Državni praznik
Državni praznik
101. Lap PZO Rijeka ustrojen je 8.siječnja 1992.godine a iz njega je 8.siječnja 1993.godine ustrojena 203.brigada PZO Rijeka
Komemoracija na Spomen obilježju “Brusnik” na području općine Pakrac u spomen na dvanaestoricu zvjerski pogubljenih pripadnika 127. brigade HV čija su izmasakrirana tijela preuzeta 07. siječnja 1992. godine ali i odavanja počasti svim virovitičkim vojnicima i policajcima poginulim na pakračkom ratištu 1991/92. godine.
Memorijalni turnir Zvonimir Škerl održava se tijekom drugog vikenda u siječnju u organizaciji MRK Kozala, udruge 128.brigade „Sv.Vid“ i Mjesnog odbora Brašćine-Pulac a u čast prerano preminulog kapetana MRK Kozale, Zvonimira Škerla koji je, zajedno sa još trojicom pripadnika 128.br.HV (Nevenko Grbac, Petar Horvat i Samir Terzić) te jednim pripadnikom 118.br (Ivica Kolak), poginuo u neprijateljskom napadu na Ibrešiće (Perušićka kosa) 19.01.1992.godine.
Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti.
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Zloglasni logor Bučje postojao je od kolovoza 1991. do siječnja 1992. godine i bio je prvi srbočetnički logor u Republici Hrvatskoj.
Kroz logor je prošlo preko 300 zarobljenika, uglavnom hrvatskih vojnika, ali i hrvatskih civila, među kojima su bili i žene i djeca. Među zatočenicima bili su i civili srpske nacionalnosti koji su se odbili priključiti srpskim paravojnim postrojbama ili su surađivali s Hrvatima.
Logoraši su držani u nehumanim uvjetima, a mnogi od njih su bili izloženi sustavnom psihičkom i tjelesnom mučenju kojem je podlegao neutvrđen broj zatočenika. U prosincu 1991. godine, preostale zatočenike, srpske postrojbe premjestile su u logor Stara Gradiška, a slobodu su dočekali u razmjeni izvršenoj 16. siječnja 1992. godine.
Napad na Ibrešiće (Alivojvodiće) desio se u nedjelju, 19.siječnja 1992.godine oko podna.Poginuli su 4 pripadnika bojne: Nevenko Grbac, Petar Horvat, Zvonimir Škerl i Samir Terzić, i pripadnik 118. brigade Gospić Ivica Kolak iz skupnine koja im je pritekla u pomoć. Dvojica su teško ranjena i više je lakše ozlijeđenih.
Prisjećanje na prvo opkoljavanje vojarne JNA u Virovitici(21/22 siječnja) i prvo postrojavanje naoružanih Virovitičkih domoljuba na tadašnjem vašarištu, koje se dogodilo 1991. godine.
Operacija Maslenica je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija HV-a i predstavljala je svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata. Operacija Maslenica ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povjesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, a hrvatskom narodu vratila je ponos, dostojanstvo i nadu u skoro oslobađanje svih okupiranih područja.
Značenje operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Tu sumnju ne samo da smo demantirali već smo čitavu međunarodnu javnost uvjerili u potpunu spremnost hrvatskog čovjeka i njegovih oružanih snaga, da i u gotovo nemogućim uvjetima obrani tisućljetni san naših predaka za ostvarenjem potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.
Prisjećanje na uhićenje Virovitičkih čelnika od strane KOS-a JNA, koje se dogodilo od 24. siječnja do 06. veljače 1991. godine.
Obilježavanje osnutka 81. gardijske bojne HV, sa čijim ustrojavanjem se otpočelo istog datuma 1994. godine.
Pobunjeni Srbi su u noći 1./ 2. ožujka 1991. godine napali Policijsku postaju Pakrac, a brzom intervencijom specijalnih postrojbi iz Rakitja, Lučkog i Bjelovara, Policijska postaja Pakrac je oslobođena dok su pobunjenici protjerani izvan grada.
Bio je to početak Domovinskog rata.
Specijalna jedinica policije Grom Policijske uprave karlovačke osnovana je 1. ožujka 1991. godine, kao prva legalna, oružana postrojba.
Brojila je u početku dvije satnije dragovoljaca iz Karlovca (jedna satnija), Slunja (jedan vod), Ogulina (jedan vod) i Duge Rese (jedan vod), lako naoružanih koji prvi pružaju oružani otpor u obrani grada Karlovca i Karlovačke županije.
Hrvatski redarstvenici, pripadnici specijalnih postrojbi Ministarstva unutarnjih poslova, deblokirali su područje Plitvica koje su prethodno zauzeli srpski pobunjenici. Nažalost, u razmjeni vatre s pobunjenicima, poginuo je Josip Jović, kojeg pamtimo kao prvu hrvatsku žrtvu u Domovinskom ratu. Pogibija redarstvenika Jovića bila je uvod u krvava događanja ratne 1991. i početak Domovinskog rata, koji je završio oslobađanjem okupiranih prostora Republike Hrvatske i mirnom reintegracijom Podunavlja.
Državni praznik
Državni praznik
Postrojba je u Rijeci osnovana je već koncem ožujka 1991.godine, ali prvo postrojavanje bilo je 8. travnja 1991.godine, zbog čega se taj nadnevak uzima za službeni nadnevak osnivanja SJP Rijeka.
Četvrta gardijska brigada osnovana je 28. travnja 1991. te se borila na svim važnijim ratištima. Njezin prvi borbeni zadatak bila je akcija oslobađanja Kruševa, a potom su uslijedile obrambene, ali i oslobodilačke akcije od Zadra, Sinja, Drniša, Šibenika, Vodica, do oslobađanja Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa u akcijama Tigar i Vlaštica.
Brigada je sudjelovala u operaciji Maslenica te u akcijama Zima ’94., Skok-1 i Skok-2, Ljeto ’95., Oluja i Maestral. Četvrta brigada tijekom Domovinskog rata nije znala za poraz niti za izgubljeni položaj, a 196 pripadnika 4. gardijske brigade živote je položilo na Oltar Domovine. Brigadom su zapovijedali general bojnik Ivo Jelić, general zbora Mirko Šundov, general bojnik Damir Krstičević i brigadir Ante Kotromanović. Legenda i heroj 4. gardijske brigade bio je Andrija Matijaš Pauk po kojem je brigada, poznata po crvenim beretkama dobila ime.
Hrvatska 3. gardijska brigada “Kune” ustrojena je 29. travnja 1991. godine u Vinkovcima.
Brigada je sudjelovala u obrani Vukovara, Baranje, Zapadne Slavonije, na vinkovačkom bojištu, u operaciji Maslenica i Bljesak, a tijekom vojno-redarstvene akcije “Oluja” raspoređena je u obrani grada Osijeka te je pripremana za ulazak na okupirana područja istočne Slavonije.
Kroz brigadu je prošlo oko 10 000 pripadnika, 369 je poginulo, 1088 ih je ranjeno, a 17 ih se još uvijek smatra nestalima.
Dali su nemjerljiv doprinos obrani, te je 87 gardista poginulo u obrani grada-heroja. Pripadnici Kuna srušili su prva tri zrakoplova u Domovinskom ratu, od kojih dva još u kolovozu 1991. u Vukovaru.