Konferencija: “Razvoj, doprinos i uloga udruga u području medijske pismenosti u RH”

u okviru aktivnosti Dana otvorenih vrata Ureda za udruge Vlade RH,
Zagreb, 6. lipnja 2024.

Ured za udruge RH u okviru organizacije dvanestih Dana otvorenih vrata udruga, od 6. do 8. lipnja, organizirala je 6. lipnja konferenciju na temu: “Razvoj, doprinos i uloga udruga u području medijske pismenosti u RH”. Konferencija je održana u u Zagrebu, Oris – Kuća arhitekture uz nazočnost renomiranih poznavatelja područja komunikacijske i medijske pismenosti, zatim predstavnika udruga i komunikacijskih agencija. Konferenciju je otvorila v.d. ravnateljice Ureda za udruge Helena Beus, a nazočne su pozdravile izaslanice potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, glasnogovornica ministarstva Marija Trogrlić i izaslanica ministrice kulture, ravnateljica Uprave kulture i medija Jasna Vaničak-Fila. Konferenciji je nazočio zamjenik upraviteljica za sustavne i europske programe Luka Bogdan.

Konferencija je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu tijekom kojeg se govorilo o “Razvoju mediske pismenosti u RH i ulozi i doprinosu udruga, uvodničari i panelisti su bili profesor na Fakultetu političkig znanosti, prof. dr. sc. Igor Kanižaj, zatim komunikologinja dr. sc. Lidija Buhač, novinarka i članica agencije za elektroničćke medije Anita Malenica te docentica na Katedri za znanstvanu i kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta, doc. dr. sc. Tanja Jurin. U drugom dijelu konferencije vezanom uz “Komunikacijskoj podršci društveno korisnim programima udruga, govorili su predstavnici udruga “Ozana”, zatim “Zajednica susret” , “Nismo sami” i “Društvo za komunikacijsku kuluru” te predstavnica komunikacijskih agencija “CTA komunikacije”, “Komunikativna agencija” i “Dijalog komunikacije”.

Iz prvog bloka konferenncije izdvajam uvodna izlaganja prof. Kanižaja, koji je govorio o tri razine prepoznavanja istinitosti informacija, koje se odnose na razinu temeljnih znanja i vještina prepoznavanja, zatim na posebne kompetencije u prepoznavanju istinitosti informacja te na razinu društvenih kompetencija sudjelovanja u javnom životu s ciljem zaštite, prvenstveno djece i mladih od neželjenih sadržaja. Iako su u posljednih 15-ak godina u RH provođena znanstvena istraživanja u području komunikacijske i medijske kulture te postignut značajan pomak u kreiranju javnih politika, još uvijek postoje goleme nepoznanice i nerazumijevanja značaja ovog područja i negativnih utjecaja, kako na najmlađe uzraste društva, tako i na populaciju odraslih. Ističe se značaj tzv “činjeničnog (istraživačkog) novinarstva” i utjecaja tzv. “manipulativnih informacija” na kreiranje javnog mišljenja. Konstatirana je zamjetna pojava depresija i anksioznosti kod djece od šest do devet godina, koja putem društvenim mreža stvaraju svoje ideale i uspoređuje sebe sa tako stvorenim idealima. To izaziva društvene poteškoće koje se očituju u kasnijim zrelijim fazama života. “Ranije smo se uspoređivali s 50-ak sličnih dječaka ili djevojčica u istim razredima naših škola, dok se danas djeca uspoređuju s milionima drugih svojih ili sličnih uzrasta diljem svijeta”. Čak 46% mlađe populacije svakodnevno je putem društvenih mreža izloženo neprimjerenim sadržajima te medijskim ili stvarnim nasiljem. Nažalost, sveukupni utjecaj društvenih mreža je i danas nedovoljno istražen, a 91% mladih smatra potrebu uvođenja obveznih predmeta medijske pismenost u škole na svim razinama izobrazbe. Naglašena je potreba razumijevanja koncepta (logičke matrice) razumijevanja funkcioniranja društvenih mreža, primjerice tik-toka, facebooka, jer se slične platforme gase i ponovo rađaju nove. U medijskoj i komunikacijskoj pismenosti važna je točnost i provjerivost informacija, odnosno vrijedne su samo one informacije koje imaju svoju znanstvenu potvrdu. Zanimljivo je da samo 27% populacije provjeri informaciju, nego što je proslijeđuje drugima. U komunikaciji s drugima “nije važno ono što je rečeno, već ono što drugi čuju”. Ukazano je i na zabrinjavajući rezultat istraživanja “kako svako deseto dijete komentira susretanje s neprimjerene sasdržaje sa svojim najbližima. Iz drugom dijela izlaganja i diskusija izdvajam naglašenu potrebu udruga za angažiranjem komunikacijskih agencija u provedbi svojih projekata radi prijenosa potrebitih znanja i vještina u cilju veće prepoznatljivosti i vidljivosti te postizanja ciljeva udruga. Radu konferencije u ime HČZ-ZU nazočio je glavni tajnik Branko Gačak.

  • Tekst i fotografije: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU
  • Dizajn mrežne stranice: Stanislav Linić, web-master HČZ-ZU