U Slatini održan Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup „Podravska Slatina u Domovinskome ratu“

U Slatini je jučer održan Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup „Podravska Slatina u Domovinskome ratu“ koji su organizirali Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek i Hrvatski časnički zbor Grada Slatine, a pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja RH, Virovitičko-podravske županije, Grada Slatine, te općina Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje i Voćin.

Na samom otvorenju skupa koji je održan u sklopu obilježavanja 28. godišnjice oslobođenja slatinskoga područja od srpskih agresora, kada se prisjećamo svih žrtava koje su položene na oltar domovine, brojne posjetitelje među kojima su bili i slatinski srednjoškolci, pozdravili su i ukratko upoznali s povijesnim činjenicama vezanim za Domovinski rat na slatinskom području, prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo, ratni zapovjednik 136. slatinske brigade i brigadir HV-a u miru Josip Černi, mr. sc. Radenko Pavić, pukovnik HV-a u miru i dopredsjednik slatinskog Časničkog zbora, dip. krim. Đuro Matovina, umirovljeni načelnik Policijske uprave virovitičko-podravske, prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, te gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić koji je i otvorio interdisciplinarni znanstveno-stručni skup.

Podravska Slatina tijekom zadnjih desetljeća nije sustavno u Hrvatskoj historiografiji bila obrađena s obzirom na svoj doprinos u Domovinskom ratu, stoga se intenzivno radilo oko dvije godine kako bi se kroz ovaj znanstveni skup ratna situacija na slatinskom području prikazala slatinskoj i inoj javnosti.

–  Slatina je bila jedina žila kucavica iz pravca zapada prema istoku, odnosno Osijeku i drugim gradovima. Hrvatska je ovdje trebala biti amputirana, planirali su presjeći Podravsku magistralu i prugu, a Višnjica bi postala slatinska Ovčara. Da se to dogodilo pitanje je kako bi prošao grad Osijek koji je bio stožerni grad u obrani hrvatskoga istoka, prema tome značajan je doprinos slatinskog puka, policije, hrvatske vojske… i obrana ovoga područja je bila junački čin o kojemu treba napisati istinu – rekao je između ostaloga prof. ddr. Brekalo te naglasio kako će ovim skupom 26 izlagača na neki način ispraviti nepravdu te obraditi  tematske cjeline koje do sada nisu sustavno obrađene i izdati Zbornik koji će široj javnosti biti predstavljen točno za godinu dana, 12. prosinca 2020. godine.

– Operacija koja je vođena 1991. godine pod nazivom Papuk 91, danas se izučava na Hrvatskom vojnom učilištu i to govori koliki je značaj ljudi, tih hrabrih mladića koji su na sebe prihvatili tako značajnu ulogu i mene kao ratnog zapovjednika za to razdoblje veže jedna uspomena ponosa i slave. Izuzetno sam ponosan što sam imao čast biti na čelu hrabre brigade koja je činila kostur stvaranja Hrvatske države, – naglasio je između ostaloga ratni zapovjednik 136. slatinske brigade Josip Černi.

U ime jednog od organizatora skupa, Hrvatskog časničkog zbora Gradskog odbora Slatina nazočne je pozdravio njegov dopredsjednik Radenko Pavić, pukovnik HV-a u miru, koji se tom prigodom osobito zahvalio znanstvenicima  i predavačima te svima koji su sudjelovao u pripremi ovog značajnog skupa u Slatini.

Uz sve policajce, hrvatske branitelje i sve one građane koji nisu htjeli napustiti svoja ognjišta i pomogli da se obrani ovo područje, dip. krim. Đuro Matovina u svom je obraćanju posebnu zahvalu uputio roditeljima poginulih hrvatskih branitelja koji sve ovo vrijeme još uvijek nisu zacijelili rane i tuguju za svojim najmilijima, zatim duhovnim ocima koji su za vrijeme rata bili utjeha, ali i ovima koji su danas u miru nastavili moliti za dušu našega puka, te prof. ddr. Brekalu koji je dao veliki obol obrani ovoga područja i očuvanju istine od zaborava kroz svoje knjige.

– Domovinski rat je temelj suvremene Republike Hrvatske i zato ga je važno proučavati na nacionalnoj razini, a pogotovo ovdje u lokalnim sredinama kao što je Slatina gdje se proučava povijest te uloga Slatine u Domovinskom ratu, a najveća važnost ovoga skupa je da se spoznaje do kojih će se na skupu doći, šire na mlađe generacije, među učenike koji su rođeni davno poslije tih zbivanja kojima smo mi svjedočili prije 28 godina. Učenici o temi Domovinskog rata saznaju vrlo šture informacije iz svojih udžbenika, te je njihovo znanje vrlo manjkavo što dokazuje jedno istraživanje ddr. Brekala o znanju osječkih studenata o Domovinskom ratu gdje su rezultati poražavajući, a koje pokazuje zapravo što je smisao ovakvih skupova, da se znanje o Domovinskom ratu učvrsti i utvrdi, te da ono ulazi u narod, posebno mladež i da to svima nama bude trajna inspiracija za budućnost. – rekao je ravnatelj znanstvenog Instituta, Željko Holjevac.

– Godinu koja je u Slatini bila puna značajnih obljetnica kao što su obilježavanja 100 godina Župe sv. Josipa, 100 godina Nogometnog kluba, 50 godina radija i 25 godina Međunarodnog festivala Dani Milka Kelemena, završavamo upravo još jednim vrlo važnim događanjem, ovim znanstveno-stručnim skupom koji će donijeti prijeko potrebno osvježenje i nadopunjenje starih i priključiti im neke nove priloge za detaljnije i kvalitetnije valoriziranje uloge ovoga grada i svih njegovih branitelja u Domovinskom ratu i to je ono što je bitno. Značajni su gosti koji su se ovdje u Slatini okupili na inicijativu doktora Brekala, kako bi obradili različite teme iz Domovinskog rata s ovog područja, a upravo je intencija svih ovih godina da se ne zaboravi. – istaknuo je slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić.

Pored knjige „Slatinska kronika Domovinskoga rata“ za koju će njezin autor, prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo, 16. prosinca ove godine biti nagrađen Godišnjom nagradom za znanost za 2018. godinu, ovaj je skup prvo sustavno znanstveno-stručno istraživanje Domovinskoga rata na slatinskom području na kojemu je 26 izlagača obradilo 19 tematskih cjelina širokog spektra od gospodarskih, teoloških, vojnostrateških, pravnih, društvenih, do tema iz domene kulture, prosvjete, medija…

Cjelodnevni Domaći interdisciplinarni znanstveno-stručni skup „Podravska Slatina u Domovinskome ratu“ održan je u tri sesije. Moderatori plenarnog izlaganja i prve sesije bili su  Miljenko Brekalo i Marina Kotrla Topć, druge sesije Antonija Huljev i Zvjezdana Penava Brekalo, te treće sesije Anamarija Lukić i Ivan Stipić.

Teme predstavljene na skupu, a koje će biti objavljene u Zborniku su sljedeće:

• Đuro Matovina, Miljenko Brekalo – Napad na Stanicu javne sigurnosti Podravska Slatina;
  Mato Arlović –  Ustavno-pravna analiza normativnih akata velikosrpskoga secesionizma za SAO Zapadnu Slavoniju;
  Ladislav Bognar – Slatinska ratna sjećanja ;
  Damir Novotny – Gospodarstvo slatinskoga kraja prije domovinskoga rata i danas – usporedna analiza;
  Ivica Miškulin – Poslijeratne etničke promjene slatinskoga područja (1991. – 1995.);
  Ivica Šola, Mate Buntić, Ivica Musić – Pravedni i(li) obrambeni rat- moralno-teološko razmatranje karaktera Domovinskoga rata;
  Natko Martinić Jerčić – Oslobađanje slatinskoga područja u Domovinskom ratu 1991.;
  Josip Černi – Ratni put 136. brigade HV-a “R” – Podravska Slatina;
  Ivan Stipić, Vlado Međumurac – Uloga Teritorijalne obrane u pripremanju obrane slatinskoga područja u Domovinskom ratu;
  Martin Starčević – Borbena spremnost 136. brigade HV-a „R“ Podravska Slatina;
  Zlatko Vida – Logistička potpora hrvatskoj vojsci na slatinskom području;
  Ivan Levar, Antonija Huljev – Usmeno svjedočenje kao narativizacija prošlosti – pamćenjem protiv zaborav;
  Radenko Pavić – Vojno-geografska obilježja podravskoslatinskog bojišta;
  Petar Nedić – Sanitet na slatinskom području tijekom Domovinskoga rata;
  Krešimir Fučkar – Zvjezdana Penava Brekalo Slatinsko gospodarstvo u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku;
  Dragica Šuvak – Društveni i kulturni život u Podravskoj Slatini tijekom Domovinskoga rata;
  Zorica Varga – Školstvo slatinskoga kraja u Domovinskom ratu;
  Vladimir Jelenčić – Rad Crvenoga križa Podravka Slatina 1991.;
  Dragan Kraljik – Informiranje i rad Radio Podravske Slatine za vrijeme Domovinskoga rata.