KONFERENCIJA 9. CENTRA ZNANJA „HRVATSKI BRANITELJI I STRADALNICI DOMOVINSKOG RATA – ISKUSTVA IZ PROŠLOSTI U SLUŽBI SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI“
KONFERENCIJA 9. CENTRA ZNANJA „HRVATSKI BRANITELJI I STRADALNICI DOMOVINSKOG RATA – ISKUSTVA IZ PROŠLOSTI U SLUŽBI SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI“ ZAGREB, 15.12.2023.godine U organizaciji 9. Centra znanja za društveni razvoj u petak 15. prosinca 2023. godine u hotelu Academia u Zagrebu održana je konferencija pod nazivom “Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata – Iskustva iz prošlosti u službi sadašnjosti i budućnosti” koja je obuhvatila tri tematska područja. Konferenciju je otvorila i predstavila njene ciljeve koordinatorica 9. Centra znanja Sandra Rapčak Škomrlj. Na konferenciji su uz predstavnike braniteljskih i stradalničkih udruga uključenih u 9. Centara znanja sudjelovali i predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Zagreba, Hrvatskog Crvenog križa te 8. Centra znanja. Kroz nekoliko prezentacija i izlaganja iz perspektive braniteljskih i stradalničkih udruga, zatim institucija te kroz kvalitetne diskusije, obuhvaćena su iskustva, rezultati, izazovi i promišljanja o ulozi branitelja ,stradalnika i institucija u prošlosti, sadašnjosti ali i budućnosti kroz stvaranje institucionalnih i vaninstitucionalnih okvira u području ostvarivanje prava, resocijalizacije, jačanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika te njihovog doprinosa cjelokupnom društvu u različitim područjima. Kroz izlaganja i diskusije u prvom dijelu konferencije istaknuta je i poveznica u iskustvima i izazovima hrvatskih branitelja, stradalnika Domovinskog rata i institucija Republike Hrvatske u području skrbi i resocijalizacije sa aktualnom situacijom vezanom za Ukrajinu i pomoći koju Republika Hrvatska pruža ukrajinskim veteranima i stradalnicima kroz institucije i programe udruga. Iskustva i zapažanja iz perspektive braniteljskih i stradalničkih udruga je iznijela Ljiljana Alvir, zamjenica koordinatorice 9. Centra znanja, a aktivno su se u kroz primjere, stavove i iskustva uključili predsjednik ZUV HGP Siniša Troha, Valentino Rajković iz HVIDR-e te drugi predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga. Marijana Tkalec, načelnica Sektora za skrb o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i očuvanje vrijednosti Domovinskog rata prezentirala je aktivnosti i programe koje provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja kroz zakonske okvire, veteranske centre, financiranje projekata, programa i aktivnosti udruga, braniteljskih zadruga te druge oblike aktivnog djelovanja u području jačanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, ali i aktivne podrške stradalnicima iz Ukrajine koji borave u Republici Hrvatskoj. Vesna Krivošić, voditeljica Nacionalne službe traženja Hrvatskog Crvenog križa je sudionicima konferencije predstavila mandat, ulogu, uključenost i postignuća te izazove Hrvatskog Crvenog križa kao i Međunarodnog Crvenog križa te polumjeseca, u aktivnom sudjelovanju u rješavanju humanitarnih pitanja vezanih uz Domovinski rat i nakon njega, kao i kroz kontekst ratova i humanitarnih kriza u drugim područjima. Podršku konferenciji i aktivnostima koje provode braniteljske i stradalničke udruge su ispred ureda nadležnog za branitelje Grada Zagreba dale Martina Gusić i Milena Suknaić. U drugom dijelu konferencije fokusiranom na višeprogramsko povezivanje Centara znanja Ratmir Džanić je prezentirao rad, djelovanje, iskustva te izazovi sa kojim se susreće 8. Centra znanja u svom području djelovanja sa posebnim naglaskom na inkluzivni prijevoz osoba sa invaliditetom koji je relevantan i za stradalnike Domovinskog rata. Ujedno je predstavio digitalne rješenja za osobe s invaliditetom. Kroz treći dio konferencije koji je bio posvećen raspravi o uključivanju i doprinosu organiziranog civilnog društva u stvaranju uključive i solidarne, digitalne te zelene i održive Hrvatske, prezentirana je Analiza nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, a koju je u ime 9. Centra znanja prezentirala Danijela Perić. Posebnu pažnju na konferenciji privukle su prezentacije i kratki filmovi „ Resocijalizacija ratnih veterana i razmjena iskustava“ koju je pripremila Braniteljska zadruga za avanturistički turizam „Patriot“, a predstavila Sandra Rapčak Škomrlj; Projekt „Boranka“ koji je prezentirao Dan Špicer iz Saveza izviđača Hrvatske kao partner Udruzi hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata te video-uradak Ministarstva hrvatskih branitelja o rehabilitaciji u okviru veteranskih centara. Sudionici su pokazali iznimno zanimanje za prezentaciju Nenada Andrašeka iz UHDDR-a pod nazivom Digitalna transformacija „Primjena programskog rješenja POM-PRO“ te iskazali želju za povezivanjem i suradnjom na razvoju sličnih programa. Kroz navedenu prezentaciju predstavljen je program iz područja digitalizacije koji primjenjuje navedena udruga, a koji bi mogle primijeniti i ostale organizacije civilnoga društva u svojem radu. Kroz izlaganja i rasprave su proizišli i zaključci konferencije: Hrvatski branitelji su sudjelovanjem u obrani od agresije na Republiku Hrvatsku i oslobađanju okupiranih područja u Domovinskom ratu temelj slobodne, neovisne i suverene Republike Hrvatske, njenih institucija i zakonodavnih okvira koji su omogućili slobodno djelovanje i razvoj civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata su uz veliki doprinos rješavanju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku dali i daju nemjerljiv doprinos rješavanju posljedica poplava, potresa, pandemije i drugih izazova sa kojima se susreće cjelokupno hrvatsko društvo te su time pokazali solidarnost prema društvenoj zajednici u kojoj žive i djeluju. Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata kroz uključenost u sve segmente društva daju veliki doprinos stabilnosti i razvoju Republike Hrvatske, njenom prosperitetu i ugledu u okruženju u kojem se nalazi kao i u asocijacijama u koje je uključena, sa naglaskom na članstvo u EU. Unatoč izazovima sa kojima se susreću i još uvijek neriješenim pitanjima koja su posljedica sudjelovanja i stradanja u Domovinskom ratu, branitelji i stradalnici Domovinskog rata stečena iskustva, znanja i vještine primjenjuju za dobrobit šire zajednice te isto prenose unutar Republike Hrvatske, ali i izvan njenih granica, kao profesionalan, solidaran i odgovoran odnos prema drugima. Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata kroz organizirano djelovanje u okviru civilnog društva doprinose razvoju i jačanju uloge civilnog društva u području jačanja kvalitete življenja, resocijalizaciji, praćenju i jačanju javnih politika, razvoju uključive i solidarne, digitalne te zelene i održive Hrvatske kroz Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine. Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata će kroz jačanje suradnje i partnerskih odnosa u okviru organiziranog civilnog društva, sa naglaskom na područje u kojem djeluju i organizacije civilnog društva koje okupljaju korisnike, nastaviti doprinositi institucionalnom i izvaninstitucionalnom rješavanju izazova vezanih uz posljedice Domovinskog rata i aktivno sudjelovati u razvoju zelene, digitalne, solidarne i održive Republike Hrvatske i stvaranju pretpostavki za sustavnu inkluziju te primjenjivati i prenositi stečena iskustva, znanja i vještine za dobrobit cjelokupne zajednice, ali i izvan okvira Republike Hrvatske. U ime HČZ-ZU u radu konferencije sudjelovali su Davor Špoljarić – dopredsjednik HČZ-ZU, Branko Gačak – glavni tajnik i Mladen Lalić – poslovni tajnik. Konferencija je održana uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva
32. obljetnica stradanja dvanaestorice pripadnika 127. Brigade HV kod sela Brusnik na pakračkom ratištu
32. OBLJETNICA STRADANJA DVANAESTORICE PRIPADNIKA 127.br HV Virovitica KOD SELA BRUSNIK NA PAKRAČKOM RATIŠTU Virovitica, 29.12.2023.godine Na današnji dan, 29. prosinca 1991. godine, nakon što je u nekoliko prethodnih dana teških borbi 127. brigada Hrvatske vojske iz smjera Siraća izbila na prometnicu Požega-Pakrac, dobivena je nova zapovijed na osnovu koje je trebalo odbaciti neprijateljske snage od spomenute prometnice i zauzeti sela Brusnik i Lipovac. Za tu zadaću određeni su dijelovi snaga jačine satnije iz svake od tri pješačke bojne i jedna minobacačka skupina, 120 mm. Na žalost dio snaga iz sastava 2. pješačke bojne, dakle prethodnica satnije, koja se nalazila na glavnom smjeru napada (u sredini), predvođena Vinkom Belobrkom, izbila je pred dobro utvrđenu neprijateljsku liniju na rubu sela Brusnik. Kako je konfiguracija terena bila krajnje nepovoljna (udolina i brisani prostor podno sela), a neprijatelj potpuno spreman i lociran na dominantnim točkama terena, u borbi koja je uslijedila dio pripadnika s zapovjednikom im Vinkom Belobrkom našao se u poluokruženju i pod strahovitom strojničkom vatrom, u tzv. pat poziciji. Pod žestokom vatrom s dobro postavljenih položaja neprijatelja našle su se i snage 1. i 3. bojne ali ne na brisanom prostoru i ne u poluokruženju no nisu bile u stanju odbaciti neprijatelja i pružiti zadovoljavajuću pomoć pripadnicima 2. bojne. Jedino su dio ranjenika uspjeli izvući pripadnici satnije iz sastava 1. pješačke bojne. Iz ove gotovo bezizlazne situacije veći dio pripadnika ipak se uspio izvući no u poluokruženju je ostalo njih 11 i zapovjednik im Vinko Belobrk. Prema kazivanju preživjelih sudionika, jedan od prvih poginulih bio je Vinko Belobrk. Uz njega je potom poginulo još njih nekolika, a dio njih biva zarobljen. Na žalost i oni koji su bili zarobljeni bivaju pogubljeni odnosno svih 12 biva masakrirano. Naime, zamjena njihovih posmrtnih ostataka izvršena je 7. siječnja 1992. godine kod Pakraca i već tada i kasnije po patološkoj obradi u Medicinskom centru u Virovitici nedvojbeno je utvrđeno da se neprijatelj nad njima brutalno iživljavao odnosno počinio ratni zločin. Nakon gotovo cjelodnevnih borbi sve snage su u sumrak povučene na početne položaje, a već 3. siječnja nastupilo je tzv. sarajevsko primirje odnosno zabrana daljnjih napadnih djelovanja. Poginuli su: 1. Vinko Belobrk, rođen 12.2.1948. godine, dozapovjednik bataljuna i jedan od uznika KOS-a JNA 1991. godine, 2. Željko Goričanac, rođen 6.1.1958. godine, 3. Željko Maligec, rođen 23.10.1953. godine, 4. Tihomir Mihelić, rođen 11.5.1956.godine, 5. Nenad Oblučar, rođen 15.2.1959. godine, 6. Miroslav Petrović, rođen 13.1.1960. godine 7. Denis Resner, rođen 2.9.1967. godine, 8. Željko Somljočan, rođen 19. 2.1956. godine, 9. Milan Škrilac, rođen 26.5.1953. godine, 10. Slavko Vrbančić, rođen 15.3.1957. godine, 11. Miroslav Zec, rođen 14.9.1962. godine, 12. Ivan Žeravica, rođen 6.5.1961. godine. Njihova pogibija bila je najveći skupni gubitak 127. brigade HV i Grada Virovitice u Domovinskom ratu. Kao i niz prethodnih godina do sada na taj dan jedan od onih koji pohode spomen obilježje za ove poginule virovitičke vitezove je umirovljeni pukovnik HV i član predsjedništva HČZ-a grada Virovitice Mirko Brajtigam, koji je kao zapovjednik tadašnjih snaga 1. pješačke bojne 127. brigade HV sudjelovao u ovoj teškoj akciji i izvlačenju ranjenih pripadnika 2. bojne. Sama komemoracija za sve njih održava se svake godine 10. siječnja u organizaciji grada Virovitice i koordinacije udruga iz Domovinskog rata, kod spomen obilježja podno Brusnika. Preuzeto sa web stranice HČZ VIROVITICA
