Kakvo može biti “željeno završno stanje” ruskog sveopćeg napada na Ukrajinu?
Ruska invazija na Ukrajinu započela je raketnim napadima na protuzračnu obranu i važnu vojnu infrastrukturu, raketiranjem većih vojnih grupacija na zemlji općim napadom na kopnu iz tri smjera tako da je sasvim opravdano strahovanje da će invazija opustošiti istočnu Ukrajinu i staviti Kijev u okruženje unutar slijedećih nekoliko dana.
Rusija ima takvu premoć da trenutno može zauzeti teritorij ispred sebe koji
želi i koliko brzo to želi. Ključni faktor je kako se ukrajinske snage nose sa
time i koliko se mogu oduprijeti.
Munjeviti ruski napad započeo je
u četvrtak u 5 ujutro sa više od 100 dalekometnih, preciznih raketnih udara
ispaljenih iz zemaljskih lansera i s brodova u Crnom moru. U najvećoj mjeri
korištene su rakete Kh-31P sa namjerom uništenja radarske i komunikacijske infrastrukture.
Istovremeno je ukrajinske sustave
PZO, sustav zapovijedanja i nadzora, zrakoplovne baze i veće koncentracije
snaga napalo oko 75 bombardera.
To je utrlo put kopnenom napadu duž tri osi i dva vjerojatna početna cilja:
- brzi prodor prema jugu sa ciljem opkoljavanja Kijeva (30.000 vojnika razmještenih u Bjelorusiji )
- odsjecanje glavnine ukrajinske vojske raspoređene istočno od Kijeva sinkroniziranim djelovanjem snaga iz Bjelorusije, snaga koje kreću na sjever s Krima i snaga koje kreću na zapad iz Rusije
Zapadni analitičari vjeruju da
Putin “želi ugušiti, a ne sravniti Kijev”, ali postoji velika
zabrinutost oko toga koliki bi mogao biti broj poginulih, s obzirom na naveden
cilj ruskog predsjednika da “demilitarizira” državu s vojskom od
215.000 vojnika.
“Do
sada se Kremlj usredotočio na uklanjanje civilne infrastrukture koja je ključna
za održavanje ukrajinskih borbenih funkcija. Sada se može proširiti na
uklanjanje ljudske infrastrukture kako bi se oslabio ukrajinski otpor”, rekao je Samuel Cranny-Evans, analitičar
Royal United Services Institute u Londonu.
Ta brutalna ocjena odnosi se na
brifinge zapadnih obavještajnih službi koji su upozorili da Rusija ima
“popis za ubijanje” Ukrajinaca koji će biti napadnuti ili pritvoreni
tijekom invazije.
Poslije 12 sati od početka invazije ruske zračno desantne snage i jurišni
helikopteri su 25 km od centra Kijeva boreći se da zauzmu jedan aerodrom i sjeverozapadnom
predgrađu Kijeva a građanima je zapovjeđeno da idu u skloništa.
Brzina kojom se napad odvijao ukazuje na mogućnost da Vlada predsjednika Volodimira
Zelenskog može pasti i prije nego su zapadni saveznici pretpostavljali iako će
ratovanje u naseljenom mjestu staviti ruske snage pred veliki test. Rusi su pred
samim Kijevom ali je teško predvidjeti slijedeći potez iako je procjena da je
namjera što prije obezglaviti Ukrajinu i instalirati sebi naklonjenu vladu.
Ključna stvar je: Što je željeno završno stanje za Rusiju? Svi slijedeći
potezi će biti prilagođeni tome. Ako najprije žele neutralizirati ili poraziti
oružane snage, „demilitarizirati Ukrajinu“ kako kaže Putin, promjena režima će
uslijediti tek kasnije. Ako ruske trupe počnu ulaziti u gradove, gdje nije za
očekivati veće vojne grupacije, to sugerira drugačiji cilj. Tranutno je
najvažnije pitanje koje može odrediti sudbinu rata: da li ukrajinske snage
organiziraju strateško povlačenje da izbjegnu okruženje i uspostavljaju crtu sa
koje mogu uspješto zaustaviti ili na duže vrijeme odgoditi rusko napredovanje
prema zapadu.
Kvalitativno i kvantitativno Rusija je ovdje nesporno u prednosti. Ukrajinci
se ovdje suočavaju sa mučnom situacijom. Obzirom na sposobnosti i snagu ukrajinske
vojske te sposbnost držanja odsudne obrane prednjeg kraja ne bismo trebali biti
iznenađeni ovakvom silinom i dubinom početnih prodora ruske vojske.
Sekundarni cilj Rusije će sigurno biti osiguranje ukrajinske obale sa
napadom na Odesu, čime će se dalje osigurati šira upotreba pomorskih snaga
Crnomorske flote.
Rusija je zatvorila prilaz Azovskom moru, dijelu Crnog mora između Krima i
istočne Ukrajine, a zapadni analitičari se slažu da će za Tursku biti gotovo
nemoguće zatvoriti Bospor za moguća ruska ojačanja pomorskih snaga i opskrbu
trupa. Do sada nema dokaza da je opći ruski napad na Ukrajinu bio praćen kibernetičkim
napadima na izvore i raspodjelu energije i komunikacijsku mrežu kao što je previđano.
Obavještajni podaci koji kruže među NATO saveznicima sugeriraju da bi
srednjoročno Putinu trebalo oko 600 000 vojnika da se uhvati u koštac kako snažnom inicijalnom obranom ukrajinaca tako i
da kasnije suspregne gerilsko ratovanje koje će se rasplamsati ako dođe do
okupacije zemlje.
Pretpostavke su da će to biti operacija od dva do tri dana napredovanja,
zaustavljanje i procjena situacije (vojne, političke) te pauza za oporavak i
popunu pa onda slijedeći korak, ovisno o prihvatljivim gubicima ( vojnim, ekonomskim
i političkim) ali to će biti samo ruska odluka.
Čini se da maksimalistički pristup (Okupacija cijele Ukrajine) može biti i
strategija zavaravanja da bi se zauzeo samo Donbas.
Vrlo je važno pitanje što je željeno završno stanje, koja je strategija
okončanja sukoba i kako će Ukrajina uopće na kraju izgledati?
Pripremio i preveo Stanislav Linić, brigadir u mirovini
Izvor: Financial Times