Koordinacijski sastanak Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (NZRCD) i predstavnika Centra znanja za društveni razvoj u Republici Hrvatskoj, održan je 11. i 12. listopada 2021. Uz nazočnost predsjednika Saborskog odbora za regionalni razvoj i fondove EU Marka Pavića i predstavnika Centra znanja, koordinacijski sastanak vodila je upraviteljica Cvjetana Plavša-Matić te njeni zamjenici Marija Bolfek i Luka Bogdan. Sastanak je vođen iz IMPACT centra u Zadru uz virtualno (putem platforme: GoToMeeting) sudjelovanje četrdesetak predstavnika udruga-članica svih Centra znanja.
Teme sastanka uključivale su pitanja prioritetnih područja ESF+ i mogućnosti financiranja civilnog društva te mogućnosti unapređenja razvojne suradnje u Centrima znanja u periodu od 2022. do 2025.
Prvog dana sastanka govoreno je o financiranju tijekom novog četverogodišnjeg perioda te težištu koje bi trebalo uključivati daljnje jačanje kvalitete korisnicima socijalnih usluga. Temeljem rezultata javnog savjetovanja o unapređenju djelovanja NZRCD za razdoblje od 2022. do 2025. godine u kojem je sudjelovalo 1261 sudionik, zamjetan je visok stupanj interesa za financiranje putem Centara znanja u budućem četverogodišnjem razdoblju.
Govoreći o aktivnostima prijenosa znanja konstatirano je da je teško kvalitativno ocijeniti provedene aktivnosti te da broj aktivnosti u novom četverogodišnjem razdoblju financiran sredstvima NZRCD treba biti veći. Pri tome su rečeni kvantitativni pokazatelji o provedenim aktivnostima prijenosa znanja u vremenu od 2019. do 2020. godine. Budući da članice 9. Centra znanja, koji je po broju aktivnosti prijenosa znanja slabiji u odnosu na 8. i neke druge Centre znanja, pojavilo se pitanje kategorizacije i standardizacije aktivnosti koje bi se mogle voditi te o njima biti izvještavano kao o aktivnostima prijenosa znanja. Iako se samo aktivnosti prijenosa znanja financirane putem NZRCD mogu voditi kao takve, mišljenje udruga članica 9. Centra znanja, uključujući i HČZ-ZU je da članice 9. CZ provode mnogo više aktivnosti koji se financiraju iz drugih izvora te da je to pitanje potrebno detaljnije definirati. Posljednja tema prvog dana rada sjednice odnosila se na oblike djelovanja Centara znanja u novom četverogodišnjem razdoblju. Diskusija na navedenu temu nastavljena je i drugog dana rada sastanka.
Analizirana je svaka od tema zasebno. Naglašeno je da Pravila o standardima i načinu provođenja Razvojne suradnje vrijede sve četiri godine, a biti će pridružena ugovoru samo u prvoj godini.
U analizi provedbe javnih politika neće više biti istraživanja, jer sve udruge i savezi nisu jednako kapacitirani, već se je potrebno koncentrirati na analize javnih politika u području djelovanja udruge.
U prijenosu specifičnih znanja nema velikih promjena, a istaknuto je kako bi svaka udruga trebala organizirati jedan seminar godišnje, ako već nema kapaciteta za organizaciju konferencije ili međunarodne konferencije. Takve aktivnosti pojedine udruge mogu uspješno provoditi i na skupštinama.
Tema Stvaranje modela otpornosti i održivosti civilnog društva provodi se u fazama kroz sve četiri godine. Potrebno je prikupljanje podataka o uspješnim (neuspješnim) modelima održivosti, izraditi vlastiti prijedlog modela, raspraviti sa svojim članicama o uključivanju akademska zajednice u taj model te u četvrtoj godini zajedno sa NZRCD i svim Centrima znanja izraditi i predstaviti prijedlog takvog dokumenta kao doprinos organizacija civilnog društva RH i široj zajednici.
Više-programsko povezivanje Centara znanja dijelom se isprepleće s prethodnom temom te se isto tako provodi u fazama kroz sve četiri godine razvojne suradnje u kojima je potrebno vršiti istraživanja i rasprave. Tema kulminira u 2024. godini koja je u znaku izrade dokumenta, koji govori o učincima, odnosno doprinosu stvaranja digitalne, zelene, održive, uključive i solidarne Hrvatske.
Potrebno je da svaka tema ima osobu koja je vodi, a proračun prati teme.
Tekst: Branko Gačak i Mladen Lalić
Fotografije: Branko Gačak i Mladen Lalić