne vježbe su najveće u Europi i jedinstvene po svojim ciljevima, veličini i učestalosti pa i netransparentnosti. Postalo je normalno da 70 000-100 000 vojnika sudjeluje u Ruskim nenajavljenim vježbama bojne spremnosti ili planiranim strateškim vježbama. Ako što je Josif Visarionovič Staljin govorio: „kvantiteta ima sama svoju kvalitetu“. Ono što je moguće vidjeti u slučaju današnje suvremene Rusije je njena sposobnost da relativno brzo koncentrira velike vojne formacije bilo gdje na svojoj periferiji, pod nuklearnom zaštitom i sa velikim sposobnostima odvraćanja protivnika od okupacije bilo kojeg dijela teritorija u njihovoj interesnoj sferi.
Ova je vježba stvorila i dvostruki izazov za sposobnost prosudbe stanja i stabilnost na istočnim krilima NATO-a: operativne sposobnosti koje vježbe kao VOSTOK grade u Ruskim snagama i, poslije događaja 2008. U Gruziji i 2014. U Ukrajini, opravdanu sumnju u prirodu i namjere bilo kojeg većeg pokreta Ruskih oružanih snaga.
VOSTOK i ostale velike vojne vježbe također demonstriraju i grade sposobnosti Ruskih OS za provođenje samostalnih održivih operacija. Skoro pet godina od poticanja neprijateljstava protiv Ukrajine i tri godine nakon početka operacija u Siriji, Ruske vojne snage nastavljaju aktivnosti u oba teatra operacija, dok također nastavljaju ili izvršavaju druge stalne operacije /kao što su zračne i pomorske patrole / u ostalim regijama. U međuvremenu Rusija nastavlja sa svojom modernizacijom OS, održavajući svoj program velikih vojnih vježbi, držeći svoje vojne snage u brojnim bivšim Sovjetskim republikama- da li kroz bilateralne dogovore, bez odobrenja i suglasnosti zemalja , ili kroz ilegalne okupacije- i šireći svoju prisutnost daleko preko svoje periferije. Ovaj razvoj sugerira potrebu da se ponovno procjene sumnje u Rusko sposobnost u provođenje samostalnih velikih vojnih operacija.
VOSTOK 2018 kao temelj za nove prosudbe i slijedeći koraci NATO-a
Završetak VOSTOK-a 2018 označio je deset godina provođenja Ruskih strateških vježbi. Godina 2018. Također označava pet godina od ponovnog početka izvođenja velikih vježbi bojne spremnosti u Ruskoj vojsci. Ovaj vježbovni program je značajno poboljšao sposobnosti ratovanja i projekcije snage Ruskih OS. Ovo podupire i omogućava Rusku stratešku destabilizacijsku kampanju protiv Zapada.
Ovaj strateški kontekst ističe motivaciju NATO saveznika za sadržajan dijalog sa Rusijom i jačanja NATO-vih snaga odvraćanja i obrane.
Na NATO samitu 2018. Godine u Briselu, lideri zemalja NATO-a zaključili su da se Savez nastavlja prilagođavati sa ciljem osiguranja se njegove sposobnosti odvraćanja i obrane ostanu vjerodostojne, koherentne, elastične i prilagodljive promjenjivom sigurnosnom okruženju. Ovo obuhvaća učinkovit odgovor na promjene u stanju i doktrini potencijalnih protivnika, i značajne investicije sa ciljem modernizacije i proširenja sposobnosti. Saveznici su naglasili da je od strateškog značajna podizanje spremnosti i poboljšanje sustava izgradnje snaga kao i osiguranje Savezničke političke i vojne sposobnosti odgovora, uključujući i veći broj vježbi. Implikacije Ruskih strateških vježbi, u njihovom potpunom kontekstu, demonstriraju kritičnost kontinuiranog procesa ovih ali i ostalih aspekata NATO adaptacije koja je u tijeku.
Preveo i obradio Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini
Izvor: NATO Review