Međunarodni dan nestalih osoba obilježava se 30. kolovoza, a od 2019. ovaj dan se temeljem Odluke Hrvatskog sabora obilježava i kao Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu.
Ovogodišnje središnje obilježavanje održano je po treći puta u Varaždinu, u organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih hrvatskih branitelja s partnerima Zajednicom udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata i Udrugom djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i Udrugom obitelji zatočenih i nestalih branitelja Varaždinske županije kao suorganizatorom.
Svečanom obilježavanju nazočili su članovi udruga koje okupljaju obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila s područja cijele RH, predstavnici institucija RH, lokalne uprave i samouprave, braniteljskih udruga i drugih organizacija. Izaslanica Predsjednika RH bila je general bojnica Gordana Garašić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora bio je varaždinski župan Anđelko Stričak a izaslanik predsjednika Vlade RH bio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Program obilježavanja zapoćeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Križa branitelja na Gradskom groblju u Varaždinu, nakon čega je održana sveta misa za sve poginule, ubijene, nestale hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata, koju je predvodio biskup Bože Radoš. Na Kapucinskom trgu u Varaždinu je održan program svećanog obilježavanja te prezentacija aktivnosti, rada i opreme iz djelokruga rada Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja. Tijekom prezentacije nazoćnima su se dirljivim riječima obratili Dalibor Šurđek, Ljiljana Alvir, Julijana Rosandić, Sanda Rapček Škomrlj, Robert Markt, Anđelko Stričak i Tomo Medved. Ministar Medved prije svog obraćanja podijelio je Braniteljske zahvalnice predstavnicima medicinskih ustanova koje su svojim radom dale golem doprinos identifikaciji posmrtnih ostataka nestalih branitelja i civila.
U ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga aktivnostima u Varaždinu sudjelovao je glavni tajnik Branko Gačak.
Podsjetimo kako je agresija na Republiku Hrvatsku 1991. godine prouzročila neizvjesnost o sudbini više tisuća zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja i civila. Republika Hrvatska je još 1991. godine, sukladno odredbama međunarodnog humanitarnog prava, poglavito Ženevskih konvencija za zaštitu žrtava rata iz 1949. godine i Dopunskih protokola iz 1977. godine, osnovala institucionalne mehanizme za rješavanje ovog pitanja. Iako je poduzetim mjerama i aktivnostima nadležnih tijela Republike Hrvatske riješena većina slučajeva nestalih i nasilno odvedenih osoba (najvećim dijelom kroz razmjene ratnih zarobljenika i identifikacije posmrtnih ostataka), pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba i danas je najteže pitanje ratnih posljedica u Republici Hrvatskoj.
Republika Hrvatska putem Ministarstva hrvatskih branitelja traga za 1806 osoba nestalih i smrtno stradalih tijekom Domovinskoga rata, od čega je 1411 nestalih kojima je nepoznata sudbina, te 395 smrtno stradalih, kojima je nepoznato mjesto ukopa. U dosadašnjem rješavanju sudbine nestalih, ključnu su ulogu imale informacije prikupljene iz svih raspoloživih izvora – od samih građana i udruga, nadležnih tijela RH pa na dalje. Nažalost, protekom vremena broj i pouzdanost informacija se smanjuje. Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja nadležna je za provođenje radnji usmjerenih na traženje osoba nestalih i nasilno odvedenih tijekom Domovinskoga rata. Uprava obavlja stručne i administrativne poslove koji se odnose na traženje zatočenih i nestalih te ekshumaciju i identifikaciju posmrtnih ostataka.
Copyright@HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR-ZAJEDNICA UDRUGA